s
f i y S
Zoran Kurelić na rubu znanosti

25. travnja 2017.

Ideje.hr

Politička korektnost

Zoran Kurelić na rubu znanosti

Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije

Zoran Kurelić na rubu znanosti

Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije

U emisiji Na rubu znanosti koju uređuje i vodi Krešimir Mišak, i koja je bila izložena zahtjevima dijela znanstvene zajednice da se makne iz znanstvenog programa javne Hrvatske televizije, gostovao je 24. travnja Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čime je emisiji – htjeli ne htjeli – nekako dao legitimitet.

Doduše, profesor Kurelić već je na početku rekao da tema “politička korektnost” nije “na rubu znanosti” nego upravo suprotno “u središtu” politoloških rasprava.

Iznimno važnu temu i za Hrvatsku objasnio je uobičajeno rječito, slikovito, zabavno i konkretno. Za stil Kurelićevog izlaganja i demonstracije upućenosti trebalo bi izreći još atributa, no ne pretjerujmo. Uglavnom, uvjerljivo je objasnio porijeklo političke korektnosti prije svega u akademskim krugovima, zatim u javnosti pa čak i u privatnom govoru te koje su posljedice, potom je ukazao na reakcije, u akademskim krugovima, a i u politici, s pojavom Trumpa. Razjasnio je razliku između govora mržnje i političke korektnosti, između Europe i SAD i lokalizirao to pitanje u Hrvatskoj. Kako je javna komunikacija prilično na rubu pameti, emisija s Kurelićem je korisna i za svakidašnje snalaženje.

Link na emisiju je ovdje

https://hrti.hrt.hr/video/show/3401344/na-rubu-znanosti-politicka-korektnost-24-travnja-2017

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Kraj Havelove Češke? Babiš stvara zemlju nepravde.

29. srpnja 2026. / čita se 8 minuta

Srednja Europa

Kraj Havelove Češke? Babiš stvara zemlju nepravde.

Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.

Hollywood gori, Netflix broji: Pogoni svjetske filmske industrije odselili u Aziju

29. srpnja 2026. / čita se 16 minuta

INDUSTRIJA ZABAVE

Hollywood gori, Netflix broji: Pogoni svjetske filmske industrije odselili u Aziju

Otkup lokalnih sadržaja trebao je, po logici globalizacije, stvoriti jedinstvenu svjetsku monokulturu. Dogodilo se upravo suprotno. Umjesto izravnavanja ukusa, streaming je stvorio izlog u kojem korejski, indonezijski, tajlandski i indijski sadržaj osvaja svijet upravo zato što ostaje "nepopravljivo" lokalni.