Hrvatske javne financije u neredu bez obzira na reforme

Članci u novim brojevima hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa otkrivaju kakva je održivost javnih financija, povijest proizvodnje pšenice u Hrvatskoj, a novi broj Medicusa u potpunosti je posvećen psihijatriji i psihijatrijskim poremećajima; uz njih objavljeni su i novi brojevi Matematičkog glasnika, Priloga Instituta za arheologiju i Vjesnika bibliotekara Hrvatske

Bez obzira na niz reformi i promjena, posebno u segmentu poreznog sustava, fiskalne neravnoteže i proračunski manjkovi karakteriziraju hrvatski sustav javnih financija u gotovo cijelom razdoblju od 1994. do 2016. godine, piše Hrvoje Šimović, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Šimović je za novo izdanje publikacije EFZG working paper series u članku s naslovom „Potraga za optimalnim i efikasnim javnim financijama u Hrvatskoj“ analizirao osnovne trendove i tendencije u spomenutom razdoblju, i to visinu i strukturu javnih prihoda, a zatim i javnih rashoda.

Njegova analiza ukazuje na cikličku osjetljivost javnih prihoda, posebno indirektnih poreza, te nemogućnost adekvatne prilagodbe visine i strukture rashoda u uvjetima recesije što je u konačnici „utjecalo na rast javnog duga do razina fiskalne neodrživosti“. Autor dodaje da je taj proces „pak utjecao na rast rizika zemlje što ima dugoročne posljedice na cjelokupno gospodarstvo, a ne samo na sustav javnih financija i problem refinanciranja javnog duga.“

Šimović je jasan u svojoj kritici fiskalne politike. Ukazuje da se situacija po pitanju troškova (re)financiranja značajno popravila posljednjih godina „prvenstveno zbog politike kvantitativnog popuštanja ECB-a, ali i oporavka BDP-a“, ali istovremeno upozorava da „te činjenice ne dopuštaju prostor za opuštanje i novi politički oportunizam koji generira deficite“. Među glavne fiskalne rizike ubraja: starenje stanovništva, visoko socijalnu državu, relativno nestabilan porezni sustav, izrazitu osjetljivost na vanjske čimbenike rasta i prelijevanje konjunkture iz EU i dodaje da su „uravnoteženi proračuni, pa čak i suficiti, u uvjetima ekonomskog rasta, jedini (..) jamac omogućavanja kakvog takvog prostora fiskalnoj politici za jače djelovanje uslijed recesije, koja će kad-tad opet doći.“

Pregleda hrvatske povijesti, ovaj puta poljoprivredne, prihvatila su se i petorica stručnjaka Poljoprivrednog instituta Osijek. U novom broju stručnog časopisa Sjemenarstvo objavili su interesantan pregled proizvodnje pšenice u Hrvatskoj u razdoblju od 1885. do 2010. godine. Dario Novoselović, Ruđer Šimek, Krešimir Dvojković, Alojzije Lalić i Georg Drezner tako primjećuju da je površina na kojoj se uzgajala pšenica rasla od 1885. do 1964. godine, „a od tada do danas bilježi se pad sve do 2010. godine kada je bila požeta najmanja površina od 141.000 ha“.

Petorica autora pažnju su posvetili i prinosima. U njihovom članku može se vidjeti da je upravo početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća počeo trend rasta prinosa pšenice po hektaru. Tako je usprkos padu površine pod uzgojem najveća količina, od 1,6 milijuna tona, ostvarena 1990. godine. Početak devedesetih donosi i preokret te se od tada količina proizvedene pšenice kreće u rasponu od 600 tisuća do milijun tona godišnje.

Što se tiče budućih uroda, autori ističu da kako je „trend promjena u proizvodnji pšenice u svijetu sličan onom u Republici Hrvatskoj, u narednom desetljeću može se očekivati dalje povećanje, ali usporenije, prosječnih prinosa zrna i ukupne proizvodnje pšenice“.

Drugi ovogodišnji broj časopisa Medicus, u izdanju Plive u potpunosti je posvećen psihijatriji i psihijatrijskim poremećajima. Među dvadesetak članaka domaćih autora obrađene su teme poput interakcije psihotika, suicidalnosti, anksioznosti, poremećaja spavanja i optimalnih terapija za depresivne bolesnike.

Novi broj stručnog glasila objavili su i Hrvatsko matematičko društvo i Matematički odjel zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. U novom Matematičkom glasniku objavljeno je petnaestak radova domaćih i inozemnih autora.

Hrvatsko knjižničarsko društvo objavilo je novi broj Vjesnika bibliotekara Hrvatske. U stručnim radovima i znanstvenim člancima obrađene su teme poput digitalnih zbirki u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj, razvoja knjižničnih zbirki kao preduvjeta i mjera razvoja knjižnice, te pojma zelene pismenosti koja „predstavlja sposobnost razumijevanja utjecaja čovjekovih odluka i radnji na okoliš kroz širenje svijesti o održivom razvoju“ i uloge te pismenosti kao strategije razvoja informacijske službe.

Među radovima u novom broju Priloga Instituta za arheologiju nalaze se i dva članka koji se bave nalazištem iz neolitičkog doba kod sela Pokrovnik u blizini Drniša, a novi broj svojeg stručnog glasila Veterinar objavili su i studenti veterinarstva. Među stručnim radovima ovih je dana objavljen i novi aktualni osvrt znanstvenika s Instituta za javne financije, a ovaj puta Predrag Bejaković se osvrnuo na pogoršanje položaja Hrvatske u ocjeni poslovne klime.