s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Prekvalifikacija robota. Policija bi mogla koristiti samovozeći taxi da nas na prevaru uhapsi.
Najnovije spoznaje o rijetkim nuspojavama različitih cjepiva i usporedbe s efektima zaraze virusom SARS-CoV-2

31. kolovoza 2021. / čita se 6 minuta

Marko Močibob

pandemija

Najnovije spoznaje o rijetkim nuspojavama različitih cjepiva i usporedbe s efektima zaraze virusom SARS-CoV-2

Studija je obuhvatila preko 1,7 milijuna cijepljenih osoba te su uspoređene s kontrolnom (necijepljenom) skupinom. Analizirano je 25 različitih neželjenih ishoda, poput anemije, infarkta miokarda, moždanog udara, aritmije, venske tromboze, plućne embolije, trombocitopenije i sl., za koje je postojala indicija ili sumnja da bi mogli biti uzrokovani cijepljenjem, piše Marko Močibob i pojašnjava dalje u članku koje rizike cijepljenje zaista povećava a koliko ih (više) povećava Covid-19

Istraživanje genoma mačaka i pasa puno otkriva i o čovjeku. Hoće li pomoći kod liječenja teških bolesti

25. kolovoza 2021. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

biologija

Istraživanje genoma mačaka i pasa puno otkriva i o čovjeku. Hoće li pomoći kod liječenja teških bolesti

Remdesivir, lijek koji se koristi u liječenju COVID-19, prvotno je korišten u liječenju mačaka inficiranih drugim tipovima korona virusa, piše Tamara Čačev. Mačke su pomogle u razjašnjavanju inaktivacije X-kromosoma, bitnog otkrića suvremene genetike, važnog kod razumijevanja spolnosti. Ljudi i psi češće nego mačke obolijevaju od tumorskih bolesti, no i one obolijevaju od nekih tipova tumora te je interesantno istražiti koje su to sličnosti i razlike u genomima pasa, mačaka i ljudi koje utječu na pojavu tumora

Najneobičniji izbori. Žestoko anonimno blaćenje Zelenih. U anketama pali na treće mjesto. Koalicija mora biti vrlo široka

25. kolovoza 2021. / čita se 8 minuta

Anđelko Šubić

Njemačka

Najneobičniji izbori. Žestoko anonimno blaćenje Zelenih. U anketama pali na treće mjesto. Koalicija mora biti vrlo široka

Nakon prošlih izbora trajalo je 171 dan dok se nije formirala koalicija, a taj bi rekord lako mogao pasti, završava Anđelko Šubić članak o najneizvjesnijim parlamentarnim izborima u Njemačkoj koji će se održati potkraj rujna. Bit će potrebne barem tri stranke, od pet potencijalnih stranaka članica vlade, jer je krajnja desnica svima neprihvatljiva. Sve su matematičke kombinacije moguće

Državi koju su SAD stvorile u Afganistanu stanovništvo je odavno sve manje vjerovalo. Velika praonica novca

20. kolovoza 2021. / čita se 19 minuta

Goran Mihelčić

afganistan

Državi koju su SAD stvorile u Afganistanu stanovništvo je odavno sve manje vjerovalo. Velika praonica novca

Na prve izbore izišlo je šezdesetak posto stanovnika, na posljednje dvadesetak. Sjedinjenim je Državama bilo važno u Afganistanu uništiti Al-Kaidu i u tome su uspjeli. Stizala je rijeka novca koja međutim nije usmjeravana u izgradnju države, nego su ga trošili vojska, razne agencije i, naravno, korumpirana vlast. Goran Mihelčić donosi mnoštvo detalja iz službenih dokumenata o stvarnoj situaciju od svrgavanja vlasti Talibana početkom 21 stoljeća do nove uspostave njihove vlasti

Stotinu godina pokušaja modernizacije Afganistana. Kako i otkud su se pojavili Talibani – studenti, revolucionari

20. kolovoza 2021. / čita se 18 minuta

Branimir Vidmarović

povijest i suvremenost

Stotinu godina pokušaja modernizacije Afganistana. Kako i otkud su se pojavili Talibani – studenti, revolucionari

U prvom dijelu članka Branimir Vidmarović opisuje Afganistan u dvadesetom stoljeću, pokušaje hvatanja koraka s trendovima, prevrate, ubojstva lidera, nastojanja socijalističkih, komunističkih i demokratskih vlasti, a u drugom dijelu iz te povijesti i ključnih osobina zemlje izvodi kako su nastali Talibani, što su njihove nacionalne, socijalne i političke odrednice te koliko se poklapaju s društvenim okruženjem. Povod je, dakako, američko povlačenje iz Afganistana

Svaku noć otkriće. Jedno se Dariju Hrupecu, voditelju opservatorija MAGIC na Kanarima, dogodilo noć prije pisanja teksta

19. kolovoza 2021. / čita se 9 minuta

Dario Hrupec

znanstvena reportaža

Svaku noć otkriće. Jedno se Dariju Hrupecu, voditelju opservatorija MAGIC na Kanarima, dogodilo noć prije pisanja teksta

RS Oph iz zviježđa Zmijonosac, koja pripada kategoriji ponavljajućih novih zvijezda, kakvih je poznato tek nekoliko, pravi je hit ovih dana i meta mnogih teleskopa u svijetu. Dario Hrupec vodio je posljednjih tjedana teleskope MAGIC, na vrhu Kanara, koji opažaju visokoenergijsko gama-zračenje u kojem je zvijezda RS Oph bila ovih dana vrlo aktivna. Prikupljeni podatci poslužit će, piše Hrupec, "da identificiramo mehanizme nastanka visokoenergijskog zračenja odnosno da shvatimo dosad nepoznate detalje funkcioniranja svemira."

