s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire
Studija o segregaciji u gradovima: bogati žive uz bogate, siromašni uz siromašne, bez obzira na boju kože ili nacionalno porijeklo

22. lipnja 2018. / čita se 8 minuta

Anđelko Šubić

njemačka

Studija o segregaciji u gradovima: bogati žive uz bogate, siromašni uz siromašne, bez obzira na boju kože ili nacionalno porijeklo

U pola analiziranih njemačkih gradova ima četvrti u kojima više od pedeset posto mladih živi od socijalne pomoći, a to ih onda klasificira kao slumove, geta, piše Anđelko Šubić. I gradovi se razdvajaju na bogate i siromašne. Premda u Recklinghausenu od 114 tisuća stanovnika njih 51.409 (2016.) prima socijalnu pomoć - 45%, po socijalnoj su segregaciji najviše na ljestvici istočnonjemački gradovi

Iako broj nezaposlenih pada broj uključenih u javne radove raste, čak i onih sa srednjom i višom školom. O čemu se tu radi

20. lipnja 2018. / čita se 10 minuta

Mario Munta

Zapošljavanje (2)

Iako broj nezaposlenih pada broj uključenih u javne radove raste, čak i onih sa srednjom i višom školom. O čemu se tu radi

Umjesto na izgradnju ljudskog kapitala u politici zapošljavanja sve se više koriste javni radovi, piše Mario Munta. Kao stvoreni su za 'spaljivanje' novca. Idealni su za stvaranje privida o smanjenju nezaposlenosti iako je perspektiva angažiranih da ostanu na tržištu rada izrazito neizvjesna. I možda najtragičnije od svega, javni radovi su plodno tlo za politički klijentelizam i korupciju

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

18. lipnja 2018. / čita se 7 minuta

Milan Deskar-Škrbić

Rasprave

Zašto je Hrvatska toliko neuspješna? Sedam pitanja o porezima i ekonomskom rastu

U utorak, 19. lipnja u 15:00 Zaklada Friedrich Ebert i Nezavisni sindikat znanosti organiziraju drugu u seriji rasprava Zašto Hrvatska zaostaje, ovaj put s temom o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja. Uvodno će govoriti profesor Boris Cota (EFZG) i Milan Deskar-Škrbić. Rasprava će se održati u Florijana Andrašeca 18a/1, a u ovom članku Deskar-Škrbić iznosi svoje teze za raspravu

Fantazmokracija!? Postumni trijumf kultur-talibanske uobrazilje nad revolucionarnošću polit-idiota

16. lipnja 2018. / čita se 17 minuta

Žarko Puhovski

pola stoljeća od 68.

Fantazmokracija!? Postumni trijumf kultur-talibanske uobrazilje nad revolucionarnošću polit-idiota

Pokret 1968. izbio je kao nezajažljiva globalna ambicijna za promjenom, i to u vrijeme kad je mnogo više ljudi nego danas smatralo da se svijet pozitivno razvija, piše Puhovski u članku u kojem detaljno analizira zašto je izostala radikalna promjena poretka (revolucija), kakav je bio utjecaj 68. na umjetnost, kakav odnos prema znanosti, što se sve promijenilo u svakidašnjem životu te kako desetljećima pokret inspirira copycat prosvjednike. Na kraju članka opisuje kako je u Jugoslaviji pokret zagovarao liberalne ideje suprotstavljajući se socijalnoj osnovi tih ideja

Politika zapošljavanja, ako postoji, potpuno zanemaruje ljude: Začelje je rezervirano za Hrvatsku i u pogledu obrazovanja odraslih

13. lipnja 2018. / čita se 8 minuta

Mario Munta

Europski semestar i zapošljavanje (1)

Politika zapošljavanja, ako postoji, potpuno zanemaruje ljude: Začelje je rezervirano za Hrvatsku i u pogledu obrazovanja odraslih

U trenutku kada Europska komisija izlazi sa svojim godišnjim preporukama zemljama članicama u sklopu Europskog semestra, jasno je više nego ikad prije kako hrvatski pristup rješavanju problema nezaposlenosti gađa ,,u ništa''. Pola desetljeća nam, iz godine u godinu, vanjski eksperti trube o potrebi ulaganja u ljudski kapital, a Hrvatska novac uporno baca u prazno

Njemački zahtjevi za monetarnom stabilnošću eurozone – razuman strah od hiperinflacije ili dogmatsko gušenje proizvodnje i radnih mjesta?

8. lipnja 2018. / čita se 23 minute

Darko Oračić

Monetarna politika

Njemački zahtjevi za monetarnom stabilnošću eurozone – razuman strah od hiperinflacije ili dogmatsko gušenje proizvodnje i radnih mjesta?

