Horizonti — Stranica 40 od 51

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

15. prosinca 2018. / čita se 11 minuta

Pristupanje eurozoni (1)

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

14. prosinca 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

nasljeđe 1918.

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

8. prosinca 2018. / čita se 11 minuta

Matija Kroflin

Politika plaća ili stihija

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

Matija Kroflin pojašnjava pregovore sindikata javnih službi s Vladom, tvrdi kako plaće u javnim službama rastu sporije nego u privredi, kako je VSS u Hrvatskoj najmanje plaćen upravo u obrazovanju, kako su plaće u javnim službama - kada se se uspoređuje usporedivo - manje nego u privredi. Vlada izbjegava voditi transparentnu politiku plaća. Odgovara li joj više - stihija

Vodi li tajkun Babiš Češku putem Poljske i Mađarske? Destrukcija liberalne demokracije posljedica vođenja države poput tvrtke?

7. prosinca 2018. / čita se 8 minuta

Sofija Kordić

češka

Vodi li tajkun Babiš Češku putem Poljske i Mađarske? Destrukcija liberalne demokracije posljedica vođenja države poput tvrtke?

Prema jednom tumačenju polarizirana se češka politička scena raspala na trećine: 1. razbijena proeuropska trećina koja vjeruje u pravni poredak i demokraciju, ali nema političku viziju, 2. nacionalisti koji ne mogu opstati bez prestrašenih i izmanipuliranih birača i stvaranja neprijatelja, 3. nedemokratski liberali kojima je izborni rezultat iznad vladavine prava a jaka ekonomija jedini razlog postojanja demokracije.

Može li evolucija objasniti Trumpa, Orbana i razočarenje u demokraciju: Zašto konzervativci biraju osobe dubljeg glasa?

6. prosinca 2018. / čita se 12 minuta

Kosta Bovan

evolucija i politika

Može li evolucija objasniti Trumpa, Orbana i razočarenje u demokraciju: Zašto konzervativci biraju osobe dubljeg glasa?

Skupina istraživača, u kojoj je sudjelovao i naš autor, Kosta Bovan preuzela je podatke o svim predsjedničkim izborima na svijetu u posljednjih 10 godina, prikupili snimke govora te analizirali glasove kandidata. Rezultati su pokazali kako kandidati s dubljim glasom imaju veće šanse, ali samo ako im je glas varijabilan. Posebno je zanimljivo da šanse kandidata s dubljim glasom ovise i o dominantnoj ideologiji glasača

Budućnost nije uvijek napredak. O tome kako Europa vidi Drugog na svojim vratima ovisi vraća li se u doba prije prosvjetiteljstva na kojem je nastala.

27. studenoga 2018. / čita se 13 minuta

Lana Pavić

migracije

Budućnost nije uvijek napredak. O tome kako Europa vidi Drugog na svojim vratima ovisi vraća li se u doba prije prosvjetiteljstva na kojem je nastala.

Kapaciteti prihvata stranog stanovništva ni u jednoj državi ili zajednici država nisu beskrajni, ali a priori odustati od prihvata ugroženih, odustati od mogućnosti da im se da pravo da zatraže azil znači provoditi politiku koja Europu vraća u mračna vremena, piše Lana Pavić, doktorantica na Fakultetu političkih znanosti na temu hospitaliteta, povijesti i razvoja tog pojma

Zavjera stvarnosti protiv dogme. Horror verzija spontanog uspostavljanja tržišnog reda. U tome jednostavno – nije bilo metode

23. studenoga 2018. / čita se 14 minuta

Pooka Zecov

Adam Tooze - Crashed, knjiga o Velikoj recesiji

Zavjera stvarnosti protiv dogme. Horror verzija spontanog uspostavljanja tržišnog reda. U tome jednostavno – nije bilo metode

Događaji iz 2008. godine dokazuju, kako pred kraj knjige kaže Tooze, da ''političko u 'političkoj ekonomiji' zahtijeva da bude uzeto za ozbiljno.'' Prava teorija zavjere sastoji se u iluzornom vjerovanju da će globalni kapitalizam, koji se oslanja na kronično neartikulirane i inherentno nedosljedne političke stavove glavnih aktera na političkoj sceni liberalnih demokracija, nekako preživjeti sljedeću globalnu krizu.

