Hrvatska lani isplatila 608.000 eura zbog presporih sudova. Može li Mirta Matić to promijeniti?

• Naslovna fotografija: Mirta Matić. (Patrik Macek / PIXSELL)
• Autorica je novinarka fokusirana na ljudska prava i funkcioniranje pravne države.

Osim što utječu na lošu percepciju javnosti o stanju sudbene vlasti, neopravdano dugotrajni sudski postupci predstavljaju kršenje prava građana na suđenje u razumnom roku koje je zajamčeno člankom 29. Ustava te člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Država zbog toga plaća velike penale, ne samo pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, nego i u Hrvatskoj. Pokazuju to i podaci Izvještaja o stanju sudbene vlasti za 2025. godinu kojeg je danas u Saboru predstavila nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić.

Četiri puta veći iznos zbog dugotrajnih sporova

Lani je pred sudovima u Hrvatskoj u 1.913 sudskih predmeta utvrđeno da je prekršeno pravo na suđenje u razumnom roku. Zbog toga je država svojim građanima morala isplatiti ukupno 608.352 eura naknade. To je gotovo četiri puta veći iznos nego godinu prije. Naime, 2024. godine povreda prava na suđenje u razumnom roku potvrđena je u puno manjem broju predmeta, ukupno njih 389, zbog čega je dosuđeno 165.160 eura naknade. Za usporedbu, u godinama prije toga (2020-2023) broj predmeta pred redovnim i specijaliziranim sudovima zbog kojih je država morala plaćati kazne zbog dugotrajnih postupaka bio je puno manji, prosječno 90-ak predmeta godišnje što ju je u prosjeku stajalo oko 9.500 eura na godišnjoj razini. Nagli porast broja prihvaćenih zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i nagli porast visine isplaćenih naknada u posljednje dvije godine, a posebno lani, rezultat je izmjena Zakona o sudovima u ožujku 2024. godine.

Izmjenama je skraćen postupak za dobivanje naknade u slučaju dugotrajnosti sudskog spora. Uvedeno je da, ako predsjednik nadležnog suda utvrdi da je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku osnovan, on osim što propisuje rok u kojem predmet mora biti riješen, istovremeno propisuje i primjerenu naknadu stranci zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. Prema Zakonu o sudovima iz 2013. godine, postupak je bio puno duži. Prvo je predsjednik nadležnog suda, nakon što je utvrdio dugotrajnost postupka, odredio rok u kojem predmet mora biti riješen, a ako i nakon tog roka predmet i dalje nije riješen, tek potom stranka ima pravo da u narednih 6 mjeseci podnese zahtjev za naknadu.

Dakle, sada tog „popravnog“ roka više nema, već se naknada određuje istovremeno s utvrđenjem dugotrajnosti postupka. Lani je pred redovnim sudovima najviše prihvaćenih zahtjeva zbog dugotrajnosti postupka bilo na županijskim sudovima u Zagrebu (357), Rijeci (293), Zadru (160) i Karlovcu (120). Ako je suditi po aktualnoj situaciji na redovnim i specijaliziranim sudovima u Hrvatskoj, te će brojke i dalje rasti.

Ne pada broj predmeta starijih od 10 godina

Prema Izvještaju za 2025. godinu, postupci pred hrvatskim sudovima lani su prosječno trajali 127 dana (tri dana više nego godinu prije). U zaključku se, ipak, ističe da je, unatoč povećanju 2025. godine, to još uvijek znatno manje od 142 dana koliko je bilo prosječno trajanje sudskog postupka u 2023. godini. Procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na županijskim sudovima lani se značajno produljilo u odnosu na prethodnu godinu, sa 156 dana u 2024. godini na 227 dana u 2025. godini. Procijenjeno vrijeme potrebno za rješavanje produljilo se i na Visokom upravnom sudu (s 215 na 243 dana), na Visokom kaznenom sudu (sa 179 na 217 dana) te na Vrhovnom sudu (sa 153 na 173 dana).

Najviši skok zabilježen je u kaznenim postupcima, prosječno 465 dana, što je veliko povećanje u odnosu na 2024. godinu kada je procijenjeno vrijeme rješavanja bilo 259 dana. Značajno je produljenje i u ovršnim postupcima, sa 141 dan u 2024. godini, na 244 dana kolika je bilo procijenjeno vrijeme rješavanja u 2025. godini.

Poseban su problem sudski postupci koji traju duže od 10 godina, čemu je posvećeno posebno poglavlje. Objavljeni su podaci samo za dio sudova: općinske, županijske i trgovačke sudove te za Visoki kazneni i Visoki trgovački sud. Na tim sudovima lani je bilo ukupno 18.648 predmeta starijih od 10 godina. Riješeno ih je 10.847 (58,16 posto), a neriješeno je ostalo 7.801 starih predmeta (41,83 posto).

