s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

O karakteru Macronovog europskog heroizma. I ljevici
A pobjednik će biti: Pet zvjezdica, osamdesetogodišnji tinejdžer, ili Gentiloni 2.0?!

4. siječnja 2018. / čita se 16 minuta

Aleksandra Šućur

talijanski izbori

A pobjednik će biti: Pet zvjezdica, osamdesetogodišnji tinejdžer, ili Gentiloni 2.0?!

Talijanska politika je zanimljiva strancima, ajme, iz pogrešnog razloga, piše Aleksandra Šućur. Obiluje teatralnim zapletima, obratima i raspletima, stalno joj neka vlada pada. Ali politički se glumci nikad stvarno ne povrijede: i inozemna, pogotovo europska, publika zna da će talijanski političar kojeg je u prvom činu vidjela s “nožem u leđima”, kad-tad uskrsnuti. Taj se "teatar" užurbao već sad, u uranjenoj kampanji za izbore, 4. ožujka

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

3. siječnja 2018. / čita se 12 minuta

Tamara Čačev

sintetska biologija

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

Ideja inženjerskog pristupa biologiji je da se sekvenca DNA zapravo kodira analogno računalnom programiranju kako bi se dobile željene funkcije nekog organizma. Cilj je dobiti „genske krugove“ koji će unutar žive stanice ostvarivati neke funkcije koje ta stanica prethodno nije imala. U čemu se razlikuju sintetička biologija i genetsko inženjerstvo? Ima li (re)dizajn i (re)kodiranje čitavih genoma potencijal za stvaranje sasvim novih oganizama?

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

22. prosinca 2017. / čita se 13 minuta

Žarko Puhovski

Obljetnica

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

U povodu 150. obljetnice objavljivanja Kapitala Karla Marxa, jedne od najutjecajnijih, i najprodavanijih, knjiga u povijesti, Žarko Puhovski opisuje ambiciju s kojom ju je njezin autor - u svoje vrijeme marginaliziran - napisao, kako je stekla nezaobilazan status u intelektualnim krugovima, što je njezin sadržaj, te kako Kapital opstaje upravo zbog toga što se nisu ostvarila očekivanja koja su u njemu izvedena

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

20. prosinca 2017. / čita se 14 minuta

Antonio Čoga i Matija Kroflin

migracije

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda objavljenoj u analizi Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe kumulativna realna stopa rasta BDP u periodu od 1995. do 2012. u zemljama Istočne Europe bila bi za 7 postotnih poena veća da nije bilo emigracije. Hrvatska se pritom u analizi ističe kao zemlja s visokim udjelom emigracije mlade, stručne populacije

Riječ godine u 2018 mogla bi biti BINO – Brexit in name only

16. prosinca 2017. / čita se 12 minuta

Tin Radovani

Brexit

Riječ godine u 2018 mogla bi biti BINO – Brexit in name only

Problem Sjeverne Irske je nerješiv, piše Tin Radovani o razvoju pregovora o izlasku Velike Britanije iz Europske Unije. Ipak, to je znak inteligencije funkcionirati s dvije kontradiktorne ideje u glavi, unatoč tome što je rasplet neminovan. Kako mutež pomaže May da opstane, a Corbynu odmaže da se domogne mjesta premijera

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

12. prosinca 2017. / čita se 10 minuta

Igor Rončević

Kvantna računala (2)

Pravu američko-rusku utrku odavno nismo imali… Cilj je na vidiku, ali tko je bliže

U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

8. prosinca 2017. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

Mikrobiom čovjeka

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

7. prosinca 2017. / čita se 11 minuta

Karlo Vujeva

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

2. prosinca 2017. / čita se 16 minuta

Žarko Puhovski

100 godina oktobarske revolucije

Vazdazeleni listopad. Prevrat koji je omogućio (dvotrećinski krvavo) stoljeće komunizma i njegove kolosalne efekte

U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni

Najveće je sveučilište elaborat spremilo u ladicu, ali studij održivog razvoja je pokrenut! Kako?

1. prosinca 2017. / čita se 4 minute

Mirjana Matešić

Održivi razvoj

Najveće je sveučilište elaborat spremilo u ladicu, ali studij održivog razvoja je pokrenut! Kako?

Ima li u ljudima koji vode obrazovne ustanove i uređuju sustave obrazovanja u Hrvatskoj barem malo društvene odgovornosti? Zar zaista zbog partikularnih interesa, lijenosti službenika na doživotnim funkcijama, nedostatka informiranosti o trendovima koji preuzimaju primat u međunarodnim i nacionalnim razvojnim strategijama, oduzimamo šansu mladima da se obrazuju za budućnost?

