klub batina, treći razgovor
Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin
Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin
Ivo Bićanić provocirao je tezom da bi slijedom Pikettyja u koaliciju mogli ući trgovački HDZ i ‘brahmanski’ Možemo! Danijela Dolenec odgovorila je uvidima/dojmovima tko glasa za Možemo! Dio rasprave bio je posvećen dobu i sudbini socijaldemokracije, odnosno etabliranih lijevih stranaka koje su stranke elite. Gvozden Flego, kao i drugi, pronašao je niz zamjerki Pikettyjevoj knjizi, uz ostalo izostanak definiranja glavnih pojmova iz naslova kao što je ‘ideologija’. Žarko Puhovski osobito je zamjerio što iz Pikettyjeve analize izostaje pojam moći. Razgovaralo se i o nejednakosti koja je Pikettyja lansirala među znanstvene zvijezde, o opravdanosti i neopravdanosti nejednakosti te o tome što je proizvodi, kako svijet danas funkcionira i postoji li subjekt promjene. U nastavku je cjelovita snimka razgovora.
29. srpnja 2026. / čita se 8 minuta
Srednja Europa
Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.
25. srpnja 2026. / čita se 7 minuta
Klub Batina
U trećem video-isječku i tekstualnim natuknicama o obljetnici moderne demokracije prvo govori Goran Selanec o svojem viđenju Deklaracije o neovisnosti, slijede pitanja iz publike (Bože Kovačevića o unošenju ropstva u Ustav SAD-a), odgovori Gorana Selaneca, intervencija Tina Radovanija i završna riječ Žarka Puhovskog
27. svibnja 2026. / čita se 12 minuta
Politička ekonomija
Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).