COVID i ekonomski pokazatelji. Inflacija i bruto proizvod dobivaju značaj koji im ne pripada.

14. kolovoza 2021. / čita se 9 minuta

Ivan Žilić

ekonomski imperijalizam

COVID i ekonomski pokazatelji. Inflacija i bruto proizvod dobivaju značaj koji im ne pripada.

Nije riječ o tome da su domaći bruto proizvod i inflacija nekorisni pokazatelji, nego im se u javnosti i politici pripisuje tolika važnost da možda postaju kontraproduktivni, kao da više skrivaju nego što otkrivaju. Pandemijska situacija je još jedna prilika da se kretanja pogledaju s više strana. Ivan Žilić uz tehnička ograničenja samih mjera posebno naglašava pitanje nejednakosti

Nixonov šok. Prije točno pedeset godina ukinuto je zlatno sidro i valute su počele plutati. Svijet se okrenuo naglavce

13. kolovoza 2021. / čita se 7 minuta

Ratko Bošković

povijest

Nixonov šok. Prije točno pedeset godina ukinuto je zlatno sidro i valute su počele plutati. Svijet se okrenuo naglavce

U petak 13. kolovoza 1971. Nixon je u najvećoj tajnosti okupio najbliže ekonomske suradnike. Skovan je plan: radi suzbijanja inflacije plaće i cijene će biti zamrznute na 90 dana, na svu uvoznu robu naplaćivat će se carina od 10 posto, a 'zlatni prozor' se zatvara. Svoj „novi ekonomski program“ Nixon je objavio u nedjelju 15. kolovoza. Tri godine kasnije sve su glavne svjetske valute 'plivale' na svjetskom deviznom tržištu.

Banke zarađuju prema prilikama u gospodarstvu. U Hrvatskoj – daj što daš! Anemija

6. kolovoza 2021. / čita se 12 minuta

Karlo Vujeva

ekonomija

Banke zarađuju prema prilikama u gospodarstvu. U Hrvatskoj – daj što daš! Anemija

Inicijativom o promjeni propisa o cijeni ulaska u minus na tekućem računu, centralna je banka ponovo, nakon dužeg zatišja, skrenula pažnju na komercijalne banke. Karlo Vujeva u detaljnoj analizi bankovnog poslovanja u posljednjih desetak godina pokazuje da taj izlazak banaka iz fokusa i oslonac na zaradu od ulaska građana u minuse, a ne na kreditiranje poduzeća, nije bio slučajan. Posljedica je razvoja događaja u tom razdoblju i karakteristika hrvatske ekonomije, ali i društva

Zanemarene mogućnosti suočavanja s koronavirusom: promocija tjelesne aktivnosti čak i u izolaciji

30. srpnja 2021. / čita se 10 minuta

Kristina Feldvari

pandemija i posljedice

Zanemarene mogućnosti suočavanja s koronavirusom: promocija tjelesne aktivnosti čak i u izolaciji

Tijekom izolacije zbog pandemije Elisha Nochomovitz je na svom sedammetarskom balkonu pretrčao maraton. U Kanadi su radi očuvanja tjelesnih sposobnosti djece aktivirali program PLAYBuilder. Napokon, ustanovljeno je ne samo da tjelesna aktivnost pomaže suzbijanju bolesti koje povećavaju rizik kod zaraze koronavirusom, nego ima uvjerljivih indicija da povećava razinu antitijela u cijepljenih

Fanatik zna brojati samo do jedan. O knjigama Amosa Oza

20. srpnja 2021. / čita se 13 minuta

Marija Ott Franolić

Književnost

Fanatik zna brojati samo do jedan. O knjigama Amosa Oza

Glavni lik se pita je li Juda bio fanatik? Ne shvaća zašto bi bogati Juda izdao Isusa za male novce? S druge strane, Isusa je, dok je išao prema križu, razdirao crv sumnje: Jesam li ja taj čovjek? Marija Ott Franolić prikazuje književno i publicističko djelo izraelskog pisca Amosa Oza koji u sredini u kojoj dominira izraelsko-palestinski sukob pronalazi kvalitete koje stoje nasuprot fanatizmu

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

16. srpnja 2021. / čita se 20 minuta

Goran Mihelčić

nova stvarnost

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

Amatersko dnevno trgovanje na burzama dionica i kriptovaluta jedan je od fenomena koji će obilježiti dvadesete godine, piše Goran Mihelčić. U članku detaljno analizira psihologiju dnevnog trgovanja, sličnosti s kockom i drugim ovisnostima, zatim demografske osobine sudionika, a posebno ističe karakteristike koje je dnevnom trgovanju mogla dati samo računalna tehnologija i kultura videoigara

Pluralizam na sveučilištima, institucionalne pretpostavke. Farsa suprotstavljenih mišljenja. Učiti jedni od drugih.

