Politička korektnost
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
U emisiji Na rubu znanosti koju uređuje i vodi Krešimir Mišak, i koja je bila izložena zahtjevima dijela znanstvene zajednice da se makne iz znanstvenog programa javne Hrvatske televizije, gostovao je 24. travnja Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čime je emisiji – htjeli ne htjeli – nekako dao legitimitet.
Doduše, profesor Kurelić već je na početku rekao da tema “politička korektnost” nije “na rubu znanosti” nego upravo suprotno “u središtu” politoloških rasprava.
Iznimno važnu temu i za Hrvatsku objasnio je uobičajeno rječito, slikovito, zabavno i konkretno. Za stil Kurelićevog izlaganja i demonstracije upućenosti trebalo bi izreći još atributa, no ne pretjerujmo. Uglavnom, uvjerljivo je objasnio porijeklo političke korektnosti prije svega u akademskim krugovima, zatim u javnosti pa čak i u privatnom govoru te koje su posljedice, potom je ukazao na reakcije, u akademskim krugovima, a i u politici, s pojavom Trumpa. Razjasnio je razliku između govora mržnje i političke korektnosti, između Europe i SAD i lokalizirao to pitanje u Hrvatskoj. Kako je javna komunikacija prilično na rubu pameti, emisija s Kurelićem je korisna i za svakidašnje snalaženje.
Link na emisiju je ovdje
https://hrti.hrt.hr/video/show/3401344/na-rubu-znanosti-politicka-korektnost-24-travnja-2017
24. listopada 2026.
INTERVJU TEO MATKOVIĆ
Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.
22. listopada 2026. / čita se 30 minuta
Uvod u tehno-oligarhe (4)
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
22. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Književnost
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.