Perspektive

28. listopada 2022. / Perspektive

Svijet

Ljevica u Latinskoj Americi, treći val. Šanse i varijacije. Autoritarni režimi, pragmatične koalicije i teški kompromisi s desnicom.

Pobijedi li Lula u drugom krugu brazilskih predsjedničkih izbora, kontinent će se formalno praktički potpuno zacrveniti, piše Nikolina Židek u članku u kojem prikazuje tri skupine u najnovijoj latinskoameričkoj ljevici: uz autoritarne režime Nikaragve i Venezuele ljevica je osvojila vlast gdje prije nije (Meksiko, Honduras, Peru i  Kolumbija), a u Argentini, Boliviji i moguće Brazilu se vraća nakon neuspjeha desnih vlada. Židek također analizira pomake u političkoj poziciji trećeg lijevog vala

Nikolina Židek

19. listopada 2022. / Perspektive

okoliš

Visoka cijena turizma po život u Jadranu. Kako svi možemo pomoći autohtonim vrstama

Od banalne stvari poput sidrenja turističkih kruzera lako dolazimo do najezde invazivnih vrsta koje ugrožavaju ne samo pojedine autohtone vrste, već i cijele ekosustave izgrađene oko njih, piše Ana Kodžoman. Mi kao pojedinci možemo upozoriti na njihovu pojavu, ali i zaštititi okoliš od invazivnih vrsta odgovornijim odnosom prema ljubimcima

Ana Kodžoman

18. listopada 2022. / Perspektive

sjećanje

In memoriam Zvonimir Baletić. Nevjerojatna produktivnost, kakve u struci više nema. Kreator ekonomske kulture

Sjećanje Zdravka Petaka na djelo nedavno preminulog ekonomista Zvonimira Baletića pokazuje koliko su i što sve nekoć radili sveučilišni nastavnici i znanstvenici, a na kakav se primjer danas više uopće ne može naići. Uz autorska djela i društveni angažman fascinantan je Baletićev prevoditeljski opus od dvadesetak temeljnih ekonomskih knjiga, kojem praktički nema premca u domaćim društvenim znanostima

Zdravko Petak

13. listopada 2022. / Perspektive

in memoriam

Bruno Latour (1947. – 2022.) Nikada nismo bili moderni!

Nedavno preminuli Bruno Latour, jedan od najkontroverznijih teoretičara današnjice, prema osobnom pogledu Darka Polšeka nikad nije bio pravi postmodernist, skoro nikad se nije služio visokoparnim, nerazumljivim jezikom, tj. nikada jezičnim bravurama nije pokušavao opčiniti auditorij i čitateljstvo, bio je duhovit i što je možda najvažnije, užasavao se kad su neke činjenice proglašavane "socijalnom konstrukcijom"

Darko Polšek

11. listopada 2022. / Perspektive

Izložbe

Misteriozni istarski vitezovi. Ne zna se otkud su došli ni tko su bili

Dva nedavna projekta u Istri otvorila su nam uvid u zaboravljeni svijet tamošnjeg srednjovjekovnog plemstva i njihovih dvoraca.  Izložba "Istarski kašteli" u Puli omogućava gotovo fizički kontakt sa svijetom vitezova, dok je “Kuća kaštela” smještena nedaleko Momjanskog kaštela, jednog od najreprezentativnijih iz ove skupine

Slađana Bukovac

10. listopada 2022. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Annie Ernaux. Kako sačuvati nešto od vremena u kojem više nikad nećemo biti

Knjige Annie Ernaux stilski su pročišćene, nemaju suvišnih riječi i unatoč teškim temama nikad nisu patetične, tvrdi Marija Ott Franolić. Ernaux je vrhunska stilistica, žanrovski inovativna, hrabra, otvorena i sklona obične pojave gledati s druge strane

Marija Ott Franolić

9. listopada 2022. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU

Aspect, Clauser i Zeilinger. Trojac koji je eksperimentima dokazao kvantnu prirodu stvarnosti

Moderna kvantna fizika daleko je napredovala od vremena u kojem su nastale šale na račun Schrödingerove mačke, popularno i ograničeno shvaćanje Heisenbergovih relacija neodređenosti te mita o valno-čestičnom dualizmu tvari, piše Davor Horvatić u članku u kojem objašnjava ovogodišju Nobelovu nagradu za fiziku

Davor Horvatić

9. listopada 2022. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU

Klik-kemija. Kako su Sharpless, Meldal i Bertozzi začeli novu eru funkcionalizma

Novi pristup kemiji izrastao je kao rješenje jednog od ključnih problema u proizvodnji lijekova - kako omogućiti masovnu proizvodnju spojeva koji su prepoznati kao potencijalno korisne, aktivne farmaceutske tvari

Mirsada Ćehić

5. listopada 2022. / Perspektive

nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.

Tamara Čačev

2. listopada 2022. / Perspektive

Rusija

Putinov gubitak kontrole izazvan selektivnim prikazom povijesti i pogrešnom slikom stvarnosti

Putin falsificira raspad Sovjetskog Saveza i događaje koji su uslijedili i ima potpuno pogrešnu predodžbu o raspoloženju među nacijama koje su bile dio te države. Stoga je njegova politika formirana na krivim temeljima i doživljava neuspjehe čak i onda i ondje gdje je imala kakve takve šanse. Ipak, Božo Kovačević završava pozivom Zapadu da na Pacifiku bude oprezniji, ne bi li se izbjegao 'najgori scenarij'

Božo Kovačević