s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu
Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

16. kolovoza 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

Kompletiranje postkomunizma

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

Da je netko prije desetak (pa i prije pet) godina ustvrdio kako je Orban ravnopravan Angeli Merkel kao lider evropskih pučana, bio bi ismijan; danas svakako više ne. Da je netko prije desetak godina ustvrdio kako države poput Mađarske i Poljske mogu otvoreno prkositi Evropskoj komisiji, bio bi ismijan. Kako se to dogodilo, i je li to dobro, piše Žarko Puhovski

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

15. kolovoza 2018. / čita se 12 minuta

Milan Deskar-Škrbić

Kako je stvoren fiskalni prostor za porezna rasterećenja

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

14. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

modelni organizmi i eksperimentalne životinje

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

Kada se čovjek u funkcionalnom smislu rastavi na najelementarnije biokemijske procese, poput razgradnje hranjivih tvari, stvaranja energije za rad stanica i slično, onda na toj razini nema puno razlike između spomenutih organizma i nas, piše Tamara Čačev. Jasno je da postoje etičke prepreke u eksperimentima na čovjeku, no što karakterizira izabrane organizme?

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

8. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Boris Cota

Javne financije

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

Krajem ove 2018. godine javni dug Hrvatske iznosio bi 73.7 % bruto domaćeg proizvoda, javni dug Grčke bio bi više nego dvostruko veći, 177.8 posto, piše: profesor Cota. Od 2012. godine kamata na javni dug Hrvatske je dvostruko veća nego kamata na javni dug Grčke, jer je Grčka provela restrukturiranje javnog duga. Jedini koji je suvislo iznio prijedlog o restrukturiranju javnog duga bio je bivši guverner HNB-a Rohatinski na okruglom stolu koji su organizirali Nezavisni sindikat znanosti i časopis Banka u travnju 2014. godine

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

1. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Dario Hrupec

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

24. srpnja 2018. / čita se 6 minuta

Mirjana Matešić

Europska nagrada za okoliš za poduzetnike

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

19. srpnja 2018. / čita se 11 minuta

Ivo Bićanić

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

15. srpnja 2018. / čita se 6 minuta

Andrijana Mušura Gabor

socijalna psihologija

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

6. srpnja 2018. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

5. srpnja 2018. / čita se 8 minuta

Marko Grdešić

društveno vlasništvo u 21. stoljeću

U Hrvatskoj je hrabrost predložiti rješenja iz uspješnih zemalja: Zašto ne osnovati narodni turistički fond

Kako bi moglo izgledati društveno vlasništvo za 21. stoljeće? Ovdje predlažem osnivanje fonda koji bi bio sličan sovereign wealth fondovima koji već postoje u brojnim zemljama. U Hrvatskoj bi se mogao temeljiti na prihodima turističkog sektora. Fond bi u manjem postotku, primjerice 10 ili 20 posto, ušao u vlasničku strukturu većih turističkih kompanija te bi svakom punoljetnom građaninu isplaćivao godišnji prihod. Takva institucija bi mogla imati podršku i lijevih i desnih građana. Ona sama po sebi nije dovoljna da bismo demokraciju proširili na privredu, ali bi mogla vratiti vjeru u javni interes te pomoći da se otvore i druge teme iz područja ekonomske demokracije.

Socijalizam – Drugo kapitalizma i/ili kapitalizam – Drugo socijalizma? O kulturnom kapitalizmu na (post)jugoslavenski način

30. lipnja 2018. / čita se 17 minuta

Danijela Lugarić Vukas

prikaz zbornika Cultural Capitalism in Yugoslavia: (Post)Socialism and Its Other, Palgrave Macmillan

Socijalizam – Drugo kapitalizma i/ili kapitalizam – Drugo socijalizma? O kulturnom kapitalizmu na (post)jugoslavenski način

U kakvom su odnosu kultura i politika? A kultura i ekonomija? Što je baza, a što nadgradnja? Što nam lokalno (jugoslavensko i postjugoslavensko) iskustvo govori o globalnom? Što kada u vlastitoj, individualnoj i kolektivnoj prošlosti vidimo mogućnost emancipacije, a ne razlog povinjavanju? Kako vlastitu prošlost uključiti u strukturnom smislu u sadašnjost i kako na njoj graditi ako već ne svijetlu, tada barem neku budućnost? Što su, na koncu, iz perspektive kulturnih praksi na prostoru bivše Jugoslavije, socijalizam i kapitalizam?

Dilema – energetska oporaba ili recikliranje otpada? Još uvijek četiri petine bacamo u polje

29. lipnja 2018. / čita se 7 minuta

Mirjana Matešić

okoliš

Dilema – energetska oporaba ili recikliranje otpada? Još uvijek četiri petine bacamo u polje

Hrvatska se obvezala do 2020. godine, što je za samo godinu i pol dana, odvojeno sakupiti i reciklirati minimalno 50% miješanog komunalnog otpada. Nismo niti blizu ostvarenja ove obveze, piše Mirjana Matešić. Svaki od četiri ministara u posljednjih šest godina imao je svoju viziju prioriteta i metoda, koje su se često kosile s donesenim propisima, hijerarhijom gospodarenja otpadom pa i realnim tehnološkim mogućnostima. Politika je sklona popuštati aktivističkim udrugama koje se vode parcijalnim interesima, jer su glasne i vidljive u javnosti

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

23. lipnja 2018. / čita se 22 minute

Snježana Banović

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Studija o segregaciji u gradovima: bogati žive uz bogate, siromašni uz siromašne, bez obzira na boju kože ili nacionalno porijeklo

22. lipnja 2018. / čita se 8 minuta

Anđelko Šubić

njemačka

Studija o segregaciji u gradovima: bogati žive uz bogate, siromašni uz siromašne, bez obzira na boju kože ili nacionalno porijeklo

U pola analiziranih njemačkih gradova ima četvrti u kojima više od pedeset posto mladih živi od socijalne pomoći, a to ih onda klasificira kao slumove, geta, piše Anđelko Šubić. I gradovi se razdvajaju na bogate i siromašne. Premda u Recklinghausenu od 114 tisuća stanovnika njih 51.409 (2016.) prima socijalnu pomoć - 45%, po socijalnoj su segregaciji najviše na ljestvici istočnonjemački gradovi

Iako broj nezaposlenih pada broj uključenih u javne radove raste, čak i onih sa srednjom i višom školom. O čemu se tu radi

20. lipnja 2018. / čita se 10 minuta

Mario Munta

Zapošljavanje (2)

Iako broj nezaposlenih pada broj uključenih u javne radove raste, čak i onih sa srednjom i višom školom. O čemu se tu radi

Umjesto na izgradnju ljudskog kapitala u politici zapošljavanja sve se više koriste javni radovi, piše Mario Munta. Kao stvoreni su za 'spaljivanje' novca. Idealni su za stvaranje privida o smanjenju nezaposlenosti iako je perspektiva angažiranih da ostanu na tržištu rada izrazito neizvjesna. I možda najtragičnije od svega, javni radovi su plodno tlo za politički klijentelizam i korupciju

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

18. lipnja 2018. / čita se 7 minuta

Milan Deskar-Škrbić

Rasprave

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 37
  6. 38
  7. 39
  8. 40
  9. 41
  10. 42
  11. 43
  12. ...
  13. 49