27. srpnja 2026.
Ljetne Ideje
Kamo ide Hrvatska?
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta donosimo presjek najupečatljivijih izjava naših gostiju o stanju hrvatske demokracije.
Srednja Europa
Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.

Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.
„Ne razumijem da vi Česi, umjesto da predvodite Srednju Europu – za što mislim da imate sve preduvjete jer ste obrazovaniji i najbogatiji, imate nevjerojatne ljude od kojih se možete učiti, od Masaryka do Havela – umjesto toga idete petkom uzgajati mrkvu, a nakon toga sjedite pokraj vatre i pretvarate se da ste u preriji u Teksasu… Dok promatram češku vladu i gledam kako se neki ljudi koje sam poznavala prilagođavaju, bojim se da će kod vas propast doći još brže, a možda će vam biti i gore nego u Slovačkoj. A znate li zašto? Zato što je vama pod komunističkim režimom bilo puno gore nego nama“, izjavila je nedavno Magda Vášáryová, nekadašnja zvijezda čehoslovačkog filma, slovačka političarka i diplomatkinja.
Koliko god ovo zvučalo anegdotalno, pojednostavljeno i stereotipno, Vášáryová u osnovi s pravom upozorava da Češka rapidno klizi u ono što se u popularnom političkom žargonu naziva orbanizacijom i oligarhizacijom nekog društva. Politička, medijska i ekonomska moć koncentrirana je u rukama vrlo malog broja ljudi.
(Ne)pravedni rast
Češko društvo temelji se na ideji da je uspjeh određen sposobnošću i marljivošću pojedinca. Sociolog Daniel Prokop, osnivač agencije PAQ Research koja se bavi istraživanjem siromaštva i socijalne nejednakosti, tvrdi da je stvarnost umnogome drugačija. U svojoj novoj knjizi „Pravedni rast“ ističe da država favorizira imovinu nad radom, jer se u Češkoj faktički ne oporezuju prihodi od imovine i kapitala. Oporezuje se rad, pa sve manji broj bogataša, njih 1%, posjeduje sve više, skoro 36% ukupnog bogatstva. To je znatno iznad europskog prosjeka, na sličnoj razini kao, na primjer, u Kazahstanu, Sjedinjenim Državama ili Kolumbiji. Upozorava da se imovina često pretvara u političku moć, što može poremetiti demokratske procese. Češka je po mišljenju Prokopa porezni raj za prihode od imovine i kapitala.
Ovo je zabrinjavajući trend, premda je Češka i dalje među najegalitarnijim zemljama Europske unije. Suvremena Češka desetljećima se isticala kao zemlja s najmanjim socijalnim nejednakostima u Europi, zahvaljujući i nasljeđu socijalističkog sustava, relativno ravnomjernoj raspodjeli plaća i snažnoj socijalnoj državi nakon 1989. godine. Međutim, posljednjih nekoliko godina cijene stanovanja su eksplodirale, mladi ljudi i obitelji sve teže dolaze do vlastitog stana, a najamnine su porasle daleko više od plaća. Prag je po BDP-u među najbogatijim regijama Europe, dok dijelovi sjeverne Češke i Moravsko-šleske regije znatno zaostaju. Oni koji posjeduju nekretnine, posebno u Pragu, značajno su povećali svoje bogatstvo, dok oni koji ih nemaju sve više zaostaju, a društvena pokretljivost puno je manja nego prije dvadesetak godina.
Izgubljeni talenti
Prokop upozorava da se u društvu sve veće nejednakosti gube tisuće talenata iz manje bogatih obitelji, i to zbog lošeg i diskriminirajućeg obrazovnog sustava. Veliki dio imovine nasljeđuje se i prenosi među generacijama, što utječe na startnu poziciju djece. Ovaj sociolog tvrdi da je Češka time odustala od velikog dijela društva, jer sustav obrazovanja ne ide naruku djeci iz donje četvrtine socioekonomske raspodjele. Ne radi se samo o romskoj djeci, već općenito o djeci iz manje obrazovanih i siromašnijih obitelji.
