Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su
zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća
Uvod
Danas, kad liberalizmu više ne cvjetaju ruže, ocjena da je rušenjem Berlinskoga zida ostvarena njegova definitivna povijesna pobjeda zvuči neuvjerljivo. Iz današnje perspektive, burna zbivanja u Istočnoj Europi 1989. godine ne izgledaju kao utakmica između liberalizma i komunizma, nego kao utakmica između komunizma i nacionalizma koju su liberali promatrali iz gledališta. Navijali su protiv komunista i proslavili njihov poraz kao svoju pobjedu.
U ovom članku prikazat ću kako se s protokom vremena mijenjala predodžba o tome što se i zašto dogodilo 1989. godine te koje su dugoročne posljedice tih zbivanja. Ograničit ću se na prikaz načina obilježavanja „okruglih“ godišnjica pada Berlinskoga zida – desete, dvadesete i tridesete. Na kraju ću iznijeti nekoliko podataka o tome što se u Hrvatskoj događalo te godine, s naglaskom na nepoznate ili danas zanemarene i gotovo zaboravljene činjenice iz vremena stvaranja političkih stranaka i početaka demokracije u Hrvatskoj.
Za nastavak, klikni Trideset godina poslije
