Članci

18. kolovoza 2017. / Članci

Zaštita okoliša

Glavna je mana Strategije što su je načinili stručnjaci, bez političara: Nema nikog da je gura

Sredinom srpnja, kao obaveza prema Pariškom sporazumu, javnu je raspravu prošla Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske. Iako je riječ o važnom dokumentu i dobro obavljenom poslu, ne nailazi na zanimanje javnosti. Nikog od političara Strategija ne zanima

Mirjana Matešić

11. kolovoza 2017. / Članci

Njemački izbori 24. rujna

Tko dakle drugi nego Angela Merkel

U jesen i Nijemci izlaze na parlamentarne izbore. Članak prikazuje političke okolnosti, gospodarstvo, socijalna pitanja u Njemačkoj pred izbore, kao i protukandidate. Započinje uvidom da je dugotrajna politička učmalost izazvala Brexit i dovela Trumpa. Ipak, prethodni europski izbori pogoduju Merkel

Anđelko Šubić

11. kolovoza 2017. / Članci

GENETSKI INŽENJERING - ETIČKE DILEME

Što je CRISPR-Cas9 sustav za prepravljanje genoma o kojem raspravlja cijeli znanstveni svijet

Otkrićem sustava CRISPR-Cas9 dobili smo oruđe koje omogućuje zahvate u genome živih bića dosad neviđenom preciznošću i lakoćom. Dok je korist CRISPR-Cas9 tehnologije za istraživačke svrhe nemjerljiva i neupitna, koliki će biti utjecaj na ljudsku svakodnevnicu, hoće li zaživjeti u kliničkoj primjeni i hoće otvoriti vrata prepravljanju ljudskog genoma i u konačnici ljudske vrste?

Marko Močibob

11. kolovoza 2017. / Članci

Promjena imena Trga maršala Tita

Totalitarizmom na totalitarizam, ili: razudba jednoga otvorenog partijskog sastanka

U zanemarivanju dobrih demokratskih običaja, u proceduri, u dociranju u vezi s jezikom, u "argumentima", u svjetonazorskom trijumfalizmu, u implicitnom shvaćanju demokracije (povezivanjem s NDH) ... jasno se očituje totalitarni karakter postupka promjene imena "najljepšeg zagrebačkog trga"

Žarko Puhovski

9. kolovoza 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (8)

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

Na članke o političkoj ekonomiji slučaja Agrokor prvo su reagirali pripadnici Radničke fronte Katarina Peović Vuković i Hrvoje Štefan, a sad i liberali Velimir Šonje i Darko Polšek. Očekivati je da se raspravljalo o političkoekonomskom sustavu koji je doveo do slučaja Agrokor, no čini se da je riječ o eskapizmu, zaobilaženju teze i konkretne političke odgovornosti. Podizanje demokratskih standarda, a ne odvajanje ekonomije i politike, smatram putem za prevladavanje ortačkog kapitalizma

Željko Ivanković

7. kolovoza 2017. / Članci

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (1)

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

Matija Kroflin

6. kolovoza 2017. / Članci

Politika i obrana

Kupnja borbenih zrakoplova nema smisla ni obrambeno, ni fiskalno, ni nacionalno

Kao što je potpisao ugovore s 34 hrvatske tvrtke o isporuci naoružanja, odjeće, obuće i hrane, ministar Krstičević trebao bi sa znanstvenim institucijama potpisivati ugovore o projektima za povećanje obrambenih sposobnosti u onim aspektima koji su za Hrvatsku osobito bitni

Božo Kovačević

6. kolovoza 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (7)

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

Agrokor je s državom razvijao zajedničke projekte, priskakao u pomoć utjecajnim prijateljima kad bi zapali u teškoće ili pokretali poslove. Imao je i ekonomsko-političku misiju. Zaduživao se u utrci s konkurencijom koju je teško mogao dobiti no očito je računao na pomoć države i onih koje je sam zadužio. Iako Plenković uočava da se u slučaju Agrokor radi o "reviziji hrvatske ekonomske tranzicije" čini se da ne vidi da je riječ o problemu političkoekonomskog sustava koji se ne može riješiti samo regulatornim nego i političkim promjenama

Željko Ivanković

3. kolovoza 2017. / Članci

Politika i demokracija

Analiza: Gradonačelnici u Saboru ne promoviraju interese svojih gradova

Zastupnici Hrvatskog sabora postavili su – od parlamentarnih izbora 2003. pa do parlamentarnih izbora 2015. godine – 2162 usmena zastupnička pitanja. Od toga 17,06% otpada na usmena zastupnička pitanja lokalnog karaktera, a u skupini tih pitanja 10,29% – odnosno, njih 38 – postavili su zastupnici koji su u tom trenutku obnašali izvršnu vlast na lokalnoj razini, tj. bili su gradonačelnici

Matej Sever

3. kolovoza 2017. / Članci

LJETNI TEČAJ SURADNJE (2)

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

Politolog Axelrod organizirao je turnire računalnih programa u igranju zatvorenikove dileme i njihovim strategijama dao psilološke karakteristike. Ustanovio je da su „dobri“ i „praštajući“ programi uspješniji. U drugom turniru te su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa. Uspješni programi imali su još tri psihološke karakteristike: „osvetoljubivost“, „reaktivnost“ i „transparentnost“

Zvonimir Šikić