Četiri objašnjenja: Hayek, Minsky, North i Williamson o Agrokoru

1. prosinca 2017. / čita se 10 minuta

Ivo Bićanić

Očima ekonomske teorije

Četiri objašnjenja: Hayek, Minsky, North i Williamson o Agrokoru

U ponedjeljak 11. prosinca Ideje.hr organiziraju raspravu o crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Slučaj Agrokor to je pitanje aktualizirao. U ovom članku o teorijskim objašnjenjima sloma najveće hrvatske kompanije zapaženo je mjesto dano upravo kronističkom obrascu. Posebno je analizirano pitanje rješava li akcija države ijedan od pretpostavljenih uzroka rasta i sloma Agrokora. Odgovor je očekivan - ne!

Početak kraja ili kraj početka: Vlada Velike Britanije odlučila koliko će platiti razvod

23. studenoga 2017. / čita se 13 minuta

Tin Radovani

Brexit

Početak kraja ili kraj početka: Vlada Velike Britanije odlučila koliko će platiti razvod

U slučaju da Velika Britanija odbije platiti izlazak iz EU, slijedio bi ozbiljan trgovinski rat. Ipak, nekolicina pretendenata na poziciju premijera zauzima se upravo za taj pristup. Pozicija premijerke Therese May ovisi o tome kako će, s jedne strane, ispregovarati uvjete izlaska unutar svoje vlade, a potom u to uvjeriti EU. Padne li, u prvom su koraku tri mogućnosti, jedna kompliciranija od druge

Najdublja politička kriza u poratnoj Njemačkoj. Nije upitna samo vlada, radi se i o sudbini velikih stranaka

23. studenoga 2017. / čita se 14 minuta

Anđelko Šubić

Njemačka nakon izbora

Najdublja politička kriza u poratnoj Njemačkoj. Nije upitna samo vlada, radi se i o sudbini velikih stranaka

Prekid koalicijskih pregovora o sastavljanju nove vlade razotkrio je niz propusta: da se vode na pogrešan način, da su sklapani mutni kompromisi samo da se bilo što potpiše, da se manje stranke bore za očuvanje identiteta a velike su postale dio države. Ali iscrpni prikaz Anđelka Šubića razotkriva da je i Njemačku zahvatio trend koji je već ojačao u drugim zemljama, a dovodi u pitanje dosadašnji način političkog života: građani žele odlučivati

Zdravstveni pokazatelji, nezadovoljstvo zdravstvom, ishodi važnih liječenja, među najlošijima su u Europi. Kamo smjera novi zakon?

17. studenoga 2017. / čita se 11 minuta

Ana Bobinac

Uz donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Zdravstveni pokazatelji, nezadovoljstvo zdravstvom, ishodi važnih liječenja, među najlošijima su u Europi. Kamo smjera novi zakon?

Prije svega potrebno je utvrditi pokazatelje prema kojima će se pratiti hoće li novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti osigurati "moderan i financijski održiv sustav ie građanima pružati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu", piše Ana Bobinac. Zatim navodi niz pokazatelja prema kojima zdravstveni sustav u Hrvatskoj značajno zaostaje, prikazuje ishode liječenja a dotiče i pitanje izvora sredstava za poboljšanje zdravstvene zaštite

Terapije koje mogu spasiti živote kasne jer je tržište znanstvenih članaka zasićeno rezultatima koji se ne mogu potvrditi

16. studenoga 2017. / čita se 5 minuta

Branka Bernard

Razgovor s dr. Leonardom P. Freedmanom, direktorom američkog Instituta za biološke standarde (GBSI)

Terapije koje mogu spasiti živote kasne jer je tržište znanstvenih članaka zasićeno rezultatima koji se ne mogu potvrditi

Riječima dr. Leonarda P. Freedmana, stavovi i mišljenja o problemu neponovljivosti rezultata u pretkliničkim ispitivanjima mogu se razlikovati, no nepobitna je činjenica da je cijena koju društvo plaća zbog manjka ponovljivosti znanstvenih rezultata – previsoka. Samo se u SAD-u ulaže 28 milijarda dolara na godinu u istraživanja čiji se rezultati ne mogu ponoviti

9,5 teza o neželjenim, a spektakularnim postignućima Luthera (i onih koje je potaknuo)

15. studenoga 2017. / čita se 19 minuta

Žarko Puhovski

Pola milenija teologijskoga neuspjeha koji je stvorio političku Evropu

9,5 teza o neželjenim, a spektakularnim postignućima Luthera (i onih koje je potaknuo)

Protestantski je pokret – od prevođenja Biblija na dalje – enormno zaslužan za formiranje evropskih nacija, pa i pluralističke Evrope kakva je danas znana, piše Žarko Puhovski u članku koji se ističe širinom izvora na koje se oslanja i preciznom analizom. Autor se pita može li se smatrati svojevrsnom (ne)pravilnošću to što Lutherov naum, kao i drugi slični, zapravo nije uspio, sa stajališta nosive ambicije, ali je postigao mnogo neželjenoga, a povijesno neprijeporno značajnoga. Je li tomu nužno tako?

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 40
  6. 41
  7. 42
  8. 43
  9. 44
  10. 45
  11. 46
  12. 47
  13. 48