Za usporedbu, godinu prije neriješenih je bilo 7.839, što znači da je lani broj neriješenih predmeta starijih od 10 godina samo neznatno smanjen za 0,48 posto. Najviše „maratonskih“ predmeta je na općinskim sudovima, 5.275, te na županijskim sudovima, 1.849. I inače, u protekle tri godine broj neriješenih dugotrajnih postupka na promatranim sudovima je oko 7.800, ali u Izvještaju za 2025. godinu se ističe da prvostupanjski sudovi ipak bilježe znatno smanjenje takvih predmeta. Na općinskim sudovima broj neriješenih starih predmeta je smanjen za 5,11 posto, a na trgovačkim sudovima za 6,04 posto.

Zaštita prava na Ustavnom sudu

Zanimljiva je i statistika Ustavnog suda na kojem se također vode postupci zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, ali oni – zbog specifičnog položaja Ustavnog suda – ne ulaze u godišnje izvještaje o stanju sudbene vlasti. Riječ je o postupcima koje građani mogu pokrenuti, u pravilu, nakon što su prvo na redovnim ili specijaliziranim sudovima već tražili zaštitu zbog dugotrajnosti postupka.

Prošle godine na Ustavnom sudu je zaprimljeno 249 ustavnih tužbi zbog dugotrajnosti postupaka, a riješeno njih 429. Godinu ranije, stiglo je 518 takvih ustavnih tužbi, a riješeno 258. Dosuđeni iznosi u pojedinačnim slučajevima su u prosijeku viši, jer se na Ustavni sud ne odnose ograničenja iz Zakona o sudovima prema kojem najviša pojedinačna isplaćena naknada u slučaju prekoračenja suđenja u razumnom roku može biti maksimalno 4.650 eura. Pred redovnim i specijaliziranim sudovima prosječni iznosi kreću se od nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura, a na Ustavnom sudu oni su znatno veći – od više stotina pa do više tisuća eura.

Prema objavljenim odlukama iz 2025. godine, rekordni iznos lani je bio 7.800 eura kojeg je Ustavni sud odredio za isplatu jednoj građanki zbog dugotrajnog parničnog postupka kojim je potraživala isplatu neisplaćenih plaća još od 1998. godine. Istovremeno, Ustavni sud je naložio Općinskom radnom sudu u Zagrebu da donese presudu u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od 3 mjeseca od nastavka prekinutog postupka. Visoki iznos od 6.630 eura presuđen je i kao naknada jednoj Zagrepčanki za dugotrajan parnični postupak radi utvrđenja i diobe zajedničke imovine koji je trajao više od 30 godina.

Među visokim naknadama koje je lani dodijelio Ustavni sud je i iznos od 5.359 eura dosuđen jednom Splićaninu zbog parničnog postupka radi naknade štete zbog izgubljene zarade, pokrenutog još 1997. godine. Uz naknadu, Ustavni sud je naložio Općinskom sudu u Splitu da u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od 6 mjeseci, donese presudu u tom predmetu. Pomalo apsurdan je podatak da i Ustavni sud neke ustavne tužbe zbog suđenja u razumnom roku razmatra tek nakon tri ili četiri godine od podnošenja.

Plan nove predsjednice Vrhovnog suda

U programu Mirte Matić, odnedavne nove predsjednice Vrhovnog suda, kojeg je priložila svojoj kandidaturi za čelno mjesto najvišeg suda u državi, jedan od bitnih elemenata je suđenje u razumnom roku, ne samo na Vrhovnom sudu, nego i na ostalim redovnim i specijaliziranim sudovima u Hrvatskoj. „Pravnu sigurnost nije moguće postići samo unaprjeđenjem rada Vrhovnog suda, jer pravni sustav ovisi i o učinkovitosti rada prvostupanjskih i viših sudova. Dugotrajnost postupka pred tim sudovima utječe na percepciju javnosti o sudbenoj vlasti“, stoji u njezinom programu.

Stoga, među prvim koracima, najavljuje zajednički sastanak s predsjednicima svih županijskih i drugih viših specijaliziranih sudova kako bi, među ostalim, utvrdila koji su sudovi najopterećeniji neriješenim predmetima, posebno starijima od tri godine. Prema potrebi osobno će provesti nadzore nad sudovima koji su najopterećeniji te će nakon toga predsjednicima tih sudova odrediti poduzimanje potrebnih mjera.

Najavila je i da će posebnu pažnju obratiti na trajanje kaznenih postupaka pred prvostupanjskim sudovima, jesu li svi sudovi ravnomjerno opterećeni, s fokusom na stare predmete i one kojima prijeti zastara. Nova predsjednica Vrhovnog suda očekuje da će, uz poduzimanje svih predloženih mjera, zaključno s 2029. godinom, parnični prvostupanjski postupci trajati do dvije godine, žalbeni parnični postupci do šest mjeseci, da će se znatno smanjiti trajanje kaznenih postupaka te da više neće biti nijedna obustava kaznenog postupka zbog zastare.