Oaze i prosjek. Hype. Kako mjeriti doprinos ICT-a, posebno hrvatskog? Može li biti pokretač

Razgovor o tome može li ICT pokrenuti Hrvatsku razvio se u cijeli niz smjerova, a ipak je ostao koncentriran oko središnjih teza. Video u kojem sudjeluju: Ivo Bićanić, Ivo Špigel, Sonja Radas, Slađana Krpić, Iva Tomić i Franjo Luković.

Svaki je dan neki razgovor, neka rasprava, neka konferencija. Razgovori u Klubu Batina, koji su osnovale Ideje.hr su donekle drukčiji, uvijek imaju akademsku notu, gotovo kao u nekom seminaru. Sugovornici ne improviziraju.

Ivo Bićanić (umirovljeni profesor ekonomije) se tako u razgovoru o pitanju Može li ICT pokrenuti Hrvatsku oslonio prvo na Solowljev paradoks, zatim na razlikovanje Schumpeterovih i Kirznerovih poduzetnika. Špigel (Perpetuum Mobile) se oslonio na svoje susrete s vodećim start up poduzetnicima i promotorima u Europi (s kojima je objavio knjigu intervjua) te dokazano uspješne hrvatske ICT tvrtke i područja kao što je industrija računalnih igara (koja doduše zaista ne zapošljava puno ali puno izvozi).

Sonja Radas (Ekonomski institut Zagreb) je, pozivajući se na studije, ustanovila da se očekuje da će se s vremenom doprinos ICT-a produktivnosti vidjeti i u statistikama, ali da nitko još ne zna kako taj doprinos zaista mjeriti. Objasnila je kako inovacija da zaista zaživi i da svoj doprinos treba adekvatno okruženje, kako u kompaniji tako i u društvu. Inovacija sama po sebi nije dovoljna, u primjeni se može biti uspješan i neuspješan.

Iva Tomić, koliko je kvalitetan hrvatski ICT u usporedbi s drugim zemljama i je li odovoljno pokrenuti oaze izvrsnosti.

Krpić (Poslovna inteligencija) i Franjo Luković (bankar i think tank Polazišta i Perspektive) iznijeli su svoja poslovna iskustva o centrima izvrsnosti i  prelijevanju iz njih u njihovo okruženje, Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca) podastrijela je, uz ostalo, podatke o mjestu hrvatskog ICT-a na ljestvici 64 zemlje te kad je riječ o pokretanju Hrvatske upozorila da je nužno pokrenuti prosjek a ne samo najuspješnije. Neizbježno je pitanje bilo obrazovanje (je li dovoljan samo STEM, jesu li dovolne uspješne oaze), a Bićanić je spomenuo i interesantnu tezu o prednosti onih koji dolaze poslije, na gotovo, samo je tu prednost potrebno iskoristiti. Svojim su pitanjima još pridonijeli Nikola Vrdoljak (404) i Stevo Đurašković (Fakultet političkih znanosti).

Na doljnjem linku možete pogledati cijeli razgovor u trajanju od sat i četrdeset minuta.