Ako dijete nema obrazovane i koliko-toliko imućne roditelje koji su spremni uložiti i novac i vrijeme da mu izaberu odgovarajuću srednju školu i plate dugotrajne pripreme za polaganje prijemnih ispita, dijete nema šansu za dobro obrazovanje. Rezultat toga je sustav u kojem se budućnost djeteta ne određuje samo njegovim uspjehom, već i obiteljskom pozadinom. I zbog te stavke je Prokop knjigu nazvao „Pravedan rast“, nasuprot sustavu koji jača nejednakosti. I još je neučinkovit u pogledu prosperiteta češkog gospodarstva.
Oligarhija protiv slobode medija i ljudskih prava
Najvidljiviji aspekt orbanizacije češkog društva vlasništvo je nekolicine oligarha nad mainstream medijima. Donesen je i zakon kojim se ukida pretplata za Češku televiziju i radio kako bi ih vlada lakše kontrolirala, pri čemu će proračun javnog servisa biti i 15% manji. Financiranje iz proračuna, pod vladom populista i ekstremista, direktno vodi u kontrolu programa. Već nekoliko puta u Pragu je tisuće građana demonstriralo zajedno s novinarima javne televizije i radija zbog vladine odluke. Organiziran je i štrajk upozorenja, a najavljuju se i radikalnije mjere, veći javni prosvjedi, pravni pokušaji osporavanja nekih dijelova zakona i međunarodni pritisak.
Mnoge agencije, projekti i programi koji su do sada bili pod okriljem vlade i vrlo uspješno radili svoj posao prebačeni su pod ministarstva, ili su ukinuti, ili su im smanjene aktivnosti. U pitanju su uglavnom agencije koje se bave ljudskim pravima, integracijom migranata, zaštitom okoliša i održivim razvojem. Veliku zabrinutost izazvalo je ukidanje funkcije nacionalnog koordinatora pri Uredu vlade za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i premještanje koordinacije politike ovisnosti u Ministarstvo zdravstva. Češki model politike prema drogama desetljećima se smatrao jednim od najuspješnijih u Europi.
Vlada je povukla i potporu ratifikaciji Istambulske konvencije, što također zorno pokazuje koliki je otklon novih vlasti od nekadašnjeg prepoznatljivog usmjerenja Češke koju je predvodio Vaclav Havel. Prvi predsjednik zagovarao je aktivno civilno društvo, ljudska prava kao univerzalnu vrijednost, moral i savjest u politici. Među prvim europskim državnicima upozoravao je da gospodarski razvoj ne smije ići na uštrb prirode.
Automobilisti protiv umjetnika
Vlada oligarha Andreja Babiša, lidera populističke stranke ANO, sklopila je koaliciju sa dvije ekstremističke stranke. Automobilisti (Motoristé sobě) su trumpistički desničari, borci protiv Green Deala i migranata. Stranka izravne demokracije (SPD) okuplja pak rasiste koje predvodi Tomio Okamura, sadašnji predsjednik parlamenta kojeg je od kaznenog progona zbog raspirivanja rasne mržnje i nesnošljivosti spasio zastupnički imunitet. Ova je vlada napravila najveći zaokret u kulturnoj i politici financiranja civilnog društva od devedesetih godina, ograničavajući financiranje i pojačavajući kontrolu nad neprofitnim organizacijama. Glavna autorica plana je Natálie Vachatová, Babišova savjetnica koju javnost smatra izrazito proruski orjentiranom. 140 organizacija civilnog društva upozorilo je da će takva pravila stigmatizirati organizacije s međunarodnim financiranjem. Podsjetili su na slične „zakone o stranim agentima“ u Rusiji, Slovačkoj i Mađarskoj,
Ministar kulture, Oto Klempíř iz Automobilista, smanjio je proračun resora za 100 milijuna eura. Plaće u kulturi već su dugo ispod prosjeka, a sada su najviše pogođeni nezavisna scena, kazališta, orkestri, regionalne institucije. Klempíř je u javnosti posebno omražen zbog ključne uloge u reformi financiranja javnih medija. Osamdesetih godina bio je doušnik zloglasne čehoslovačke službe Državne sigurnosti, StB, a do 2025. bio je frontman kultnog funk-rap sastava J.A.R., ali se nakon pridruživanja Automobilistima razišao s njima.
Nedavno je na popularnom folklornom festivalu u mjestu Stražnice, u svom rodnom kraju, izviždan na pozornici. Publika mu nije dozvolila govoriti, a on ih je kasnije u medijima nazvao pijanim seljačinama. Dan poslije, Petr Macinka, lider Automobilista, potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova, i sam se nenajavljeno pojavio na pozornici istog festivala. Još je žešće izviždan uz skandiranje „Gubi se“. Macinka je kasnije na Facebooku napisao da je otpor Klempířu doživio kao izazov i da je sam zatražio od ravnatelja festivala da nastupi. Publici koja mu je zviždala poručio je da politiziraju festival i ne znaju što rade, iako javnost smatra da je on taj koji je svojim dolaskom na pozornicu ispolitizirao festival. Nakon ovoga još više su se zaoštrili odnosi Automobilista s kulturnom i umjetničkom scenom.
Ministar protiv predsjednika
Šef diplomacije Macinka je u svojevrsnom ratu s predsjednikom Petrom Pavelom od siječnja 2026. kada je Pavel odbio imenovati Filipa Turka, počasnog predsjednika Automobilista, za ministra okoliša. Turek je influenser, bivši vozač utrka, poduzetnik s nerazjašnjenim prihodima, čovjek kojeg je bivša partnerica optužila za nasilje i silovanje. I ljubitelj nacističke ideologije, što je godinama neskriveno i zorno pokazivao na društvenim mrežama. Macinka je predsjedniku preko savjetnika poslao SMS poruke u kojima je tražio da imenuje Turka, uz upozorenje da će, ako to ne učini, „spaliti mostove na način koji će ući u udžbenike politologije.” Pavel je poruke ocijenio pokušajem ucjene, javno ih objavio, zatražio pravnu analizu i slučaj proslijedio policiji.
Najnoviji sukob izbio je zbog pokušaja isključivanja predsjednika Pavela, inače generala i bivšeg visokog dužnosnika NATO-a, s nedavnog samita te organizacije u Ankari. Babiš, koji je izgubio predsjedničku utrku s Pavelom 2023., pokušao je time promijeniti praksu koja je vrijedila desetljećima. Pavel se obratio Ustavnim sudom, koji je brzom i privremenom odlukom naložio da mu se omogući sudjelovanje na NATO summitu, što je Macinka nazvao pokušajem ustavnog puča. Ovaj je sukob samo dio šireg problema, odnosno različitih tumačenja oko ovlasti predsjednika. Analitičari ga opisuju kao najizraženiji institucionalni sukob između predsjednika i vlade u novijoj češkoj politici.
Macinka ne skriva divljenje Donaldu Trumpu i s još većim žarom od prethodne konzervativno liberalne vlade Petra Fiale podržava režim Benjamina Netanyahua. Češku ambasadu želi preseliti iz Tel Aviva u Jeruzalem, a nedavno je tijekom posjeta Izraelu izjavio da je Češka najsigurnija europska zemlja, i jedna od najsigurnijih za Izraelce, jer u njoj nema migranata iz islamskih zemalja. Protivi se europskim sankcijama protiv rasističkog izraelskog ministra Itamara Ben Gvira, političara koji je u prošlosti osuđen u Izraelu zbog podrške terorističkoj organizaciji. Žalosno je da u Češkoj ni poklonici Havelove politike ljudskih prava ne reagiraju na Macinkove izjave kad je u pitanju islamofobija i obrana izraelskih fanatika po svaku cijenu.
