Trebamo li „pojačanu suradnju“ Francuske i Italije interpretirati kao prekretnicu u unutarnjim odnosima navećih članica ili, još i više, u vanjskoj politici Europske unije, pita Aleksandra Šućur u članku u kojem interpretira dalekosežni Kvirinalski sporazum koji je Macron potpisao s Draghijem dan nakon posjeta Hrvatskoj a ostao je manje zapažen u hrvatskoj javnosti
Zvonimir Šikić vjeruje da će čak i novi mediji s vremenom početi odbacivati iracionalnu sliku stvarnog svijeta
Iako nova njemačka vlada EU ambiciozno zamišlja kao federaciju, u čije je ostvarenje čak spremna krenuti samo s onim članicama koje dijele njezine poglede, ipak se Europa u Sporazumu spominje tek 74 puta a klima skoro 200. Kompromis je na papiru postignut, iskušenje će biti - ministri. Konačno je pitanje koju će glazbu vojni orkestar odsvirati Angeli Merkel na svečanom oproštaju
Mutacija u genomu virusa, varijanti virusa na molekularnoj razini, ima znatno više nego što su one koje podrazumijevamo funkcionalno izmijenjenima i nazivamo ih novim sojevima. Svi sojevi su dakle varijante ali nisu sve varijante sojevi nekog virusa, objašnjava Tamara Čačev u članku u kojem također navodi da su 'varijanta koja zabrinjava' (variant of concern) i 'varijanta s ozbiljnim posljedicama' (variant of high consequence) primjerenije današnjim metodama klasifikacije
Johnson je trivijalan, ali nije zao čovjek, citira Nataša Babić vođu opozicije. Njegovoj političkoj ambiciji ne nedostaje bezobzirnosti pa i ordinarne pokvarenosti, ali nema u njoj originalne ideje osim prežvakanih floskula o globalnoj Britaniji, gusarima koji jedre oceanima svijeta, Singapuru na Temzi, itd. Johnson je slabić - u njegovom svemiru iza postupaka ne slijede posljedice
Odnose li se hrvatski zakoni i na vjernike? Božo Kovačević analizira ponašanje Vlade u povodu priopćenja Hrvatske biskupske konferencije o cijepljenju i prosvjeda aktivista udruge Vigilare protiv covid-potvrda
Tvrtke Merck i Pfizer proizvele su, svaka na svoj način, lijekove protiv virusa SARS-CoV-2, koji su, prema dosadašnjim ispitivanjima, vrlo obećavajući. Tamara Čačev opisuje kako djeluju, kakve rezultate dosad imaju i koje su im negativne strane
Poljska je imala svog Włodzimierza Brusa, Čehoslovačka Ota Šika, mi Branka Horvata, a Mađarska Jánosa Kornaija, koji se među njima isticao čitanošću i vidljivošću. Kapitalizam je opisao kao ekonomije viška, a socijalizam kao ekonomije nestašice. Njegov pojam 'meko budžetsko ograničenje' kao jedna od glavnih karakteristika socijalističkih ekonomija prepoznat je u seriji spašavanja financijskih institucija u posljednjoj financijskoj krizi. Čini se da se od Kornaija još može učiti. Uostalom, na kritici teorije opće ravnoteže zahvalio mu je i sam Arrow
Duje Kovačević stavak po stavak analizira saborsku raspravu o smanjivanju poreza na uloške, opovrgava pogrešne argumente, uočava one jake, koji su izmakli pažnji i - napokon - uočava 'idealno rješenje' za problem oporezivanja menstrualnih potrepština koje opterećuje - žene.