Njemačka marka bila je primjer valute koja ima stabilnu vrijednost. Darko Oračić iscrpno opisuje "jastrebovsku" tradiciju Nijemaca u monetarnoj politici, njezin povijesni korijen u vremenima njemačke marke te suvremene izdanke u razdoblju nakon njezine zamjene eurom. Značaj takvih stavova mogao bi se još povećati ako na čelo Europske centralne banke dođe Nijemac

Na cijelom je svijetu hladan ostao jedino predsjednik Italije Mattarella. A to mu je i ustavni zadatak

7. lipnja 2018. / čita se 17 minuta

Aleksandra Šućur

nova talijanska vlada

Na cijelom je svijetu hladan ostao jedino predsjednik Italije Mattarella. A to mu je i ustavni zadatak

Stranim je komentatorima talijanske politike oduvijek teško razlučiti fikciju od stvarnosti, pojavno od sadržajnog, jer su politički narativ i komunikacija izrazito teatralni, a nerijetko i krajnje neozbiljni, objašnjava Aleksandra Šućur. Iza te "buke i bijesa" stoji procedura odmjeravanja snaga i biranja politika, u kojoj je čak moguće da su stranke u vladi u koaliciji s oporbenim strankama. Nova talijanska vlada sastoji se od jakobinskog žara i diletantizma, a percipiraju je desnom

N. Čačinovič o mogućnosti razgovora sa Ž. Markić: argumenti, sumnja i sklonost priklanjanju većini

2. lipnja 2018. / čita se 5 minuta

Nadežda Čačinovič

mogućnosti razgovora

N. Čačinovič o mogućnosti razgovora sa Ž. Markić: argumenti, sumnja i sklonost priklanjanju većini

Većinski stavovi nereflektirane vrste, ili jednostavno rečeno zablude, predrasude i gluposti, nisu uklesani u kamen i mogu se i promijeniti, piše autorica. Ali, kakve učinke mogu imati ove rečenice kada toliki ljudi potpisuju referendumski zahtjev koji je nejasan, neizvediv i protuustavan a u kojemu se može razabrati tek da je nekako protiv Srba a onda i protiv onih koji nisu (više) naši, nisu za narod. Što će mi u mojemu protivljenju pomoći sve ono što znam o argumentiranju i komuniciranju i o logičkim pogreškama?

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

31. svibnja 2018. / čita se 9 minuta

Dario Hrupec

fizika i ljudi

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

Kako laik o kvantnoj fizici ne zna praktički ništa a Feynman, Bohr, ljudi koji su gradili kvantnu teoriju kažu da to nitko ne može razumjeti, ne treba čuditi da su šarlatani prepoznali zlatni rudnik. Pridjev kvantno modernom obmanjivaču garantira uspjeh. Dario Hrupec objašnjava da relacija neodređenosti međutim ne znači da je sve neodređeno kao što ni teorija relativnosti ne tvrdi da je sve relativno

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

26. svibnja 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

politika i struka

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

Politika je gotovo općeprihvaćena kao (moralni, ali i intelektualni) negativum, kao oznaka supstancijalne ugroze slobode i dobrote, jednakosti i osobnosti, piše Žarko Puhovski. Jedan od političkih "krimena" je tzv. ignoriranje struke. Političko polje je, međutim, ograničeno tek "stvarima koje ljudi ne mogu sami mijenjati". Ignoriranje pak tog principa sužava političko polje, odnosno širi prostor autoritarnosti

Izbor premijera kao spoj nespojivog. Koliko su predizborna obećanja iznevjerena i dokle se može ići

26. svibnja 2018. / čita se 15 minuta

Aleksandra Šućur

nova talijanska vlada

Izbor premijera kao spoj nespojivog. Koliko su predizborna obećanja iznevjerena i dokle se može ići

Stvaranje i ove vlade prilično je u skladu s talijanskom tradicijom koja iznalazi kompromis između gotovo nespojivih elemenata: diskontinuiteta i tradicije, populističkih novotarija s gerontokracijom, meritokracijom, diplomacijom, europeizma s euroskepticizmom, kreativnosti s konzervacijom, pravnika koji pišu ugovore koji ne poštuju formu ugovora, akademije i „zdravoseljačkog“, nema čega nema

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

20. svibnja 2018. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

18. svibnja 2018. / čita se 7 minuta

Ozana Nadoveza

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

13. svibnja 2018. / čita se 8 minuta

Ivica Smolić

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

5. svibnja 2018. / čita se 19 minuta

Žarko Puhovski

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

4. svibnja 2018. / čita se 11 minuta

Marija Brajdić Vuković

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 37
  6. 38
  7. 39
  8. 40
  9. 41
  10. 42
  11. 43
  12. ...
  13. 49