15. srpnja 2021. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

sveučilište

Pluralizam na sveučilištima, institucionalne pretpostavke. Farsa suprotstavljenih mišljenja. Učiti jedni od drugih.

U prvom dijelu članka Jeremy Shearmur opisuje svoje obrazovanje na London School of Economics šezdesetih godina 20. stoljeća i izloženost različitim tradicijama i pogledima. Zatim, tragom Poppera, diskutira o važnosti 'metafizičkih programa' za razvoj racionalnog pogleda na svijet. Napokon se, u povodu MacIntyrea, bavi socijalnom epistemologijom, naime institucionalnim pretpostavkama istinskog pluralizma koji ne ide bez vjerodostojnih standarda o tome što znači napredak pojedinog istraživačkog programa

Od alkemije i kredita do kriptovaluta. Kako zlato ili digitalni zapis postaju novac?

6. srpnja 2021. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

pravo i novac

Od alkemije i kredita do kriptovaluta. Kako zlato ili digitalni zapis postaju novac?

Andreas Rahmatian 'teško uočava' razliku između bankovnog novca i kriptovaluta zato što ne posvećuje dovoljno pažnje razlikama među oblicima novca i novčanim sustavima, tvrdi Željko Ivanković u osvrtu na njegovu knjigu o pravnoj teoriji novca. Bankarima je svejedno koja je teorija točna dok to ne počne utjecati na njihov posao. No, teorije novca su više normativne nego deskriptivne

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

5. srpnja 2021. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

bilogija

Gubi li njuh važnost u evoluciji čovjeka? Njuh i korona. Umjetni mirisi i mirisi prošlih vremena

Mehanizam osjeta mirisa istražen je slabo, no uzme li se u obzir da 'izdanci' u olfaktornoj sluznici predstavljaju jedan od izravnijih kontakata našeg središnjeg živčanog sustava s okolinom, gubitak mirisa u koroni više ne izgleda tako benigno, piše Tamara Čačev. Istraživanja mirisa važna su u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, ali i u kulturnoj povijesti: UNESCO je angažiran na zaštiti mirisa kao nematerijalne baštine, poput jezika i običaja, jer su i oni dio našeg identiteta.

Stogodišnjica Komunističke partije Kine. Je li novi Hladni rat način da je se zaustavi

1. srpnja 2021. / čita se 18 minuta

Božo Kovačević

obljetnice

Stogodišnjica Komunističke partije Kine. Je li novi Hladni rat način da je se zaustavi

U povodu nedavno obilježene i proslavljene 100. obljetnice osnutka Kineske komunističke partije, Božo Kovačević opisuje iskušenja s kojima se suočila u prošlosti, postignuća koja su svrstala Kinu na drugo mjesto najvećih svjetskih ekonomija, a posebno izazove s kojima je danas suočava Zapad koji se nakon izbora predsjednika Bidena ponovo ujedinjuje pod američkim vodstvom.

Stvaranje novog Čilea: “Dok nam dostojanstvo ne postane svakodnevnica!“ Četiri ključne ustavne debate

25. lipnja 2021. / čita se 11 minuta

Alejandra Mancilla Drpic

Svijet u transformaciji

Stvaranje novog Čilea: “Dok nam dostojanstvo ne postane svakodnevnica!“ Četiri ključne ustavne debate

Potkraj 2019. u Čileu su izbili prosvjedi koji su na koncu izazvali neposredne izbore za ustavotvornu skupštinu, ustvari redefiniciju odnosa unutar zajednice. Alejandra Mancilla Drpic opisuje kako su prošle dosad dominantne političke stranke, tko su nove političke snage, proceduru donošenja novog ustava i koja će se pitanja rješavati

Prekvalifikacija robota. Policija bi mogla koristiti samovozeći taxi da nas na prevaru uhapsi.

24. lipnja 2021. / čita se 10 minuta

Ivo Škorić

novo doba

Prekvalifikacija robota. Policija bi mogla koristiti samovozeći taxi da nas na prevaru uhapsi.

Bezos, kao tzv. nova ljevica, nema vjere u radničku klasu, koja je kao lijena, glupa i podmukla i samo gleda kako uhvatiti krivinu, pa ih se mora nadzirati senzorima u rukavicama da bi bili učinkoviti, piše Ivo Škorić. Vjeruje u obrazovanu elitu, novu američku aristokraciju, koju The Atlantic zove "9,9%", nasljednu meritokraciju, koja si može platiti skupu diplomu, srednji sloj izmedju 0.1% ultrabogatih vlasnika svega što jest i što još nije, te 90% obezvlašćenog, raskućenog proletarijata

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 22
  6. 23
  7. 24
  8. 25
  9. 26
  10. 27
  11. 28
  12. ...
  13. 50