s
f i y S

Ogledi

Vjerojatnost kao frekvencija. Rasprava empirista i racionalista, britanskog i kontinentalnog pristupa. Žilavi argument
Vjerojatnost kao stupanj plauzibilnosti. Matematički temelji bejesovske teorije

1. veljače 2023. / čita se 13 minuta

Zvonimir Šikić

Što je vjerojatnost (3)

Vjerojatnost kao stupanj plauzibilnosti. Matematički temelji bejesovske teorije

Na pitanje kako opravdati aksiome vjerojatnosti ako su vjerojatnosti racionalne procjene uvjerenja odgovor su ponudili Ramsey i de Finetti, definicijom vjerojatnosti kroz kladilačke koeficijente, koji su se pokazali koherentnima samo ako zadovoljavaju aksiome, piše Zvonimir Šikić. Temelje teorije vjerojatnosti kao logike postavio je Richard Cox, iz čega je izrasla današnja bejesovska teorija vjerojatnosti.

Vjerojatnost kao frekvencija. Rasprava empirista i racionalista, britanskog i kontinentalnog pristupa. Žilavi argument

28. prosinca 2022. / čita se 15 minuta

Zvonimir Šikić

ŠTO JE VJEROJATNOST (2)

Vjerojatnost kao frekvencija. Rasprava empirista i racionalista, britanskog i kontinentalnog pristupa. Žilavi argument

Na početku Zvonimir Šikić (ponovo) opisuje vjerojatnost kao frekvenciju u populaciji, što je zapravo klasični pojam vjerojatnosti iz prethodnog članka, te predstavlja stablo frekvencija kao lakši način razumijevanja onog što se izračunava Bayesovom formulom. Zatim objašnjava vjerojatnost kao frekvenciju u ponavljanom pokusu i probleme s kojima se taj koncept suočava (granična frekvencija, prebrojiva aditivnost). Napokon, distinkciju klasičnog i frekventističkog pojma vjerojatnosti diže na razinu rasprave empirista i racionalista. Završava Bernoullijevom pogreškom

Što misle lideri koji dolaze, je li politika prljava riječ?

15. prosinca 2022.

Ideje.hr

PODCAST

Što misle lideri koji dolaze, je li politika prljava riječ?

U suradnji s Akademijom za politički razvoj Ideje.hr pokreću Polifoniju, seriju podcasta koji se bave aktualnim temama. Karla Ressler, Zvonimir Glavaš i Josipa Majić Predin, pripadnici najnovije generacije Akademije raspravljaju je li politika prljava riječ. Razgovor moderira Ivana Novoselec

Kuglati se sam, znati sve sam. Smanjenje povjerenja, smanjenje znanja, povećanje klasnih razlika. Preporuke za obrtanje trenda

8. prosinca 2022. / čita se 19 minuta

Jeremy Shearmur

rasprave

Kuglati se sam, znati sve sam. Smanjenje povjerenja, smanjenje znanja, povećanje klasnih razlika. Preporuke za obrtanje trenda

Prijateljstva koja nadilaze klasne linije izravno su povezana s većom društvenom mobilnošću i smanjenjem siromaštva, navodi Jeremy Shearmur. Ljudi sve manje osjećaju potrebu sudjelovati u grupnim aktivnostima na kojima bi upoznali i dijelili zajedničke ciljeve i s ljudima koji nisu njihovi istomišljenici. To vodi do gubitka ne samo društvenog povjerenja i nepristranosti, već i do nestanka ključnih znanja. Shearmur nudi i ideje kako bismo mogli preokrenuti taj trend

Klasična vjerojatnost i primjeri povijesnog razvoja

4. prosinca 2022. / čita se 15 minuta

Zvonimir Šikić

Što je vjerojatnost (1)

Klasična vjerojatnost i primjeri povijesnog razvoja

Pojam vjerojatnosti vrlo je složen, to jest razvija se od vrlo očiglednog do zaključivanja koje zahtijeva više koncentracije. Zvonimir Šikić u sedam nastavaka matematički prikazuje pojam vjerojatnosti na način koji se uz nešto volje može slijediti ali uz prikaz daje i zaključke o prirodi vjerojatnosti koji su i zaključci o svijetu

Aristotel u mogućim svjetovima. Jezik ili metafizika.