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

22. studenoga 2018. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

15. studenoga 2018. / čita se 7 minuta

Tin Radovani

Dogovor o Brexitu

Pet mogućih scenarija Brexita

Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet

Kao u Nashvilleu, Altmanovom filmu kojim je obilježena 200. godišnjica SAD-a, ove je izbore zaokružila masovna pucnjava na koncertu country glazbe

11. studenoga 2018. / čita se 17 minuta

Ivo Škorić

pismo iz amerike

Kao u Nashvilleu, Altmanovom filmu kojim je obilježena 200. godišnjica SAD-a, ove je izbore zaokružila masovna pucnjava na koncertu country glazbe

Ako demokrati preuzmu Dom zastupnika, pozvat će ubojice da udju u SAD da ubijaju ljude, žene i djecu, prenosi Ivo Škorić riječi američkog predsjednika Trumpa u detaljnom prikazu apsurda koje su američki međupredsjednički izbori ponovo razotkrili. Izborna bitka u pojedinim državama iznijela je na vidjelo stanje sudstva, korupcije, medijsku situaciju, stanje građanskih i ljudskih prava te popis "svih američkih neprijatelja"

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

2. studenoga 2018. / čita se 24 minute

Boris Kožnjak

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

29. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Darko Oračić

svjetska ekonomija

Najava nove recesije je preuranjena. Nisu se stekli uvjeti, no rizik je veći u Europi nego u Americi. Zašto?

U javnosti se često tvrdi da više nije pitanje hoće li izbiti nova svjetska ekonomska kriza, već kada će do toga doći. Pojavila se prognoza da će recesija nastupiti 2020. godine. Premda ta prognoza još nema pouzdan temelj, postoji rizik, znatno veći u Europi nego u Americi, da će se uvjeti za nastanak krize uskoro steći. Italija je žarište

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

26. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Tomislav Globan

državna potrošnja

Hrvatska – zemlja sporta!? Otkrivamo koliko, u usporedbi s EU-zemljama, Hrvatska izdvaja javnog novca za sport, kulturu, javno emitiranje i – religiju!

Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

26. listopada 2018. / čita se 13 minuta

Ljiljana Mikulčić

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Islamofobija u zemlji bez muslimana. Je li Češka zaista “najrasističkija” zemlja u Europi i ako jest kako je to postala? Od Masaryka do Zemana

25. listopada 2018. / čita se 10 minuta

Sofija Kordić

češka

Islamofobija u zemlji bez muslimana. Je li Češka zaista “najrasističkija” zemlja u Europi i ako jest kako je to postala? Od Masaryka do Zemana

Češka nikad nije bila ekonomski uspješnija, jedna je od najsigurnijih zemalja svijeta, a nikad nije bila udaljenija od temelja koji je postavio Masaryk, i koji je učvrstio Havel. Jednom prilikom Masaryk je rekao: „Imamo demokraciju, još samo da nam je i poneki demokrat.“

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

21. listopada 2018. / čita se 8 minuta

Ivo Bićanić

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

20. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Matija Kroflin

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

6. listopada 2018. / čita se 10 minuta

Ivo Bićanić

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Menadžment sirotinje. U ulici našeg autora svi primaju neki oblik socijalne pomoći. Kao i pola Amerikanaca.

6. listopada 2018. / čita se 10 minuta

Ivo Škorić

pismo iz amerike

Menadžment sirotinje. U ulici našeg autora svi primaju neki oblik socijalne pomoći. Kao i pola Amerikanaca.

Kako je moguće, pita se (i pokušava objasniti) Ivo Škorić, da u njegovoj ulici u Rutlandu u Vermontu pola ljudi ne radi, ili radi povremeno, oni koji rade nisu vidjeli povećanje plaća godinama, a ipak svi žive u velikim kućama i voze velike automobile. I sve u doba kad je burza vrednija nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad. U članku se otvara rijetka tema, američki sustav socijalnih davanja, koji obuhvaća pola stanovništva, a sve na podlozi sustava raspodjele bogatstva i političkoekonomske ideologije

Uvođenje proporcionalnog poreza – signaliziranje inozemstvu koliko smo “lijepi”. Kome se zaista rasterećuju plaće

28. rujna 2018. / čita se 7 minuta

Priredio Karlo Vajdić

uz prijedlog porezne reforme

Uvođenje proporcionalnog poreza – signaliziranje inozemstvu koliko smo “lijepi”. Kome se zaista rasterećuju plaće

Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.