Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele.
Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.
Ubrzani napredak u razumijevanju etiologije tumora započeo je prije tri do četiri desetljeća s razvojem molekularnih bioznanosti. Tamara Čačev u svojem pregledu aktualnih spoznaja popisuje sve zajedničke karakteristike tumora koje smo do danas identificirali, te objašnjava zašto je još uvijek nemoguće pronaći "lijek za rak", panaceu koja bi djelovala na sve oblike ove maligne bolesti.
Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.
Tamo gdje je inferencijalna revolucija stubokom zamijenila gotovo sve disciplinarne standarde znanstvene kvalitete, institucionalizacija publish & perish kulture proizvela je devastirajuće posljedice, piše Ivan Flis u drugom članku o replikacijskoj krizi u nekolicini društvenih i medicinskih znanosti
U posljednjih desetak godina značajno je porastao broj studija koje istražuju različite aspekte djelovanja sulforafana. Pokazano je kako ima antioksidativna, protuupalna i citoprotektivna svojstva te da se na njima temelji i njegov pozitivan učinak u prevenciji dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti ali i tumorskih bolesti
Svakome iz struke smiješno je čuti kako ne znamo od čega se sastoje ova nova cjepiva, piše Tamara Čačev, u članku u kojem opisuje desetljeća istraživanja 'stotina znanstvenika sa mnogo slijepih ulica za koja je trebalo osigurati sredstva, iako neposredna primjena i profit nisu bili na vidiku', a koja su na kraju rezultirala nagradama znanstvenicima u području mRNA tehnologije. Privatne kompanije imale su bolji njuh od onih koji upravljaju javnim istraživačkim fondovima
Kad je kolektivna svijest obilikovana kao da su zarazne bolesti negdje gdje prosječan zapadnjak neće nogom kročiti, onda ga puno više ga zanimaju lijekovi za neurodegenerativne ili tumorske bolesti. Stoga prioriteti u financiranju istraživanja i nisu bili u području razvoja novih cjepiva. Međutim, istraživanja novog pristupa u liječenju tumorskih bolesti, koji se svodio na ciljano stvaranje neoantigena karakterističnih za tumorske stanice nekog pojedinca kako bi imunološki sustav osobe stvorio na njih protutijela, mogao se primijeniti na stvaranje pandemijskog cjepiva temeljenog na RNA tehnologiji.
Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev
Eksosomi su „mjehurići“ koje proizvode stanice gotovo svih organizama. Smatralo se da predstavljaju način na koji se stanica rješava otpadnih produkata, no danas znamo da se radi i o načinu na koji stanice međusobno komuniciraju, piše Tamara Čačev. Kako se i u nizu bolesti pojavljuje specifični oblik komunikacije eksosomima, možda se otvaraju nove mogućnosti eksosomske dijagnostike i terapije
U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti
Istraživanja u području adaptacije na smanjene količine kisika u stanici mogla bi potencijalno rezultirati novim lijekovima za najsmrtonosnije bolesti današnjice kao što su srčani i moždani udar te tumori, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu
Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.
U ožujku je u Sjedinjenim Državama započela isporuka eskatemina, prvog antidepresiva nove generacije. Njegovo je odobrenje s jedne strane ponovo potaknulo pitanja o principima farmaceutske industrije, a s druge strane razočaralo brojne kliničare koji se okreću novim istraživanjima. Dvadesete godine ovog stoljeća obilježit će, među ostalim, širenje psihodeličnih terapija za depresiju. Koliko su učinkovite?
Članak o antibioticima objavljen je u stručnom časopisu Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a novi broj časopisa Hrvatskog društva za operacijska istraživanja donosi rad u kojem se ispituje zašto tržišta istočne Europe dominiraju u hrvastkom izvozu
U utrci za zaradom u novim tehnologijama ima svega, poluistina i zavaravanja. Njihovim korištenjem ljudi dobivaju informacije o svojem zdravlju koje ih zbunjuju, nisu precizne, ili su samo jedan posto istine. Ipak, ima primjera malih i prenosivih laboratorijskih uređaja koji predstavljaju značajan napredak u biomedicini.
U SAD postoje tvrtke koje vam omogućuju da na jednostavan način saznate podatke o vašem genetskom porijeklu ali i potencijalnim nasljednim bolestima. Baze tih podataka one prodaju farmaceutskim kompanijama.
Priličan je broj naših gena pod kontrolom unutrašnjeg biološkog sata koji podešava ritam spavanja i hranjenja, profil lučenja pojedinih hormona tijekom dana i noći, ili primjerice oscilacije u tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o dobu dana. Učinak nekih lijekova ovisan je o dobu dana u kojem ih uzimamo
Prema podacima iz 2011., na svjetskoj razini jedan doktor dolazi na oko 650 pacijenata. Posljedica su dugi redovi čekanja i kasne dijagnoze, umorni liječnici koji ne mogu svima pružiti jednako kvalitetnu skrb i istovremeno ostati u toku s novim otkrićima. Vječito odmorne i načitane kolege od silicija sigurno će im dobro doći