s
f i y S

U fokusu

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju
Povijest suradnje CERN-a i hrvatske znanosti i industrije. Razotkrivanje odnosa politike i znanosti u dvjema državama

3. studenoga 2018. / čita se 14 minuta

Ideje.hr

znanost i politika

Povijest suradnje CERN-a i hrvatske znanosti i industrije. Razotkrivanje odnosa politike i znanosti u dvjema državama

Ministrica znanosti Blaženka Divjak potvrdila je kako će Hrvatska od 2019. godine biti pridružena članica Europskog laboratorija za fiziku čestica (CERN), najvećeg svjetskog znanstvenog laboratorija. U tom povodu donosimo poglavlje o povijesti suradnje s CERN-om iz knjige "Institut Ruđer Bošković – Ljudi i događaji 1950. – 2000." uz suglasnost autora Tanje Rudež, Krunoslava Piska te izdavača Školske knjige

Angela Merkel se povlači. Tko su moguće nasljednice?

29. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Anđelko Šubić

njemačka

Angela Merkel se povlači. Tko su moguće nasljednice?

Među kandidatkinjama i kandidatima za mjesto Angele Merkel na čelu CDU-a su političari koje je davno prije potisnula iz vrha stranke, zatim oni koje Merkel favorizira, te mladi lavovi različitih političkih usmjerenja. Izbor nasljednice/nasljednika pokazat će mijenja li se, kako i koliko politika Berlina

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

26. listopada 2018. / čita se 13 minuta

Ljiljana Mikulčić

Festival eksperimentalnog filma

Je li se eksperimentalni film umorio od istraživanja? Zašto se naša autorica ne slaže sa žirijem festivala

U Studentskom centru u Zagrebu održan je u rujnu 14. Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa. Bio je vrlo dobro posjećen. Pokazalo se međutim da nije lako napraviti dobar eksperimentalni film. Gotovo svi su izrađeni u dobro poznatim tehnikama i već istrošenim metodama. Ne ulaze u istraživanja, piše Ljiljana Mikulčić

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

20. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Matija Kroflin

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Vladavina prava ili ekonomska politika

19. listopada 2018.

Ideje.hr

Rasprave

Vladavina prava ili ekonomska politika

Zaklada Friedrich Ebert, Matica hrvatskih sindikata i Ideje.hr Vas pozivaju, u utorak, 23. listopada, na poludnevnu konferenciju. Početak je u 10 sati, a cilj je identificirati institucionalne i ekonomske razloge hrvatskog zaostajanja za usporedivim zemljama.

Okrugli stol o zakladništvu u Hrvatskoj

19. listopada 2018.

Ideje.hr

okrugli stol

Okrugli stol o zakladništvu u Hrvatskoj

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira raspravu koja će obuhvatiti razne aspekte funkcioniranja zaklada u Hrvatskoj i u inozemstvu kako bi se aktualizirala izrada nacrta novog, poticajnog, zakonskog okvira

Merkel dobila predah. Rezultat bavarskih izbora se ne prelijeva na Njemačku (i Europu). Zasad

15. listopada 2018. / čita se 7 minuta

Anđelko Šubić

izbori u bavarskoj

Merkel dobila predah. Rezultat bavarskih izbora se ne prelijeva na Njemačku (i Europu). Zasad

Velike narodne stranke tonu i u Njemačkoj. CSU je u Bavarskoj izgubio više od deset posto glasova. SPD je sasvim potonuo. Sljedeći izazov su izbori u pokrajini Hessen za manje od dva tjedna, 28. listopada. Tamo su Zeleni u vladajućoj koaliciji sa CDU-om. Posljednja ispitivanja govore o 9,5% manje podrške kršćanskim demokratima nego na prošlim izborima

Cijena nafti raste. Kineski privatni dug prijeti. Britanija napušta EU. Koliko je Hrvatska spremna za sljedeću recesiju?

13. listopada 2018. / čita se 7 minuta

Goran Šaravanja

Deset godina nakon propasti Lehman Brothersa

Cijena nafti raste. Kineski privatni dug prijeti. Britanija napušta EU. Koliko je Hrvatska spremna za sljedeću recesiju?

Hrvatska je za sljedeću recesiju makroekonomski neusporedivo spremnija. Ostvarivati gospodarski rast od 2,5 do 3% uz rast izvoza roba i usluga, primarni proračunski suficit, suficit na tekućem računu platne bilance od 2,5% BDP-a (prosjek od 2013.-2018. godine) i općenito razduživanje privatnog sektora puno je vrijednije od rasta 4,5% godišnje na temelju zaduživanja. Što ne znači da bi recesija bila bezbolna, već da bi trebala ostaviti manje negativnih posljedica.

Jerry Coyne u Zagrebu

12. listopada 2018.