9. studenoga 2022. / čita se 35 minuta

Ljudevit Hanžek

Kripke (2)

Aristotel u mogućim svjetovima. Jezik ili metafizika.

Što je ostalo od Kripkeovih teza u Imenovanju i nužnosti? Poprilično mnogo, piše Ljudevit Hanžek u drugom članku u povodu nedavne smrti Saula Kripkea, jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća, iako uočava da za svaku tezu iz spomenute knjige, koju ovdje detaljno prikazuje, postoji filozof koji je negira i argumentira protiv nje

Kako je revolucija došla po Amy Cuddy. Rasprava o tonu rasprave unutar znanstvene zajednice

28. listopada 2022. / čita se 17 minuta

Ivan Flis

REPLIKACIJSKA KRIZA (4)

Kako je revolucija došla po Amy Cuddy. Rasprava o tonu rasprave unutar znanstvene zajednice

U četvrtom članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis piše o takozvanoj 'tone debate' - raspravi o tonu rasprave - potaknutoj kritikama i izrugivanjima psihologinje Amy Cuddy nakon što njezin ključni rad, na kojem se i obogatila, nije prošao provjeru. Pitanje 'upravljanja neslaganjem', tko u raspravi sudjeluje i u kojem se forumu rasprava vodi, kako se utvrđuju granice između pogrešne interpretacije i neetične prijevare, obnovljeno je prema obrascu čuvene rasprave Roberta Boylea i Thomasa Hobbesa iz sedamnaestog stoljeća, ključne za oblikovanje standarda eksperimentalne znanosti

Svrha povijesti. Marxova razmišljanja i Bezosova praksa

16. listopada 2022. / čita se 20 minuta

Jeremy Shearmur

rasprave

Svrha povijesti. Marxova razmišljanja i Bezosova praksa

Prosječan građanin besklasnog društva bit će uzdignut na razinu Aristotela, Goethea, Marxa, mislio je Trocki. Ako prihvatimo Marxov i Hegelov realizam a odbacimo ideje o teleologiji povijesti, možemo razvijati nesavršenu ‘ideologiju’ koja bi morala biti podložna kritičkoj procjeni, piše Jeremy Shearmur. Trenutačno živimo u zapanjujućem kontrastu između onoga što bi bilo potrebno i naše političke prakse.

Učinkoviti altruizam, moda iz Silicijske doline ili racionalni pristup. Motivi i kontroverze

16. rujna 2022. / čita se 17 minuta

Goran Mihelčić

analize

Učinkoviti altruizam, moda iz Silicijske doline ili racionalni pristup. Motivi i kontroverze

Izgleda sasvim logično da se altruizam, osobito novčani, treba usmjeriti ondje gdje će biti najefikasniji, recimo spašavati što više djece od zaraze koja ih ubija, jednakom količinom novca koja bi kao dobrotvorna donacija u druge svrhe bila manje efikasna. Iz tog se pristupa razvio pokret, osobito u bogatim slojevima Silicijske doline. No, u analizi se suočio s neočekivanim zaključcima, recimo da bi svi koji se drže učinkovitog altruizma trebali živjeti isposnički, a koristi nije baš lako uspoređivati

Budućnost Europe: Dokumenti su puni riječi ‘treba’ i ‘mora’ a institucije se međusobno natežu oko nadležnosti

22. kolovoza 2022. / čita se 23 minute

Božo Kovačević

Europska Unija

Budućnost Europe: Dokumenti su puni riječi ‘treba’ i ‘mora’ a institucije se međusobno natežu oko nadležnosti

Božo Kovačević analizirao je recentno završene europske projekte Strateški kompas za sigurnost i obranu i Konferenciju za budućnost Europe i ustanovio niz problema koji tu budućnost ozbiljno dovode u pitanje. Što se tiče sigurnosti, Europa se uopće ne oslanja na sebe, ideja zajedničke vojske kao da je potpuno zaboravljena, a i koncept funkcionalne demokracije na razini Unije je zapostavljen

Kamo vodi decoupling? Bolje Drugi hladni rat nego Treći svjetski rat.

