s
f i y S
Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

29. listopada 2020.

Ideje.hr

klub batina, treći razgovor

Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin

Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti

Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin

Ivo Bićanić provocirao je tezom da bi slijedom Pikettyja u koaliciju mogli ući trgovački HDZ i ‘brahmanski’ Možemo! Danijela Dolenec odgovorila je uvidima/dojmovima tko glasa za Možemo! Dio rasprave bio je posvećen dobu i sudbini socijaldemokracije, odnosno etabliranih lijevih stranaka koje su stranke elite. Gvozden Flego, kao i drugi, pronašao je niz zamjerki Pikettyjevoj knjizi, uz ostalo izostanak definiranja glavnih pojmova iz naslova kao što je ‘ideologija’. Žarko Puhovski osobito je zamjerio što iz Pikettyjeve analize izostaje pojam moći. Razgovaralo se i o nejednakosti koja je Pikettyja lansirala među znanstvene zvijezde, o opravdanosti i neopravdanosti nejednakosti te o tome što je proizvodi, kako svijet danas funkcionira i postoji li subjekt promjene. U nastavku je cjelovita snimka razgovora.

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

27. svibnja 2026. / čita se 12 minuta

Politička ekonomija

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta

POLITIČKA EKONOMIJA

Piketty i Sandel razgovaraju o jednakosti. Utopijski putokaz kroz Sjedinjene Svjetske Države.

Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

8. rujna 2022. / čita se 16 minuta

INSTITUCIONALIZAM (7)

Nejednakosti i tipovi kapitalizma. Karakter hrvatskog kapitalizma prema visini nejednakosti.

Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava