U doba planski koreografirane ekonomije i monetarne improvizacije, otvaraju se nova pitanja o granicama moći, ulozi države i stvarnim temeljima održivog kapitalizma, piše Domagoj Juričić. Dva mita – o samo-regulirajućem tržištu i pogubnom deficitu – služe istoj svrsi: maskiranju političke odluke kao prirodne sile. Jedan oslobađa odgovornosti, drugi sputava djelovanje.
U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme
U recentnim se radovima nekih istaknutih intelektualaca i akademskih ekonomista nalaze ozbiljne nepravilnosti i nedostaci, piše Darko Oračić. Riječ je o pogrešnom prikazivanju sadržaja opusa jednog autoriteta, nenavođenju empirijskih studija koje proturječe tezama autora te navođenju značajne empirijske analize koje u referenci nema. Autori su zaposlenici državnih sveučilišta i zagovornici povećanja državnog financiranja obrazovanja radi smanjenja društvene nejednakosti.
Ankica Čakardić započela je ovaj razgovor s Nadeždom Čačinovič u njezinom zagrebačkom stanu 21. prosinca 2022 godine, a zaključila elektroničkom poštom 23. lipnja 2024. godine. Dvije su filozofkinje u razgovoru zabilježile teme o kojima razmjenjuju mišljenja posljednjih dvadesetak godina, koliko zajedno rade i prijateljuju, a Ideje.hr ga objavljuju, ljubaznošću autorica, u povodu izlaska knjige "Hrvatske filozofkinje: čitanka" u kojoj je izvorno objavljen.
Rimske su brojke slijepa ulica iz koje se dalje ne može razviti nikakva matematika, piše Zvonimir Šikić u novom nastavku polemike o povijesti rimskih i arapskih brojki. Osim za logaritme, rimske brojke su kočnica i za druge stvari poput algebre, analitičke geometrije, kalkulusa... za svu matematiku od renesanse na dalje.
Konferenciju, koja je održana u srijedu, 12. veljače, u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i portala Ideje.hr otvorili su veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, njegova ekselencija William de Baets, i Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Hrvatska i suradnik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti
U prvom dijelu članka Željko Ivanković prepričava dosadašnju raspravu o zamjeni rimskih brojeva/brojki arapskima, a zatim raspravu proširuje teorijom kognitivne arheologinje Karenleigh Overmann koja posebnu pažnju u formiranju koncepta broja posvećuje materijalnim sredstvima među kojima je i notacija. Ivanković ističe da razvoj nije bio skokovit, od otkrića do otkrića nego postupan i dugotrajan te postavlja pitanje koja je komponenta pozicijske notacije bila presudna za kasnija matematička otkrića
Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.
Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)
'Neoliberalizam' nije statičan sustav (poput onih koje zazivaju njegovi kritičari): on je pojedincima, narodima i državama omogućio najrazličitije vrste kreativnosti, i ponajviše – pravo na pogreške, istaknuo je Darko Polšek u svojem govoru na Slovenskim politološkim danima. Autoru je posebno bilo stalo da se naglasi koliko je neoliberalizam "povrh stvaranja bogatstva bio važan u kreiranju mira i razmjerno stabilnog međunarodnog poretka."
Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.
Kompromis je bio srž američkog političkog sustava, a danas je gotovo nepostojeći, napisao je Domagoj Juričić prije predsjedničkih izbora ali su uvidi i dalje vrijedni. Juričić izdvaja društvene i političke trendove koji dovode do erozije zajedničkog identiteta, zajedničkog narativa i percepcije stvarnosti. Riječ je o kulturnim i raskolima među federalnim jedinicama, o ideološkoj polarizaciji, društvenim podjelama, ekonomskoj nejednakosti. Dugo se mijenja i globalna američka pozicija. Pred zemljom je da se redefinira ako bi htjela postići stabilnost i ponovo osvojiti lidersku poziciju
U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.
Glavni problem sustava rimskih brojki je što nije imao nikakav sistematski način prikaza razlomaka, te je bio potpuno neprimjeren za precizne izračune u astronomiji, kao i za razvoj prirodnih logaritama, piše Zvonimir Šikić u reakciji na tekst Željka Ivankovića o knjizi Stephena Chrisomalisa o povijesti brojevnih sustava. Ističe kako su se još u antici za takve izračune koristili pozicijski brojevni sustavi.
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
Nitko od brojnih stručnjaka specijaliziranih za SSSR nije predvidio vrijeme i način svršetka Hladnoga rata, piše Božo Kovačević u osvrtu na knjigu "Expert´s Scenarios for Russia´s Future". Ne bi li pokazali da su učili na greškama svojih prethodnika, sovjetologa, 25 kremljologa oblikovali su pet vrsta predviđanja o budućnosti Rusije. od raspada Federacije do Rusije kao kineskog satelita. Autori u zborniku, međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, niti da ima goleme količine nuklearnog oružja.
U drugom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić proširuje teorijske temelje logike sudova funkcijama kondicionalom i bikondicionalom, te pojašnjava logički pojam implikacije unutar IF-sekventi.
U Hrvatskoj je jedna od najvećih nejednakosti u Europi uspješno normalizirana, komentira Željko Ivanković rezultate najnovije HNB-ove ankete o imovini i financijama kućanstava. Stoga pravo istraživačko pitanje više nije kolika je, kako je nastala ni u čemu se sve manifestira, nego kako je visoka nejednakost prihvaćena kao normalna?
Lakatosova filozofska karijera započela je pod utjecajem Hegela, Georgea Polye, Georgea Lukácsa i Poppera, a razvila se kroz interakcije s intelektualnim krugom na Londonskoj školi ekonomije, piše Jeremy Shearmur. Lakatosov rad ostavio je značajan trag u filozofiji znanosti, no nakon njegove smrti na vidjelo su izašli i kontroverzni detalji o djelovanju u ratnoj i posljeratnoj Mađarskoj.
Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.