Plaće i tržište rada (1)
Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi
Ovo je prvi od sljedećih nekoliko članaka u kojima ćemo prikazati kretanja plaća i na tržištu rada te analizirati perspektive na tom području. Prema ovoj analizi, unatoč oporavku plaća u 2017. godini perspektiva je da nas u 2018. i u tome skoro svi preteknu. Ispada da ne trebamo više računati postotke siromašnih, među njih ćemo se - iz europerspektive - uvrštavati (skoro) svi
Analiza Europskog sindikalnog instituta (ETUI-ja) pokazala je da kada se uspoređuje isti rad u Njemačkoj i Hrvatskoj kupovna je moć mjesečne neto plaće u Hrvatskoj manja za 810 eura u odnosu na Njemačku. Slika 1 donosi rezultate analize i pokazuje kako veće zaostajanje u EU bilježe samo Latvija, Bugarska, Mađarska i Rumunjska.
Slika 1. Razlike u mjesečnim neto zaradama (u euru prilagođeno za PPP) između EU 28 zemalja i Njemačke
Prema navodima ETUI-ja realne plaće u Hrvatskoj su u periodu od 2009. do 2016. u prosjeku godišnje padale za 0,9 posto. Veći pad zabilježen je jedino u Grčkoj.
U 2017. je godini u Hrvatskoj došlo do oporavka plaća. U prvih 8 mjeseci ove godine nominalne neto plaće su porasle 5,2 posto u odnosu na 2016., a bruto plaće 3,6. Kako je inflacija u tom periodu bila 1 posto i realni porast je bio osjetan. No, rast je rezultat porezne reforme, rasta gospodarstva, povećanja plaća u javnom i državnom sektoru te iseljevanja i manjka radne snage koji je doveo do stanovitog pritiska na povećanje plaća u određenim sektorima.
Tih poticaja iduće godine više neće biti. Efekt porezne reforme se istrošio, Vlada ne planira rast plaća u javnom i državnom sektoru, planira se usporavanje rasta BDP-a, a pritisak na rast cijene rada u određenim sektorima bit će eliminiran zapošljavanjem stranaca, odnosno povećanjem kvota na 29.000 što je njihov rast od 1.576 posto u odnosu na 2015. godinu.
S obzirom na činjenicu da se u zemljama poput Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Estonije… najavljuju značajnija povećanja plaća u 2018., hoće li Hrvatska i po pitanju kupovne moći plaća uskoro biti jedino u društvu Bugarske? Dugo se Hrvatska promatrala u kontekstu posttranzicijske zemlje s relativno visokim plaćama. Jesmo li na dobrom putu da i plaće padnu na samo dno EU, baš kao što su gotovo i svi drugi relevantni ekonomski pokazatelji u posljednjih 8 godina.
21. kolovoza 2026. / čita se 11 minuta
Povijest
Predodžba o apsolutnom užasu efekata nuklearnog oružja nije dovoljno živa. Vladimir Lokner prepričava kako je uopće došlo do tragedije bombardiranja upravo Nagasakija, kako je na to utjecala njegova religijska prošlost, ne bi li upozorio koliko je zastrašujuće političko poigravanje prijetnjom nuklearnim arsenalom
21. kolovoza 2026. / čita se 7 minuta
HRVATSKA POLITIKA
Država koja je izdala vlastite građane, vlast koja svaku kritiku proglašava proturžavnim djelovanjem, stranka koja je vrištala o zagrebačkim podzemnim spremnicima i gromoglasno šutjela o ekocidu u Lici... Goran Gerovac analizira hrvatsku izokrenutu stvarnost u kojoj su vječni gubitnici demokracija i građani.
19. kolovoza 2026.
SMEĆE U GOSPIĆU
Dalija Orešković, zastupnica u Hrvatskom saboru, razgovarala je o otkrivenom opasnom otpadu s Domagojem Novokmetom nakon propale sjednice saborskog odbora, koja je trebala biti održana u Gospiću.