Kongres
Eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa. Stoga je Kongres Hrvatskog sociološkog društva 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.
Eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa. Stoga je Kongres Hrvatskog sociološkog društva 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.
Kongres Hrvatskog sociološkog društva, koji će se održati 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen je temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.
Iako društvene nejednakosti nisu bile u fokusu istraživanja hrvatske sociologije u posljednjim desetljećima, eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociološka istraživanja prema analizi strukture i dinamike društvenih nejednakosti kao temeljnih socioloških koncepata.
Još 1974. godine naš ugledni sociolog Srđan Vrcan objavio je knjigu „Društvene nejednakosti i moderno društvo“ u kojoj je zaključio da je nejednakost u suvremenim društvima sistemske i strukturalne naravi, složena i višedimenzionalna pojava. Istaknuo je da egalitarno usmjerena društvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnološki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti.
Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja društvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja „Kapital u 21. stoljeću“ 2014. godine koja je vrlo brzo proglašena ekonomskom knjigom desetljeća. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati nasljeđivanjem, a manje svojim radom.
Više detalja o organizaciji skupa dostupno je na poveznici:
29. srpnja 2026. / čita se 8 minuta
Srednja Europa
Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.
25. srpnja 2026. / čita se 7 minuta
Klub Batina
U trećem video-isječku i tekstualnim natuknicama o obljetnici moderne demokracije prvo govori Goran Selanec o svojem viđenju Deklaracije o neovisnosti, slijede pitanja iz publike (Bože Kovačevića o unošenju ropstva u Ustav SAD-a), odgovori Gorana Selaneca, intervencija Tina Radovanija i završna riječ Žarka Puhovskog
27. svibnja 2026. / čita se 12 minuta
Politička ekonomija
Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).