Šarlatani i štetočine
U ministarstva se dovode šarlatani, poslušnici, a savjetnicima i asistentima zastupnika se imenuju ljudi iz ultrakonzervativnih organizacija i opasni ideolozi. Tako je osamnaestogodišnji desničarski influenser Adam Šejna, koji sebe vidi kao češkog Charlieja Kirka, imenovan u odjel za javnost Ministarstva okoliša. Ministarstvo zapravo vodi Filip Turek, a ne imenovani ministar Igor Červený. Tureka je, nakon što ga je Pavel dva puta odbio imenovati ministrom, Babiš imenovao kao vladinog povjerenika za klimatsku politiku i Green Deal. Ukinut je Odjel za zaštitu klime u ministarstvu, masovno su ukinuta stručna radna mjesta, najavljena je revizija klimatskih strategija, a adminsitracija se otvoreno protivi zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem i pravilima smanjenja emisija.
Tomio Okamura, lider SPD-a, druge koalicijske stranke u Babišovoj vladi, zajedno je s bivšim premijerom i predsjednikom Vaclavom Klausom (inače patronom Macinke) govorio na konferenciji koju je u njemačkom Bundestagu nedavno organizirala Alternativa za Njemačku (AfD). AfD se u Njemačkoj diskriminira, poručio je Okamura i zaželio svojim domaćinima ulazak u njemačku vladu. Klaus, i inače čest gost AfD-a, osudio je „demonizaciju“ stranke koju je njemačka obavještajna služba prošle godine označila kao ekstremističku. Nekoliko govornika prisjetilo se njegove izjave da bi, kad bi bio Nijemac, pristupio AfD-u. U govoru za koji je dobio ovacije publike kritizirao je liberalnu demokraciju, Europsku uniju i zelenu ideologiju.
Češku su u prvim desetljećima samostalnosti obilježile dvije vizije društva, jedna Havelova, druga Klausova. Premda se Klaus na skupu AfD-a požalio da zbog svojih stavova nema pristupa javnim medijima u Češkoj, njegova vizija za sada pobjeđuje. Sve ono na što je Havel upozoravao obistinilo se, slobodno tržište bez moralnih i društvenih ograničenja dovodi do korupcije, mafijaškog kapitalizma, klijentelizma i stvaranja oligarhijskih struktura. Nezavisni portal „Denik Referendum“ upozorava da demonstrativni prezir prema normama, napadi na liberalno i lijevo orijentirane građane, provokacije i skandali najviših predstavnika Automobilista nisu sami sebi cilj. U pitanju je trumpovski stil političke komunikacije i skretanja pozornosti s propadanja javnih institucija, koje im služe samo kao još jedna platforma za kulturne ratove.
Centar za ekonomsku i tržišnu analizu objavio je da u Češkoj 300.000 djece odrasta u kućanstvima izloženim riziku od socijalne isključenosti ili siromaštva. Taj se rizik prenosi sustavno, s jedne generacije na drugu. Češko društvo, ako ne želi propasti brže od slovačkog, morat će iskopati nove temelje koji će se umjesto na svemoći tržišta zasnivati na ideji da je uspjeh određen sposobnošću i marljivošću pojedinca.
27. srpnja 2026.
Ljetne Ideje
U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta donosimo presjek najupečatljivijih izjava naših gostiju o stanju hrvatske demokracije.
8. srpnja 2026.
Razgovori
Na Dan nezavisnosti, 4. srpnja 2026. godine Ideje.hr i KIC - Kulturno-informativni centar Zagreb organizirali su razgovor o četvrt milenija moderne demokracije. U ovom prvom videu donosimo uvodna izlaganja Žarka Puhovskog, Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz moderiranje Rajke Rusan. Drugi dio je diskusija koja je uslijedila
22. lipnja 2026.
Intervju Martina Vuk
U Sloveniji je koalicija Janeza Janše i prije formiranja vlade usvojila Interventni zakon, koji odjednom zadire u deset različitih zakona, od radnog prava do mirovinskog i zdravstvenog sustava.