s
f i y S
Društvene nejednakosti

13. ožujka 2017.

Ideje.hr

Kongres

Društvene nejednakosti

Eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa. Stoga je Kongres Hrvatskog sociološkog društva 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.

Društvene nejednakosti

Eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa. Stoga je Kongres Hrvatskog sociološkog društva 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.

Kongres Hrvatskog sociološkog društva, koji će se održati 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen je temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.

Iako društvene nejednakosti nisu bile u fokusu istraživanja hrvatske sociologije u posljednjim desetljećima, eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociološka istraživanja prema analizi strukture i dinamike društvenih nejednakosti kao temeljnih socioloških koncepata.

Još 1974. godine naš ugledni sociolog Srđan Vrcan objavio je knjigu „Društvene nejednakosti i moderno društvo“ u kojoj je zaključio da je nejednakost u suvremenim društvima sistemske i strukturalne naravi, složena i višedimenzionalna pojava. Istaknuo je da egalitarno usmjerena društvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnološki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti.

Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja društvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja „Kapital u 21. stoljeću“ 2014. godine koja je vrlo brzo proglašena ekonomskom knjigom desetljeća. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati nasljeđivanjem, a manje svojim radom.

Više detalja o organizaciji skupa dostupno je na poveznici:

http://hsd.hr/hr/kongres-2017-godine/

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

27. svibnja 2026. / čita se 12 minuta

Politička ekonomija

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta

POLITIČKA EKONOMIJA

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

8. rujna 2022. / čita se 16 minuta

INSTITUCIONALIZAM (7)

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava