s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća
Visoka medicinska tehnologija za kućnu upotrebu: Koji uređaji zavode, koji su bezopasni a koji vrijede

16. veljače 2018. / čita se 8 minuta

Tamara Čačev

znanost i poduzetništvo

Visoka medicinska tehnologija za kućnu upotrebu: Koji uređaji zavode, koji su bezopasni a koji vrijede

U utrci za zaradom u novim tehnologijama ima svega, poluistina i zavaravanja. Njihovim korištenjem ljudi dobivaju informacije o svojem zdravlju koje ih zbunjuju, nisu precizne, ili su samo jedan posto istine. Ipak, ima primjera malih i prenosivih laboratorijskih uređaja koji predstavljaju značajan napredak u biomedicini.

Nijemci nisu mogli vjerovati vlastitim ušima: ministra financija imenovat će socijaldemokrati

10. veljače 2018. / čita se 22 minute

Anđelko Šubić

njemačka (jedva) velika koalicija

Nijemci nisu mogli vjerovati vlastitim ušima: ministra financija imenovat će socijaldemokrati

U petak je odjeknula nova bomba - Schulz, lider socijaldemokrata ne ulazi u vladu (po automatizmu), iako je iznenadio već kad je prihvatio ući u vladu ... Koalicijski sporazum izazvao je potrese u svim strankama. CDU je dobio samo Merkel i ne osobito atraktivna ministarstva, CSU je "umiren" ministarstvom unutrašnjih poslova za Seehofera. No najviše je prepirke oko velikih zaokreta u politici prema Europi, politici štednje i prema transferu novca u specifična područja koja muče Nijemce

Sukob interesa: U Italiji je izvanrednom povjereniku angažman bivše firme zakonskim izrijekom zabranjen

5. veljače 2018. / čita se 7 minuta

Aleksandra Šućur

Agrokor i Parmalat (2): Koliko bi Ramljak bio plaćen u Italiji

Sukob interesa: U Italiji je izvanrednom povjereniku angažman bivše firme zakonskim izrijekom zabranjen

Jesu li naknade izvanrednog povjerenika Agrokora i konzultantskih tvrtki visoke? Aleksandra Šućur, poznavateljica slučaja Parmalat i talijanskog zakona o izvarednoj upravi, kojem je podvrgnuto stotine poduzeća, objavljuje II. poglavlje serije “Usporedni skandali, usporedni zakoni, usporedni tajkuni”

Kako su povezani (anonimno) donatorstvo, odgoda zadovoljstva i vjera u božju pravednost

2. veljače 2018. / čita se 7 minuta

Andrijana Mušura Gabor

Vjerovanje u pravedan svijet (2)

Kako su povezani (anonimno) donatorstvo, odgoda zadovoljstva i vjera u božju pravednost

Je li vjera u pravedan svijet fundamentalna obmana koja je korisna za mentalno zdravlje ili je učinkovit alat (kontrole) koji omogućava funkcioniranje društva? Pronađena je njezina poveznica s autoritarnosti i konzervativizmom. Ali, kad vjera u pravedan svijet ne bi postojala, ljudi bi se teško posvetili ispunjavanju ciljeva, od dugoročnih kao što je obrazovanje do poštivanja prometnih pravila. Ta vjera omogućava da su kotačići društva podmazani

U Kini nakon godine psa slijedi godina svinje. Što slijedi u Hrvatskoj nakon godine reformi, ne zna nitko

24. siječnja 2018. / čita se 11 minuta

Ivo Bićanić

ekonomska politika

U Kini nakon godine psa slijedi godina svinje. Što slijedi u Hrvatskoj nakon godine reformi, ne zna nitko

Reforme stvaraju neizvjesnost, nesigurnost i nestabilnost. To im je svrha jer se bez narušene ravnoteže ne može iz lošeg prijeći u bolje. Budemo li imali sreće, u ovoj će se godini reformi na jelovniku u najboljem slučaju naći "r"eforme ad hoc. U suprotnom, Hrvatska će imati peh i krenut će se s nekakvim sveobuhvatnim "R"eformama koje će biti loše pripremljene, neće naići na prihvaćanje i po putu će se razvodniti

Fokusom na siromaštvo umjesto na nejednakost stvaramo građane višeg i nižeg reda, ljude dijelimo i stigmatiziramo

19. siječnja 2018. / čita se 6 minuta

Marko Grdešić

Rasprave

Fokusom na siromaštvo umjesto na nejednakost stvaramo građane višeg i nižeg reda, ljude dijelimo i stigmatiziramo

Dok bogate želi osloboditi toga da ih gledamo kao moralno suspektne Velimir Šonje upravo na taj način pristupa siromašnima, piše Marko Grdešić. Siromašni su siromašni jer su – sugerira se – donijeli mnogo krivih odluka koje su ih dovele u tu situaciju, a skupinu bogatih čine poduzetnici koji su zaslužili svoje visoke prihode

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

13. siječnja 2018. / čita se 17 minuta

Žarko Puhovski

Moralna forenzika u reinterpretaciji povijesti

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam

12. siječnja 2018. / čita se 8 minuta

Andrijana Mušura Gabor

Vjerovanje u pravedan svijet (1)

