Perspektive

27. siječnja 2019. / Perspektive

europsko tržište rada

Češka ima Program Ukrajina i Program Srbija. Useljavaju se Mongoli, Filipinci … čak i Španjolci i Talijani. Što se događa?

Prema podacima Eurostata Hrvatska je europski šampion nesigurnog i prekarnog rada. U Češkoj je situacija puno bolja, ali je nazivaju kineskom ekonomijom u Europi. Sofija Kordić opisuje kako ondje stvari stoje s inozemnim radnicima, kako sa zaštitom na radu, oslanjajući se na istraživanja češke novinarke Saše Uhlove

Sofija Kordić

24. siječnja 2019. / Perspektive

pristupanje eurozoni (5)

Znanost o uvođenju eura: velika očekivanja, divergentni učinci; put važniji od pristupa

Euro nije ni sklonište ni katastrofa. Bilo je i dobrih i loših rezultata i u eurozoni i izvan nje. U velikoj mjeri, države su samostalno odgovorne za sebe, citira Karlo Vajdić jedan znanstveni rad u pregledu u kojem prikazuje posljedice uvođenja eura na kretanje trgovine, bruto proizvoda i ponašanje poduzeća

Karlo Vajdić

18. siječnja 2019. / Perspektive

Ples. Portret

Vremenski stroj Josefa Nadja: Lokalna priča nakon tri desetljeća pokazala univerzalno značenje

Povodom gostovanja predstave Dark Union u izvedbi slovenske plesne grupe EnKnapGroup u prepunoj dvorani Zagrebačkog plesnog centra polovicom prošlog studenog, Ljiljana Mikulčić piše o umjetniku Josefu Nadju

Ljiljana Mikulčić

11. siječnja 2019. / Perspektive

pristupanje eurozoni (4)

U Hrvatskoj kao i u EU recesije uzrokuju šokovi potražnje. Europska centralna banka kasnila je s mjerama

Ekonomska politika bi se u slučaju recesije u kratkom roku trebala fokusirati na mjere koje potiču agregatnu potražnju. Prvi razlog tome je što su takve mjere brze i relativno ih je jednostavno implementirati. Primjer SAD-a i eurozone za vrijeme posljednje recesije potvrđuje tu tvrdnju - obje zemlje su se odlučile za monetarnu ekspanziju politikom povećanja mase novca i snižavanja kamatnih stopa. Dosta je bilo kritika da je kvantitativno popuštanje Europske centralne banke došlo prekasno

Vladimir Arčabić

10. siječnja 2019. / Perspektive

Amerika

Njegov populizam jača što je Amerika manje “prva”. On je prvi, ali ne i zadnji twitter predsjednik. I nakon Trumpa – Trump

U trenucima objave ovog članka još nije postignut dogovor oko ponovnog pokretanja rada savezne administracije. Trump ne želi popustiti i neće odobriti proračun bez zida, a Demokrati inzistiraju da se o zidu raspravlja kasnije u sklopu rješavanja drugih imigrantskih pitanja, a rad savezne vlasti da se smjesta uspostavi (prošlo je već tri tjedna). Republikanci u Kongresu šute. No 800,000 ljudi ovog petka neće primiti plaću i sigurno neće biti sretni, piše Ivo Škorić, no tvrdi da je sve to samo površina, ispod koje je truljenje Amerike kao demokracije i ekonomske i političke sile

Ivo Škorić

1. siječnja 2019. / Perspektive

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

Dario Hrupec

29. prosinca 2018. / Perspektive U fokusu

Euro (2)

U očekivanju novog šoka koji će različito pogoditi članice eurozone: izbor između više Europe i manje Europe

Pomisao da je monetarni eksperiment uvođenja zajedničke valute na kontinentu koji je u dva svjetska rata i komunističkoj revoluciji pobio 100 milijuna ljudi nešto što treba ostaviti nedovršenim, uz nadu da će generacije koje dolaze nekako okončati taj posao, jest, blago rečeno, stupidna. U drugom članku, ponovo utemeljenom na knjizi Josepha Stiglitza, objašnjava se kako bi se eurzona trebala promijeniti da se spasi zajednička valuta članica EU

Pooka Zecov

22. prosinca 2018. / Perspektive

Razgovor s akademikom Ivom Šlausom

Ovo je najbolje ali i najgore doba u povijesti: Nastavimo li kao dosad, u deset će godina naša civilizacija propasti

U Priči o dva grada, Charles Dickens napisao je „ovo je najbolje i najgore od svih vremena“. I zaista je tako. Najbolje živimo, imamo mogućnosti borbe protiv bolesti, višu kvalitetu života, ali ovo je i najranjivije razdoblje jer u roku 24 sata terorist ili politička pogreška mogu nas koštati rata. Prvi svjetski rat koštao nas je 20 milijuna ljudi, u Drugom svjetskom ratu izgubili smo oko 60 milijuna života. U periodu od 1991. u petanestak godina od gladi je u svijetu umrlo 423 milijuna ljudi. Ako ništa ne učinimo, uništit će nas klimatske promjene

Mirjana Matešić

15. prosinca 2018. / Perspektive

Pristupanje eurozoni (1)

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno

Željko Ivanković

14. prosinca 2018. / Perspektive

nasljeđe 1918.

Nostalgija umjesto demokracije – ili: dugo stoljeće (pretežito nenarodnih) nacionalnih država

Činjenica da je sustav začet nakon I. svjetskog rata bio sustav nacionalnih država mogla je značiti da je uspostavljen koloplet odnosa koji će imati veće šanse za promicanje mira od klasične ideje ravnovjesja među velikim silama. No, istovremeno su ključna unutrašnja pitanja novonastalih zajednica ostala netematizirana, piše Žarko Puhovski. Radilo se je o zamjeni demokratskoga odlučivanja nametanjem najčešće nacionalističkog interpretiranja državnoga identiteta.

Žarko Puhovski