Treba li hrabrost za ići ili ostati, piše Nataša Hrupec u svojem osvrtu na roman Šalaporte Marka Gregura. Treba li hrabrost za umjetnost, ili za ne umjetnost? Autor vrlo živo slika otok, realistično i s puno detalja, te uz pregršt citata lucidno otvara niz tema o umjetnosti, isplovljavanju i povratku.
Produljenje životnog vijeka bez produljenja perioda u kojem ćemo biti zdravi i funkcionalni nema smisla, piše Tamara Čačev u članku o rapamicinu, molekuli koja pokazuje velik potencijal u usporavanju starenja ljudi. Problem je što preostaje još mnogo naučiti o njoj, a istraživanja dugovječnosti na ljudima su izrazito komplicirana.
Aussitzen - "odsjedanje" - u njemačku je politiku na velika vrata uveo Helmut Kohl, ali Merkel je tu metodu upravljanja dovela do neslućenih vrhunaca, piše Anđelko Šubić u pregledu 16 godina njezine vladavine. Kad se podvuče crta pod tim godinama, otvara se niz pitanja na koji bivšoj kancelarki nije osobito ugodno odgovarati.
Spomenik na Petrovoj gori je arhitekturom i umjetničkim potpisom nadrastao lokalni značaj, piše Marina Pavković u svojem pogledu na zapušteno djelo Vojina Bakića. Za njega, kao ni za obližnju Centralnu partizansku bolnicu, nekad redovite lokacije školskih ekskurzija, danas nije zadužena niti jedna institucija. Uz političku volju i sredstva Europske unije ove bi se lokacije mogle oživjeti, kao što je vidljivo na slovenskom primjeru.
Brod za Issu Roberta Perišića rahlo je štivo koje u ruke mogu uzeti nadobudni adolescenti kao i radoznala starčad, piše Jadranka Pintarić u svojem pregledu. Koliko god da je autor dobrano istražio povijest o kojoj piše, ona nije sama po sebi bitna. Perišića zanima ponajprije odnos prema prirodi i gospodarenje prirodnim resursima. Nova je to i moćna priča koja proširuje razumijevanje starih te otvara nadu za moguće transformacije - barem pojedinačne svijesti.
Osobne priče običnih Rusa Goran Mihelčić ističe kao najzanimljiviji dio knjige Z Generation povjesničara Iana Garnera. Iako se na trenutke pretvara u produženi i repetitivni esej, Garnerova knjiga postavlja bitna pitanja i predstavlja zabrinjavajuće probleme koji su vrijedni javne rasprave.
U križarskim ratovima isprepliće se nevjerojatna surovost s likvidacijama tisuća zarobljenika, i epizode iznimne časti kakve su nezamislive u današnjim sukobima, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o dvije značajne bitke između Drugog i Trećeg križarskog rata. Saladin, temeljito poražen u prvoj bitki, svladao je deset godina kasnije brojnu kršćansku vojsku i zauzeo Jeruzalem, no bez finalnog masakra i pljačke.
Na ispraćaju profesora Vjerana Zuppe, u ponedjeljak 16. listopada 2023. na zagrebačkom groblju Mirogoj, njegov prijatelj Božo Kovačević održao je oproštajni govor koji, uz njegovo dopuštenje, Ideje.hr prenose u cijelosti.
Jon Fosse kaže kako je cjelina "duša pisanja", a ta cjelovitost mora biti tiha, mora šutjeti. Za njega je pisanje "čin slušanja", piše Jadranka Pintarić o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Za njega je u pisanju riječ o transformaciji. Svako ljudsko biće je jedinstveno, a on traga za onim što nam je univerzalno.
Predsjednički kandidat Javier Milei puno priča i puno obećava, a na skupove dolazi s motornom pilom s kojom će "srezati državu", opisuje Nikolina Židek ekstremno desnog, samoprozvanog anarhokapitalista. Podivljala inflacija i zamor birača peronistima i makristima, gurnuli su Mileija na prvo mjesto u preliminarnim izborima, svojevrsnoj probi za predstojeći prvi krug predsjedničkih izbora.
