Plaće i tržište rada (1)
Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi
Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi
Analiza Europskog sindikalnog instituta (ETUI-ja) pokazala je da kada se uspoređuje isti rad u Njemačkoj i Hrvatskoj kupovna je moć mjesečne neto plaće u Hrvatskoj manja za 810 eura u odnosu na Njemačku. Slika 1 donosi rezultate analize i pokazuje kako veće zaostajanje u EU bilježe samo Latvija, Bugarska, Mađarska i Rumunjska.
Slika 1. Razlike u mjesečnim neto zaradama (u euru prilagođeno za PPP) između EU 28 zemalja i Njemačke
Prema navodima ETUI-ja realne plaće u Hrvatskoj su u periodu od 2009. do 2016. u prosjeku godišnje padale za 0,9 posto. Veći pad zabilježen je jedino u Grčkoj.
U 2017. je godini u Hrvatskoj došlo do oporavka plaća. U prvih 8 mjeseci ove godine nominalne neto plaće su porasle 5,2 posto u odnosu na 2016., a bruto plaće 3,6. Kako je inflacija u tom periodu bila 1 posto i realni porast je bio osjetan. No, rast je rezultat porezne reforme, rasta gospodarstva, povećanja plaća u javnom i državnom sektoru te iseljevanja i manjka radne snage koji je doveo do stanovitog pritiska na povećanje plaća u određenim sektorima.
Tih poticaja iduće godine više neće biti. Efekt porezne reforme se istrošio, Vlada ne planira rast plaća u javnom i državnom sektoru, planira se usporavanje rasta BDP-a, a pritisak na rast cijene rada u određenim sektorima bit će eliminiran zapošljavanjem stranaca, odnosno povećanjem kvota na 29.000 što je njihov rast od 1.576 posto u odnosu na 2015. godinu.
S obzirom na činjenicu da se u zemljama poput Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Estonije… najavljuju značajnija povećanja plaća u 2018., hoće li Hrvatska i po pitanju kupovne moći plaća uskoro biti jedino u društvu Bugarske? Dugo se Hrvatska promatrala u kontekstu posttranzicijske zemlje s relativno visokim plaćama. Jesmo li na dobrom putu da i plaće padnu na samo dno EU, baš kao što su gotovo i svi drugi relevantni ekonomski pokazatelji u posljednjih 8 godina.
26. lipnja 2026. / čita se 9 minuta
Ekonomska politika
Vlada je upravo predstavila "Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje do 2034. godine". Zašto baš sada? Što od njega možemo očekivati? Hoće li ostati mrtvo slovo na papiru? Na ova pitanja Ljubice Gatarić odgovaralo je troje hrvatskih ekonomista.
25. lipnja 2026.
Hrvatska politika
Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na "vezanoj trgovini" između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.
25. lipnja 2026.
Obljetnica moderne demokracije
U povodu 250. obljetnice Dana neovisnosti, Ideje.hr i KIC organiziraju razgovor o sudbini suvremene demokracije. Uvodno izlaganje, pod naslovom Četvrt milenija parlamentarne demokracije: Laž, revolucija i kriza institucija, dat će Žarko Puhovski, a uz moderiranje Rajke Rusan sudjelovat će još Darko Polšek, Goran Selanec i Tin Radovani. Razgovor će se održati u subotu 4. srpnja 2026 u 11:00, u KIC-u u Preradovićevoj ulici br. 5, u Zagrebu