28. srpnja 2022. / čita se 20 minuta

Božo Kovačević

međunarodna politika

Kamo vodi decoupling? Bolje Drugi hladni rat nego Treći svjetski rat.

Do jučer duboko isprepletene, ekonomije Sjedinjenih Država i Kine ubrzano se razdvajaju, zajedno sa saveznicama. Ne pucaju samo trgovinske veze nego i tehnološke. Zaoštrava se i ideološka podjela. Božo Kovačević rekapitulira dokle je razdvajanje došlo, kako se snalaze tvrtke, posebno velike te skreće pozornost i na situaciju u kojoj se zatekla Europska unija

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

26. srpnja 2022. / čita se 16 minuta

Željko Ivanković

politička ekonomija

Nije tehničko pitanje. Uzroci inflacije su društveni i politički sukobi. A to će biti i posljedice

Utrka cijena ne testira toliko 'kapacitet tržišta da se samoregulira', koliko pregovaračku i demokratsku kulturu, odnose moći i ideju pravednosti u pojedinoj sredini, završava Željko Ivanković članak u kojem, na temelju niza izvora koji na stvar gledaju drukčije nego u Hrvatskoj, nastoji pokazati da iza koncepta i mjere inflacije, identifikacije uzroka i prijedloga rješenja nerijetko stoje interesi i ideologije

Polanyi i Hayek. Od sličnog početka suprotnim putevima. Uloga socijalizma i von Misesa

21. srpnja 2022. / čita se 19 minuta

Jeremy Shearmur

usporedbe

Polanyi i Hayek. Od sličnog početka suprotnim putevima. Uloga socijalizma i von Misesa

Na početku su simpatizirali svaki sa svojom verzijom socijalističkih ideja. One su Polanyja odvratile od von Misesove kritike socijalizma, a studiranje von Misesa Hayeka je odvratilo od socijalizma. Jeremy Shearmur iznosi kritiku Polanyijeve Velike transformacije, koja danas ponovo stječe popularnost, na temelju iste, 1944. godine objavljene Hayekove knjige Put u ropstvo

Zašto je besmisleno organizirati tzv. hetero povorku ponosa. Zato što se održava svaki dan

8. srpnja 2022. / čita se 7 minuta

Duje Kovačević

rasprave

Zašto je besmisleno organizirati tzv. hetero povorku ponosa. Zato što se održava svaki dan

Heteroseksualci svoju povorku imaju svaki put kad se vjenčaju pa slave trubeći, svaki put kad krste dijete, kad ga posvoje ili udome, kada se uhvate u javnosti za ruku, u kinu uzmu ljubavno sjedalo. Svaki put kad se to dogodi i nitko vam ne prijeti, nitko vas ne ošamari ili ne prebije, nitko vam ne ispriča da su njegovog poznanika zbog toga cipelarili, svaki taj put imate svoju hetero povorku ponosa, završava Duje Kovačević

Pravo na pobačaj, još jednom

2. srpnja 2022. / čita se 3 minute

Nadežda Čačinović

Osvrt

Pravo na pobačaj, još jednom

Nije riječ o trenutku nego o kontinuitetu. Organizam se postupno konstituira. Zato zakoni uvode rokove nakon kojih se fetusu priznaju stvarne osobine, ne potencijalne, piše Nadežda Čačinovič

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 5
  6. 6
  7. 7
  8. 8
  9. 9
  10. 10
  11. 11
  12. 12
  13. 13
  14. 14
  15. 15