Ideje.hr

Gostovanja

Jerry Coyne u Zagrebu

Glasoviti biolog održat će od 15. do 17. listopada tri predavanja. Prvo pod naslovom Vjera protiv činjenica, 15. 10 u 18:00 u Kinu Europa, drugo pod naslovom Zašto je evolucija istinita, 16. 10. u 18:00 na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, i treće na Filozofskom fakultetu 17. 10. u 17:00 a pod naslovom Ne, nemate slobodnu volju.

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.

6. listopada 2018. / čita se 13 minuta

Silvije Vdović i Nataša Vujičić

nobelova nagrada za fiziku

Svjetlost koja zaustavlja čestice. Intenzitet zračenja usporediv s površinom Sunca. Deveti put u dvadeset godina nagrada ide istraživanju i primjeni lasera.

Ashkin je dobio Nobelovu nagradu za otkriće optičke pincete u svrhu zarobljavanja i manupulacije česticama, atomima i živim stanicama. Mourou i Strickland su podijelili nagradu za razvoj tehnike pojačavanja laserskih pulseva u femtosekundim laserskim pojačalima (femtosekunda je milijunti dio milijarditog dijela sekunde), pišu Silvije Vdović i Nataša Vujičić, Institut za fiziku; Centar za napredne laserske tehnike (CALT)

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

4. listopada 2018. / čita se 8 minuta

Tamara Čačev

nobelova nagrada za medicinu

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

Na temelju istraživanja ovogodišnjih laureata razvijena je sasvim nova klasa antitumorskih lijekova koji su se pokazali uspješnima u terapiji tumora pluća, bubrega, limfoma i melanoma. Nažalost kako se radi o izrazito snažnim mehanizmima imunološkog sustava reakcija koju oni izazivaju u organizmu odgovorna je i za jake i ozbiljne nuspojave ovih terapija. Ipak, širenje spektra protutumorskih lijekova, ohrabruje naša nastojanja da jednoga dana tumorske bolesti postanu kronične bolesti s kojima će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici

Ostavka Hans-Georga Maaßena: Bitka za budućnost Europe, političke posljedice Chemniza

25. rujna 2018. / čita se 6 minuta

Anđelko Šubić

pred bavarske izbore

Ostavka Hans-Georga Maaßena: Bitka za budućnost Europe, političke posljedice Chemniza

Prema anketama AfD je pretekao SPD. Prvi stvarni test raspoloženja njemačkih birača bit će 14. listopada kad su parlamentarni izbori u Bavarskoj. Kao predigra smijenjen je čelnik Službe za zaštitu ustavnog poretka, ali je ušao u ministarstvo policije, kod Seehofera, lidera bavarskog CDU-a, kojeg više nego njegovi podupiru glasači AFD-a ... Kao da je zapletaj crijeva

Europski bankari ne žele ponoviti propuste iz 2008. i 2011. i podići kamate. Ipak, mogu li to izbjeći

22. rujna 2018. / čita se 7 minuta

Tomislav Globan

Monetarna politika

Europski bankari ne žele ponoviti propuste iz 2008. i 2011. i podići kamate. Ipak, mogu li to izbjeći

Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti

Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena?

14. rujna 2018.

Ideje.hr

rasprava o knjizi petaka i kotarskog

Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena?

Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile. Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava? Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu? Je li im se ona radosno predala?

U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

4. rujna 2018. / čita se 4 minute

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

Pravi izazov je određivanje odgovarajuće razine regulative, a ne njeno uklanjanje u potpunosti, piše Valentina Vučković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u najnovijem broju časopisa InterEULawEast. K tome, još ne postoji općeprihvaćeni teorijski okvir za analizu konkurentnosti, upozorila je autorica. Novo izdanje časopisa Food Technology and Biotechnology istražuje moguću primjenu ekstrakta dalmatinske kadulje pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

10. kolovoza 2018. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

6. kolovoza 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

Dvoje autora navodi zašto bi se broj citata trebao koristiti samo kao pomoćna mjera kvalitete znanstvenog rada i navode primjere manipuliranja citatima kao što su samocitiranje, kartelsko citiranje, iznuđeno citiranje. itd: oni autori koji više citiraju mogu računati da će i njihovi radovi biti više citirani; neki istraživači citiraju samo radove iz probranih časopisa čime se uvećava njihov faktor utjecaja; neki urednici uvjetuju dodavanje nepotrebnih citata kako bi pristali na objavljivanje članka; petina autora iz ekonomije, sociologije, psihologije i raznih poslovnih disciplina iskusila je iznuđeno citiranje. Međutim, i sam članak o citiranju podložan je prigovorima

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 11
  6. 12
  7. 13
  8. 14
  9. 15
  10. 16
  11. 17
  12. 18
  13. 19