Publikacije

4. srpnja 2019. / Publikacije

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (3):

Ista je mreža u prošlosti obavljala četiri puta veći promet robe i triput veći promet putnika. U čemu je onda problem

U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Aktualno Iz medija Publikacije

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Karlo Vajdić

20. travnja 2019. / Publikacije

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Propisi potaknuli objavu sve više znanstvenih radova. Najlakše ide u međunarodnoj suradnji. Kako stoje stvari s kvalitetom

Pojava regulative kojom je znanstveno napredovanje uvjetovano objavom članaka donijelo je porast broja časopisa i stručnih i znanstvenih radova, navodi se među zaključcima detaljne bibliometričke analize koja obuhvaća dvadesetgodišnje razdoblje produkcije hrvatskih znanstvenika iz polja ekonomije i biznisa

Ideje.hr

4. ožujka 2019. / Publikacije Rasprave

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Karlo Vujeva

18. veljače 2019. / Publikacije

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković

16. veljače 2019. / Publikacije

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Nada Švob-Đokić

28. prosinca 2018. / Publikacije

Industrijska politika (1)

Intervencija može biti i državno-orijentirana i tržišno-orijentirana. Ali, drugog načina za sustizanje bogatih zemalja – nema

Posljednjih nekoliko desetljeća dominacije ideje i prakse globalizacije pojam industrijske politike prikazuje se kao svojevrsni arhaizam i suvišnost. Je li tome međutim zaista tako? Karlo Vujeva će u dva nastavka nastojati pojasniti što je to uopće industrijska politika, zašto je i danas relevantna, kako se transformirala i s kojim posljedicama

Karlo Vujeva

14. prosinca 2018. / Publikacije

Knjige

21 lekcija za 21. stoljeće. Harari nije univerzalni učitelj već mogući izazovan sugovornik.

Već smo odživjeli petinu 21. stoljeća, a tek se počinjemo pitati što nas možda sustiže u tom stoljeću, već sada, dok opterećeni sadašnjošću,  jedva  razmišljamo o budućnosti, piše Nada Švob-Đokić. Harariju možemo zahvaliti na poticajima da otvorimo um

Nada Švob-Đokić

12. listopada 2018. / Publikacije

multilingualni foto-roman o parizu

Stara mjesta, novi pogled: Pariška ljeta

Jasmina Bolfek-Radovani (umjetničko ime Mina Ray) teoretičarka je frankofonskih literarnih i kulturnih studija i pjesnikinja koja objavljuje na hrvatskom, engleskom i francuskom. Rođena je i odrasla u Zagrebu, a već dvadeset godina živi i radi u Londonu. Na temelju svog doktorata objavila je knjigu Bolfek-Radovani, Jasmina, Geo/graphies of Loss: Space, Place and Spatial Loss in North African and Canadian writing in French, Erlangen: Lambert Publishing, 2015, i održala niz predavanja na međunarodnim konferencijama i seminarima, uključujući i u Zagrebu. Njene pjesme objavljivane su u Velikoj Britaniji, Hrvatskoj i Kanadi. Projekt vlastite multilingualne poezije ‘Unbound’ pokrenula je 2017. godine. Projekt uključuje Veliku Britaniju, Hrvatsku, Francusku i Belgiju, a nedavno je dobio subvenciju za performans u Londonu. Ideje.hr ovdje objavljuju uvodni članak na čijem je kraju link na njezin foto-roman o Parizu

Jasmina Bolfek-Radovani

13. svibnja 2018. / Publikacije

Why Liberalism Failed – prikaz knjige

Današnji je svijet loš jer je liberalizam od početka postavio stvari nakrivo

Glavna je teza knjige Why Liberalism Failed, da je na vrhuncu svojeg ostvarenja liberalizam pokazao da je utemeljen na principima koji neizbježno proizvode patologije. Iako ima mnoge mane, knjiga zahvaća korijene liberalizma, na razini kritike ideja njegovih filozofskih utemeljitelja Francisa Bacona, Thomasa Hobbesa, Johna Lockea. Fokusirana je na američku situaciju no mnoga zapažanja vrijede i drugdje

Leon Cvrtila