Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prezentiraju se neki od nalaza

Naslovna slika prikazuje evoluciju prekarnog rada u Hrvatskoj i EU. Kao što se na slici vidi, udio prekarnog rada (ugovori do tri mjeseca) narastao je s 3,5 posto 2008. na 8,4 posto 2016. godine. Nakon 2009., kada počinje kriza, po analizi Ive Tomić Hrvatska bilježi konstantan blagi porast udjela prekarnog rada, osim u 2012., dok je taj udio u 2015. i 2016., dakle nakon krize, ipak skočio na nešto višu razinu, na 6,8 i 8,4 posto.

Želeći detaljnije provjeriti ”tko su ti ljudi’, Tomić je došla do sljedećih uvida:

• 80% ih radi na ugovor na određeno, 12% na sezonskim poslovima a 8% na povremenim poslovima
• Samo 4,5% ih je radilo preko agencije za zapošljavanje

• 81% ih je zaposleno u privatnom sektoru, 9% u javnom a 6,2% na autorskom, studentskom ili ugovoru o djelu

• Gotovo 47% ih je u dobi 15-29
• 55% je muških

• 73% ih ima srednju školu

• 29% su uslužna i trgovačka zanimanja a 22% jednostavna zanimanja

• 25% ih je zaposleno u prerađivačkoj industriji, 17% u trgovini i 14,5% u djelatnostima pripreme i smještaja

Dakako, ovo je samo početna analiza. Pitanje je koliko Anketa o radnoj snazi bilježi sve nijanse tržišta rada, zašto je nizak postotak visokoobrazovanih (jer ih je nizak postotak u ukupnom broju zaposlenih?), rade li ljudi preko Agencije za zapošljavanje duže od tri mjeseca pa su na taj način u nekom drugom obliku prekarnog rada, koliko je na sve utjecala regulacija, osobito na visoki udio od 22 posto zaposlenih na određeno vrijeme …? Ako bi se rukovodili onom “svako zlo za neko dobro”, nepovoljni su podatci barem otvorili put uranjanju u nijanse tržišta rada u Hrvatskoj (r.i.)