26. listopada 2018. / Članci
Tomislav Globan analizirao je podatke Eurostata koji se iznenađujuće razlikuju od dojma o tome koliko se javnog novca troši na sport, kulturu, religiju, civilne udruge itd. Područje je svakako vrijedno daljnjeg razjašnjavanja
Tomislav Globan
26. listopada 2018. / Aktualno Članci
U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić
Ljiljana Mikulčić
25. listopada 2018. / Članci
Češka nikad nije bila ekonomski uspješnija, jedna je od najsigurnijih zemalja svijeta, a nikad nije bila udaljenija od temelja koji je postavio Masaryk, i koji je učvrstio Havel. Jednom prilikom Masaryk je rekao: „Imamo demokraciju, još samo da nam je i poneki demokrat.“
Sofija Kordić
21. listopada 2018. / Članci
Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.
Ivo Bićanić
20. listopada 2018. / Aktualno Članci
Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.
Matija Kroflin
6. listopada 2018. / Članci
U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti
Ivo Bićanić
6. listopada 2018. / Članci
Kako je moguće, pita se (i pokušava objasniti) Ivo Škorić, da u njegovoj ulici u Rutlandu u Vermontu pola ljudi ne radi, ili radi povremeno, oni koji rade nisu vidjeli povećanje plaća godinama, a ipak svi žive u velikim kućama i voze velike automobile. I sve u doba kad je burza vrednija nego ikad, a nezaposlenost manja nego ikad. U članku se otvara rijetka tema, američki sustav socijalnih davanja, koji obuhvaća pola stanovništva, a sve na podlozi sustava raspodjele bogatstva i političkoekonomske ideologije
Ivo Škorić
28. rujna 2018. / Članci
Hrvatska uvodi proporcionalno oporezivanje dohotka (umjesto progresivnog) u trenutku kad ga druge zemlje napuštaju. Opravdava to nastojanjem da se zadrže visokokvalificirani radnici. Međutim, profesionalci, IT stručnjaci i liječnici, koji najviše iseljavaju, ne primaju plaće koje se sad rasterećuju.
Priredio Karlo Vajdić
27. rujna 2018. / Članci
Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove
Tamara Čačev
22. rujna 2018. / Aktualno Članci
Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti
Tomislav Globan