Svakome iz struke smiješno je čuti kako ne znamo od čega se sastoje ova nova cjepiva, piše Tamara Čačev, u članku u kojem opisuje desetljeća istraživanja 'stotina znanstvenika sa mnogo slijepih ulica za koja je trebalo osigurati sredstva, iako neposredna primjena i profit nisu bili na vidiku', a koja su na kraju rezultirala nagradama znanstvenicima u području mRNA tehnologije. Privatne kompanije imale su bolji njuh od onih koji upravljaju javnim istraživačkim fondovima
Glavni lik južnokorejskog romana Susret u Dubrovniku bio je haški sudac Karadžiću i Praljku, otkriva Ante Alerić potkraj svog članka, koji - unatoč tome što je raspršen kao da je njegov pisac pomalo zbunjen - u njemu iznosi nevjerojatnu količinu zanimljivosti pa, uz ostalo i zaključak da Dubrovnik u svom zlatnom dobu zapravo neodoljivo podsjeća na Južnu Koreju danas, svjetsku prijestolnicu uvrnute pop-kulture
U prvom dijelu članka Ivan Žilić opisuje tzv. kvazi-eksperimentalni pristup ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju i navodi niz njihovih radova, ali s jednom zamkom za čitatelja. U drugom dijelu članka slijedi odgonetka, zatim opis koliko je tradicija koju su dobitnici nagrade razvili danas prisutna, u čemu je njihov doprinos, ali i zbog kojih ograničenja ih kritiziraju
Pouzdane vremenske prognoze nemoguće je napraviti već za desetak dana unaprijed, piše Sarah Ivušić u članku u kojem opisuje kaotičnu prirodu vremena i predstavlja ovogodišnje dobitnike Nobelove nagrade za fiziku. Kako, unatoč tome, napraviti pouzdane klimatske projekcije za budućih nekoliko desetljeća ili stotina godina?
Riječ katalizator danas je već ušla u prenesenom značenju u mnoga izvankemijska područja, čak i u politiku, što samo po sebi govori koliko je kemija prisutna u svakidašnjem životu. No, dok se taj prodor događao kemičari nisu stajali u mjestu. Fundamentalnim su istraživanjima u području 'asimetrične organokatalize' omogućili razvoj jeftinih i stabilnih katalizatora za veliki broj raznovrsnih kemijskih reakcija
Tek kad se uđe u pojedinosti otkrića za koje su ovogodišnji nobelovci za medicinu i fiziologiju dobili nagradu spozna se koliko su čovjek i život uopće složeni. Osjeti nisu samo oni na koje prvo pomislimo, njuh, vid, sluh, okus. Kako osjetimo nježnost kože i toplinu od uzbuđenja, zube protrnule od hladne vode objašnjava Tamara Čačev
Prije točno 20. godina, 7. listopada američki su zrakoplovi u ime rata protiv terorizma na Afganistan bacili 18 000 bombi. Ivo Škorić rekapitulirajući rezultate iz unutrašnjepolitičke američke perspektive citira: "Ljudi kažu da Pentagon nema strategiju. U krivu su. Pentagon ima strategiju: ne prekidaj dotok novca."
Slikoviti opis života u UK Nataša Babić završava riječima: Najučinkovitija opozicijska figura čini se Marcus Rashford, mladi igrač Manchester Uniteda čija je kampanja izborila financiranje dječje prehrane za vrijeme školskih praznika, koje su Konzervativci ukinuli. Rashford je i sam odrastao u siromaštvu. Sjeća se da je jedino zahvaljujući školskom obroku taj dan nije ostajao gladan. Uz njega, Konzervativcima se učinkovito suprotstavljaju i pravnici iz Good Law Projekta
Zamjenom kune eurom neće se dogoditi ništa dramatično. I dalje ćemo tavoriti na ekonomskom dnu EU, samo sad bez i teorijske šanse da se konvergencija ostvari i polugama monetarne politike. Napuštanje kune folklorna je predstava u jednoj perifernoj ekonomiji koja možda posljednji puta, tobože, o nečemu odlučuje. A odlučuje da više nikada neće (ekonomski) odlučivati.
Totalitarizmom postaje tzv. 'kultura otkazivanja', 'politička korektnost', 'suzbijanje govora mržnje' u javnom prostoru, reklame koje imaju pro-LGBT sadržaj, borba protiv rasizma na sportskim natjecanjima, epidemiološke mjere, ograničavanje prava i sloboda necijepljenih osoba i sl. Kad se pojam otkači od usidrenog mjesta i zadobije primarno ideološku funkciju, sposoban je plivati u vrlo različitim vodama i stvarati vlastite hibride – od 'crvenog fašizma' do'korona-fašizma', piše Karlo Jurak
Nedavno, u razgovoru s profesoricom Čačinović, urednik stranice Ideje.hr spomenuo je formu. Profesorica Čačinović napisala je članak koji je formom razmjerno kratak, ali sadržajem neobično bogat. Kako je to moguće, je li umijeće upravo u tome, što je uostalom forma, ne samo u umjetnosti
