Politička korektnost
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
U emisiji Na rubu znanosti koju uređuje i vodi Krešimir Mišak, i koja je bila izložena zahtjevima dijela znanstvene zajednice da se makne iz znanstvenog programa javne Hrvatske televizije, gostovao je 24. travnja Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čime je emisiji – htjeli ne htjeli – nekako dao legitimitet.
Doduše, profesor Kurelić već je na početku rekao da tema “politička korektnost” nije “na rubu znanosti” nego upravo suprotno “u središtu” politoloških rasprava.
Iznimno važnu temu i za Hrvatsku objasnio je uobičajeno rječito, slikovito, zabavno i konkretno. Za stil Kurelićevog izlaganja i demonstracije upućenosti trebalo bi izreći još atributa, no ne pretjerujmo. Uglavnom, uvjerljivo je objasnio porijeklo političke korektnosti prije svega u akademskim krugovima, zatim u javnosti pa čak i u privatnom govoru te koje su posljedice, potom je ukazao na reakcije, u akademskim krugovima, a i u politici, s pojavom Trumpa. Razjasnio je razliku između govora mržnje i političke korektnosti, između Europe i SAD i lokalizirao to pitanje u Hrvatskoj. Kako je javna komunikacija prilično na rubu pameti, emisija s Kurelićem je korisna i za svakidašnje snalaženje.
Link na emisiju je ovdje
https://hrti.hrt.hr/video/show/3401344/na-rubu-znanosti-politicka-korektnost-24-travnja-2017
24. kolovoza 2026. / čita se 33 minute
Filozofija uma
Teški problem svijesti obično se postavlja kao pitanje o mozgu. Karlo Mikić prikazuje razvoj teorija koje tvrde da odgovor možda leži puno niže na ljestvici života, kod jednostaničnih organizama koji nemaju ni neuron. Kroz eliminativizam, emergentizam i termodinamiku djelatništva, razmatramo zašto bi upravo bakterija mogla biti ključ za razumijevanje samog postojanja iskustva.
24. kolovoza 2026.
Intervju Helmut Brandtstätter
Helmut Brandtstätter, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova austrijske liberalne stranke NEOS i dugogodišnji novinar, gost je Domagoja Novokmeta u Strasbourgu.
22. kolovoza 2026. / čita se 18 minuta
politika
Zoran Đinđić naveden je kao "alumni" Vuka Karadžića, lažno se tvrdi da je bio Habermasov asistent, a njegove poslovne makinacije u Njemačkoj pretvorene su u priču o kapitalističkom vizionaru. Mira Bogdanović u "Hagiografskom panoptikumu" razotkriva kako je hagiografija zamijenila biografiju. Njezina knjiga postavlja neugodno pitanje: što ostaje od likova kada se uklone mitovi koje o njima grade obožavatelji?