s
f i y S
Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

19. prosinca 2024.

Ideje.hr

Razgovori

Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)

Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)

Rasprava o useljenicima u Hrvatsku bila je rijetko sadržajna. Možda je razlog u tome što se o toj temi strukturirano ne raspravlja, a možda i to što su svoja iskustva osim istraživača iznijeli i poslodavci i sindikati.

Uvodno je Dragan Bagić argumentirao seriju zaključaka o nesporazumima u hrvatskoj javnosti kad je riječ o tome otkad je Hrvatska useljenička zemlja (odavno); zašto se o useljenicima i useljeničkoj politici raspravlja tek odnedavno (zato što tek sad u Hrvatsku stižu ljudi koji su vrlo drukčiji nego prijašnji useljenici); kakva je veza rata u Ukrajini i situacije s useljeništvom u Hrvatskoj (to je pitanje u drugom planu); kakva je veza useljenika i ilegalnih migranata ( slaba do nikakva); koliki je doseg tzv selektivnih useljeničkih politika, tj useljavanja visokoobrazovanih i Hrvata iz Južne Amerike (zanemariv); ugrožavaju li useljenici hrvatski identitet (ne ugrožavaju, nego ga jačaju); je li dovoljno i je li uopće potrebno uvjetovati useljenicima da uče hrvatski jezik (to ne sprečava getoizaciju i potencijalne sukobe – primjer Francuske); kako useljenici vide Hrvatsku (često i dalje kao prolaznu zemlju); kakav je utjecaj useljenika na tržište rada (useljenici su posebna i najniža klasa).

Drugi istraživači (Saša Poljanec Borić, Hrvoje Butković, Ivan Balabanić, Maja Parmač Kovačić) uglavnom su dodatno potkrepljivali Bagićeve zaključke i ponegdje ih ublažavali ili dopunjavali. Saša Poljanec Borić isticala je snažnu potrebu hrvatske ekonomije (turizma) za useljenicima ali je dodala i da raste broj tražitelja azila; Hrvoje Butković je dopunio da država Zakonom o strancima ipak pokušava oblikovati politiku; Ivan Balabanić napomenuo je kako Hrvati iz Latinske Amerike traže hrvatsku putovnicu da bi slobodno uselili u Španjolsku, a Maja Parmač Kovačić da je otpor prema (vidljivim) useljenicima manji kod ispitanika koji su ih upoznali.

Krešimir Sever zahtijevao je rast plaća i za inozemne i za hrvatske radnike.

Svojim je iskustvima, kakva se rijetko čuju u javnosti, raspravu obogatila Manuela Vukelić, vlasnica agencije Job hunter. Uz ostalo upozorila je koliko su klima i klimatske promjene važni za useljenike koji putem njezine agencije dolaze iz Dohe (a u kojoj su oni već useljenici iz trećih zemalja) te kako su građevinski radnici iz Uzbekistana izuzetno kvalitetno osposobljeni za sve vrste poslova. U situaciji je da može raditi samo s najboljim poslodavcima koji i sami sve više dižu kvalitetu prihvata radnika iz dalekih zemalja čak i kad su im oni skuplji nego hrvatski radnici (jer im moraju osigurati i smještaj), no u građevinskom ih sektoru jednostavno nema dovoljno.

U videu rasprave je još puno više uvida i informacija nego u ovom kratkom prikazu.

Sindikati i poslodavci: Krešimir Sever i Marijana Vukelić

Saša Poljanec Borić i Hrvoje Butković

Maja Parmač Kovačić i Dragan Bagić

Jasmina Popović (moderatorica) i Ivan Balabanić
Troje ministara, dva prosvjeda i jedan eksperiment

2. listopada 2026. / čita se 14 minuta

Deset godina od prosvjeda za kurikularnu reformu (2)

Troje ministara, dva prosvjeda i jedan eksperiment

Kako je Kurikularna reforma postala Škola za život, i kako je putem izgubljen entuzijazam, u velikom serijalu analizira Josip Šarić.

1. listopada 2026.

Intervju Akkanut Wantanasombut

 Platforme uvijek nađu način da iz radnika izvuku više

Platforme uvijek pronađu način da iz radnika izvuku više, čak i kad ih zakon pokušava spriječiti, upozorava istraživač Akkanut Wantanasombut s tajlandskog sveučilišta Chulalongkorn u razgovoru s Domagojem Novokmetom.

Upozorenje, ali sve stvarnije: fikcija ili scenarij trećeg svjetskog rata?

1. listopada 2026. / čita se 9 minuta

RUSIJA I RAT

Upozorenje, ali sve stvarnije: fikcija ili scenarij trećeg svjetskog rata?

Dajte Rusiji što hoće i nastupit će mir. Je li doista tako? Knjiga Carla Masale s početka 2025. godine o ruskom napadu na Estoniju 2028. godine objavljena je u međuvremenu i u hrvatskom prijevodu. Zdenko Duka razmatra približava li se stvarnost scenariju iz knjige