Članci

16. srpnja 2021. / Članci

nova stvarnost

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

Amatersko dnevno trgovanje na burzama dionica i kriptovaluta jedan je od fenomena koji će obilježiti dvadesete godine, piše Goran Mihelčić. U članku detaljno analizira psihologiju dnevnog trgovanja, sličnosti s kockom i drugim ovisnostima, zatim demografske osobine sudionika, a posebno ističe karakteristike koje je dnevnom trgovanju mogla dati samo računalna tehnologija i kultura videoigara

Goran Mihelčić

15. srpnja 2021. / Članci

sveučilište

Pluralizam na sveučilištima, institucionalne pretpostavke. Farsa suprotstavljenih mišljenja. Učiti jedni od drugih.

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur opisuje svoje obrazovanje na London School of Economics šezdesetih godina 20. stoljeća i izloženost različitim tradicijama i pogledima. Zatim, tragom Poppera, diskutira o važnosti 'metafizičkih programa' za razvoj racionalnog pogleda na svijet. Napokon se, u povodu MacIntyrea, bavi socijalnom epistemologijom, naime institucionalnim pretpostavkama istinskog pluralizma koji ne ide bez vjerodostojnih standarda o tome što znači napredak pojedinog istraživačkog programa

Jeremy Shearmur

14. srpnja 2021. / Članci

politika

Posjetom Bosni i Hercegovini predsjednik Milanović proširio krug prijatelja. Uz Čovića podršku mu izrazio i Dodik

Ovdje više nema opasnosti od rata, kaže on u Hercegovini. Ali, nakon njegova se pohoda opasnost da tamo ne bude ni mira vjerojatno povećava, piše Jelena Lovrić u članku u kojem je pobrojala sedam političkih grešaka predsjednika Milanovića u posjetu susjednoj Bosni i Hercegovini

Jelena Lovrić

6. srpnja 2021. / Članci Publikacije

pravo i novac

Od alkemije i kredita do kriptovaluta. Kako zlato ili digitalni zapis postaju novac?

Andreas Rahmatian 'teško uočava' razliku između bankovnog novca i kriptovaluta zato što ne posvećuje dovoljno pažnje razlikama među oblicima novca i novčanim sustavima, tvrdi Željko Ivanković u osvrtu na njegovu knjigu o pravnoj teoriji novca. Bankarima je svejedno koja je teorija točna dok to ne počne utjecati na njihov posao. No, teorije novca su više normativne nego deskriptivne

Željko Ivanković

5. srpnja 2021. / Članci

bilogija

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.

Tamara Čačev

1. srpnja 2021. / Aktualno Članci

obljetnice

Stogodišnjica Komunističke partije Kine. Je li novi Hladni rat način da je se zaustavi

U povodu nedavno obilježene i proslavljene 100. obljetnice osnutka Kineske komunističke partije, Božo Kovačević opisuje iskušenja s kojima se suočila u prošlosti, postignuća koja su svrstala Kinu na drugo mjesto najvećih svjetskih ekonomija, a posebno izazove s kojima je danas suočava Zapad koji se nakon izbora predsjednika Bidena ponovo ujedinjuje pod američkim vodstvom.

Božo Kovačević

25. lipnja 2021. / Članci

Svijet u transformaciji

Stvaranje novog Čilea: “Dok nam dostojanstvo ne postane svakodnevnica!“ Četiri ključne ustavne debate

Potkraj 2019. u Čileu su izbili prosvjedi koji su na koncu izazvali neposredne izbore za ustavotvornu skupštinu, ustvari redefiniciju odnosa unutar zajednice. Alejandra Mancilla Drpic opisuje kako su prošle dosad dominantne političke stranke, tko su nove političke snage, proceduru donošenja novog ustava i koja će se pitanja rješavati

Alejandra Mancilla Drpic

24. lipnja 2021. / Članci

novo doba

Prekvalifikacija robota. Policija bi mogla koristiti samovozeći taxi da nas na prevaru uhapsi.

Bezos, kao tzv. nova ljevica, nema vjere u radničku klasu, koja je kao lijena, glupa i podmukla i samo gleda kako uhvatiti krivinu, pa ih se mora nadzirati senzorima u rukavicama da bi bili učinkoviti, piše Ivo Škorić. Vjeruje u obrazovanu elitu, novu američku aristokraciju, koju The Atlantic zove "9,9%", nasljednu meritokraciju, koja si može platiti skupu diplomu, srednji sloj izmedju 0.1% ultrabogatih vlasnika svega što jest i što još nije, te 90% obezvlašćenog, raskućenog proletarijata

Ivo Škorić

24. lipnja 2021. / Članci

uz nogometni euro

Lažnjak!

Svako veliko natjecanje ima barem jednu ekipu iznenađenja, piše Kristian Krkač. Koja bi to bila na ovom Europskom prvenstvu

Kristijan Krkač

15. lipnja 2021. / Članci

pogled izvana

Hrvatska techno-utopia. Paradoks produktivnosti neće nestati

Unatoč tehnološkim promjenama, trend pada proizvodnosti, u skladu sa Solowljevim paradoksom, traje već nekoliko desetljeća, zapaža Ivo Bićanić u članku u kojem se bavi naraslim hrvatskim tehnološkim optimizmom. Sljedeći je problem to što oni koji se bave 'cutting edge' tehnologijama čine toliko mali dio gospodarstva da ne mogu biti razvojna lokomotiva. Na kraju opisuje nužne karakteristike 'lokomotiva' i podsjeća na ekonomsku povijest u kojoj se nakon 'techno hypea' recept za vraćao na staromodnu formulu u kojoj prevladavaju investicije i akumulacija

Ivo Bićanić