Hegel je smatrao da su paranormalne moći empirijski dokumentirane činjenice, te je sposobnost svoje filozofije da ih objasni smatrao dokazom njezine superiornosti, piše Filip Drača u svojem tekstu o misticizmu u Hegelovim djelima, te postavlja pitanje koliko nas prihvaćanje njegovih ideja obvezuje na iste zaključke o magiji.
Kemičari Ekimov, Brus i Bawendi nagrađeni su ovogodišnjom Nobelovom nagradom za kemiju za pronalazak i stvaranje nanometarskih kristala poluvodiča, koje Marko Močibob opisuje kao sasvim novu vrstu materijala, čiju građu ne možemo opisati ili razumjeti isključivo na molekulskoj razini. Kvantne točke do danas su postale najsjajniji i možda najrašireniji primjer nanotehnologije.
Fizičari Agostini, Krausz i L'Huillier ove su godine dobili Nobelovu nagradu za stvaranje nezamislivo kratkih pulsova svjetlosti, trajanja mjerljivog u atosekundama. Oni bi nam, piše Dario Hrupec, mogli omogućiti finu manipulaciju elektronima. Primjene ove tehnologije mogle bi biti brojne, od tisuće puta bržih elektroničkih uređaja do nikad preciznije medicinske dijagnostike, a vjerojatno će se pojaviti i brojne druge.
Neimenovano selo na otoku na okuci Dunava poprište je strahota u romanu Pétera Nádasa, u kojem je glavni lik kolektivna svijest sela iz čije polifonije izranjaju pojedinačni glasovi. Roman je briljantno djelo o zlu u ljudima, piše Jadranka Pintarić, o „zlu kao obliku kozmičke mrzovolje“
Dvije značajne bitke u Prvom indokineskom ratu poslužile su kao uvod u odlučujući sukob francuskih kolonijalnih postrojbi i vijetnamskog pokreta otpora. Obje su strane imale po jednu pobjedu i pretrpjele po jedan poraz, i vjerovale su da su naučile lekciju koja će im osigurati pobjedu. U svom novom članku o povijesti ratovanja, Oleg Maštruko objašnjava zašto je samo jedna bila u pravu.
Ivo Škorić naručio je knjigu Marx u antropocenu prije nego što je uopće znao da će njezin autor Kohei Saito biti glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji o Degrowth ideji. Kao još jedna od bezbrojnih interpretacija Marxa knjiga izlaže političku ideologiju popularniju i vjerojatno potrebniju u Sjedinjenim Državama nego u Kini koja je imala iskustvo sa svojom verzijom odrasta
Projekt humanog genoma nosio je nadu da ćemo moći pronaći genetske uzročnike svih mogućih svojstava, od nasljednih bolesti do inteligencije, no pred kraj projekta postalo je jasno kako su ta očekivanja bila preoptimistična. U svojem tekstu o epistazi, Tamara Čačev objašnjava izazove koje pred znanstvenike stavljaju kompleksni genetski sustavi koji ovise o međusobnoj interakciji mnogih gena, u kojima je teško povezati genotip s fenotipom.
Charlie Chaplin prošao je put od dickensovskog djetinjstva do svjetske zvijezde i miljenika hollywoodske publike, piše Nataša Hrupec u podsjećanju na biografiju slavnog umjetnika. U svojim je filmovima kapitalizmu suprotstavljao ljudsko biće, a njegovi socijalistički pogledi u konačnici su ga doveli do izgnanstva iz svijeta filma.
Vrhunac rasta broja pristaša AfD-a svakako je vezan uz Zakon o grijanju. Prema analizi Anđelka Šubića stalne tvrdnje vladajućih da njihovim politikama 'nema alternative' okreće glasače prema stranci koja u svom nazivu ima 'alternativu', iako je ni mediji ni konkurencija ne potiču da u konkretnim pitanjima alternativu zaista i ponude
Hipotetski: kad bismo se gibali 10 000 km/s „u odnosu na vakuum” prema svjetlosti rezultat mjerenja brzine svjetlosti bio bi 310 000 km/s. Ali, ne možemo se gibati „u odnosu na vakuum”, vakuum nije sredstvo, nije referentno tijelo, objašnjava Dario Hrupec kontraintuitivne zaključke na kojima se temelji suvremena fizika