Svijet nije pravedan! Zašto u to ipak vjerujete (i još ga pogoršavate)? Razlika Europe i Amerike

Događaji su u većoj mjeri rezultat slučajnosti, nego što si priznajemo. Zašto ljudi krive žrtve? Bez vjerovanja u pravedan svijet, da su ishodi rezultat zasluženog nastojanja, narušava se osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i kontrole. S druge strane, vjerovanje u pravedan svijet potiče mirenje sa situacijom, kao u slučajevima kad tvrdimo da imamo vlast kakvu zaslužujemo, da su si žrtve same krive i sl. Istraživanja otkrivaju psihološki i socijalni, pa i politički aspekt sveprisutne predrasude

Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

12. siječnja 2018. / čita se 8 minuta

Mirjana Matešić

klimatske promjene

Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom

Njemački svećenici: “protiv” kapitalizma i protiv naci-ludila

7. siječnja 2018. / čita se 13 minuta

Anđelko Šubić

Politika i religija

Njemački svećenici: “protiv” kapitalizma i protiv naci-ludila

U Njemačkoj zapravo ne postoji podjela crkve od države. Crkva je jasno i nedvosmisleno podređena državi, ne samo sporazumom o konkordatu iz 1933. nego i prije toga su svi viši crkveni dužnosnici bili i jesu dužni položiti zakletvu vjernosti i poštivanju zakona ove zemlje. Bonus pitanje za znatiželjne: Koje institucije i koja zanimanja u Njemačkoj uživaju najviše povjerenje i kako su rangirani svećenici i crkve? Zašto?

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

5. siječnja 2018. / čita se 9 minuta

Ivica Smolić

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

4. siječnja 2018. / čita se 9 minuta

Ivica Smolić

Drugi zakon termodinamike i strijela vremena

Ako bi vrijeme krenulo unatrag bismo li to primjetili?

Problem "strijele vremena" jedan je od najdubljih misterija fizike. S jedne strane imamo svijet u kojem vrijeme ima istaknuti smjer. S druge strane imamo temeljne fizikalne zakone koji su invarijantni na promjenu smjera vremena. Pitanje je kako pomiriti ovu dihotomiju

A pobjednik će biti: Pet zvjezdica, osamdesetogodišnji tinejdžer, ili Gentiloni 2.0?!

4. siječnja 2018. / čita se 16 minuta

Aleksandra Šućur

talijanski izbori

A pobjednik će biti: Pet zvjezdica, osamdesetogodišnji tinejdžer, ili Gentiloni 2.0?!

Talijanska politika je zanimljiva strancima, ajme, iz pogrešnog razloga, piše Aleksandra Šućur. Obiluje teatralnim zapletima, obratima i raspletima, stalno joj neka vlada pada. Ali politički se glumci nikad stvarno ne povrijede: i inozemna, pogotovo europska, publika zna da će talijanski političar kojeg je u prvom činu vidjela s “nožem u leđima”, kad-tad uskrsnuti. Taj se "teatar" užurbao već sad, u uranjenoj kampanji za izbore, 4. ožujka

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

3. siječnja 2018. / čita se 12 minuta

Tamara Čačev

sintetska biologija

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

Ideja inženjerskog pristupa biologiji je da se sekvenca DNA zapravo kodira analogno računalnom programiranju kako bi se dobile željene funkcije nekog organizma. Cilj je dobiti „genske krugove“ koji će unutar žive stanice ostvarivati neke funkcije koje ta stanica prethodno nije imala. U čemu se razlikuju sintetička biologija i genetsko inženjerstvo? Ima li (re)dizajn i (re)kodiranje čitavih genoma potencijal za stvaranje sasvim novih oganizama?

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

22. prosinca 2017. / čita se 13 minuta

Žarko Puhovski

Obljetnica

Budućnost naše prošlosti. Stopedesetogodišnje kamate na „Kapital“

U povodu 150. obljetnice objavljivanja Kapitala Karla Marxa, jedne od najutjecajnijih, i najprodavanijih, knjiga u povijesti, Žarko Puhovski opisuje ambiciju s kojom ju je njezin autor - u svoje vrijeme marginaliziran - napisao, kako je stekla nezaobilazan status u intelektualnim krugovima, što je njezin sadržaj, te kako Kapital opstaje upravo zbog toga što se nisu ostvarila očekivanja koja su u njemu izvedena

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

20. prosinca 2017. / čita se 14 minuta

Antonio Čoga i Matija Kroflin

migracije

U Njemačku je 2016. godine uselilo 33550 Hrvata od 16 do 45 godina; djece do 16 godina 7,5 tisuća

Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda objavljenoj u analizi Emigration and Its Economic Impact on Eastern Europe kumulativna realna stopa rasta BDP u periodu od 1995. do 2012. u zemljama Istočne Europe bila bi za 7 postotnih poena veća da nije bilo emigracije. Hrvatska se pritom u analizi ističe kao zemlja s visokim udjelom emigracije mlade, stručne populacije