Konferencija
Udruga za promicanje filozofije organizirala je konferenciju iz primijenjene etike koja će biti održana u Zagrebu od 5. do 7. lipnja. Cilj je konferencije da okupi filozofe i znanstvenike iz drugih disciplina koji će prezentirati izlaganja o različitim etičkim aspektima robotike i umjetne inteligencije
Udruga za promicanje filozofije organizirala je konferenciju iz primijenjene etike koja će biti održana u Zagrebu od 5. do 7. lipnja. Cilj je konferencije da okupi filozofe i znanstvenike iz drugih disciplina koji će prezentirati izlaganja o različitim etičkim aspektima robotike i umjetne inteligencije
Udruga za promicanje filozofije organizirala je konferenciju iz primijenjene etike koja će biti održana u Zagrebu od 5. do 7. lipnja. Tema konferencije je etika robotike i umjetne inteligencije.
Udruga za promicanje filozofije objavila je poziv na podnošenje prijava za sudjelovanje.
Plenarna predavanja održat će profesor Gianmarco Veruggio, direktor istraživanja Talijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća i profesor Bojan Jerbić, sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj je konferencije da okupi filozofe i znanstvenike iz drugih disciplina koji će prezentirati izlaganja o različitim etičkim aspektima robotike i umjetne inteligencije (medicinski i zdravstveni roboti, roboti za zabavu, roboti kao osobni asistenti, moralni status robota i umjetne inteligencije, odgovornost za dizajn i funkcioniranje robota i sustava umjetne inteligencije …)
Rok za prijavu izlaganja je ne kasnije od 10. travnja.
3. listopada 2026.
Intervju Vedran Bilas
Jedna od opasnosti umjetne inteligencije je da će iz institucija visokog obrazovanja izlaziti studenti koji su zadovoljili sve forme bez usvajanja temeljnih znanja, upozorava dekan FER-a Vedran Bilas u razgovoru s Ivanom Fischerom, i objašnjava koliko je važno prilagoditi nastavu i ocjenjivanje naučenog novim okolnostima.
1. listopada 2026. / čita se 13 minuta
Država i humanizam
Kad je njemački ministar de Maizière javno progovorio o „etičkoj dilemi” otvaranja granica 2015., nesvjesno je artikulirao sukob koji filozof Arnold Gehlen desetljećima ranije prepoznao kao temeljni problem moderne politike: sudar nespojivih, jednako legitimnih etičkih obveza. Gehlen tvrdi da ne postoji jedinstven moral, nego pluralizam autonomnih etosa - uzajamnosti, blagostanja, obitelji i države - koji su u trajnom, tragičnom i nerazrješivom sukobu.
17. kolovoza 2026.
LJETNE IDEJE
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta bavimo se pitanjem kakva je Hrvatska socijalna država i kome zapravo koristi gospodarski rast.