Glavni problem sustava rimskih brojki je što nije imao nikakav sistematski način prikaza razlomaka, te je bio potpuno neprimjeren za precizne izračune u astronomiji, kao i za razvoj prirodnih logaritama, piše Zvonimir Šikić u reakciji na tekst Željka Ivankovića o knjizi Stephena Chrisomalisa o povijesti brojevnih sustava. Ističe kako su se još u antici za takve izračune koristili pozicijski brojevni sustavi.
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
Nitko od brojnih stručnjaka specijaliziranih za SSSR nije predvidio vrijeme i način svršetka Hladnoga rata, piše Božo Kovačević u osvrtu na knjigu "Expert´s Scenarios for Russia´s Future". Ne bi li pokazali da su učili na greškama svojih prethodnika, sovjetologa, 25 kremljologa oblikovali su pet vrsta predviđanja o budućnosti Rusije. od raspada Federacije do Rusije kao kineskog satelita. Autori u zborniku, međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, niti da ima goleme količine nuklearnog oružja.
U drugom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić proširuje teorijske temelje logike sudova funkcijama kondicionalom i bikondicionalom, te pojašnjava logički pojam implikacije unutar IF-sekventi.
U Hrvatskoj je jedna od najvećih nejednakosti u Europi uspješno normalizirana, komentira Željko Ivanković rezultate najnovije HNB-ove ankete o imovini i financijama kućanstava. Stoga pravo istraživačko pitanje više nije kolika je, kako je nastala ni u čemu se sve manifestira, nego kako je visoka nejednakost prihvaćena kao normalna?
Lakatosova filozofska karijera započela je pod utjecajem Hegela, Georgea Polye, Georgea Lukácsa i Poppera, a razvila se kroz interakcije s intelektualnim krugom na Londonskoj školi ekonomije, piše Jeremy Shearmur. Lakatosov rad ostavio je značajan trag u filozofiji znanosti, no nakon njegove smrti na vidjelo su izašli i kontroverzni detalji o djelovanju u ratnoj i posljeratnoj Mađarskoj.
Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.
U svojoj kritičkoj analizi fenomena turbofolka, Darko Vinketa ga povezuje s filozofskom misli od Nietzchea do Bataillea, naglašavajući njegov potencijal za subverziju društvenih konvencija i povratak načelima Dioniza, boga kaosa.
U prvom nastavku serijala o logici, Zvornimir Šikić predstavlja njene temeljne forme, definicije i teoreme, te pokazuje kako je apstrahiranje formi iz prirodnih jezika logiku čvrsto vezalo uz njihovu sintaksu.
U seriji cyber-napada na hrvatske institucije najviše su nedostajala izviješća o napadačima i karakteristikama napada koja bi stručnjacima za sigurnost omogućila pripremiti se i prepoznati buduće sčične napade istih napadača, piše Damir Paladin. U prvom dijelu članka objašnjava da su suvremeni cyber-napadači već organizirani kao velike i razvijene tvrtke s odjelima istraživanja, egzekucije, upravljanjem novcem