LJETNE IDEJE
Dijagnoza hrvatske znanosti
Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
s
Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja.
Gordan Jelenić informira o cijelom nizu europskih sveučilišta, sveučilišnih i istraživačkih asocijacija koji se zauzimaju za financiranje vojnih programa iz sredstava koja su im jasno namijenjena, a ostavljanje europskog Okvirnog prgrama za istraživanja i inovacije autonomnim od 'dvostruke namjene'
Osjetljiva rasprava o europskom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (FP10), u punom je intenzitetu, no u Hrvatskoj ona potpuno izostaje, ističe Saša Zelenika, premda su 'na stolu' pitanja o karakteru i budućnosti znanstvenog rada.
Financiranje nikada nije samo pitanje raspodjele sredstava, nego i političkog razumijevanja znanja. Kritičari upozoravaju da bi snažnije povezivanje civilnih i vojnih prioriteta moglo dodatno suziti autonomiju istraživanja, pojačati sigurnosnu logiku upravljanja znanošću i redefinirati što se uopće smatra legitimnim znanstvenim radom, zaključuje Marija Brajdić Vuković. Mnogi upozoravaju i na postupnu militarizaciju europske znanosti te slabljenje modela otvorene znanstvene suradnje
Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas
Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.
O novim pravilima za napredovanje hrvatskih znanstvenika, o višku visokoobrazovnih institucija i zagušenju nekim dvojbenim programima, o programskim ugovorima koji veliku odgovornost prebacuju na znanstvene institucije i o drugim važnim temama iz znanosti govorio je predsjednik Rektorskog zbora, zadarski rektor Josip Faričić.
Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić
U prvom u seriji razgovora o znanosti i obrazovanju Snježana Prijić-Samaržija eksplicirala je izazove koji stoje pred sustavom, u svijetu i u Hrvatskoj. U raspravi je u nekoliko navrata potencirano da ni u svijetu ni u Hrvatskoj većina unutar sustava nije svjesna da su promjene neminovne, da mogu doći izvana, možda čak kaotično, ili će ih ljudi unutar sustava osvijestiti, pronaći saveznike i ostati na visini zadatka
Ideje.hr s partnerima započinje niz razgovora o znanosti i visokom obrazovanju. Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u uvodnom će izlaganju prvog razgovora (23. studenoga od 14:00 u Florijana Andrašeca 18a/I), pokušati obuhvatiti glavne neuralgične točke sustava, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. U nastavku donosimo glavne teze izlaganja, a na kraju i organizacijske detalje
U trećem članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis opisuje nastanak metaznanosti iz perspektive njezinih protagonista, te je smješta u kontekst pokreta za reformu znanstvenog istraživanja. Na kraju nudi kritičku perspektivu sociologa znanosti koji su skeptični prema obećanjima metaznanstvenika
Adrijana Šuljuk, Jelena Puđak i Marija Brajdić Vuković prezentirale su uvide iz svojih istraživanja o tome kako su se znanost i znanstveni sustav nosili s pandemijom, je li se promijenilo povjerenje građana u znanost te koje su sličnosti i razlike u odnosu znanosti prema klimatskoj krizi i pandemiji
U utorak, 24. svibnja u 17:00 Ideje.hr u Florijana Andrašeca 18a/I organiziraju raspravu o znanosti u okolnostima društvenih kriza (recentne klimatska kriza i pandemija). Uvodno će, na temelju svojih istraživanja, govoriti Jelena Puđak (Institut Ivo Pilar) te Adrijana Šuljok i Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja). Rasprava će se izravno prenositi na youtube kanalu Sindikata znanosti, a oni koji su zainteresirani a ne mogu uživo prisustvovati moći se uključiti i putem Zooma.
Povjerenje u institucije u Hrvatskoj narušeno je već u tranziciji, kad su skrojene prema privilegiranima, a nepovjerenje je ojačano nedemokratskim upravljačkim praksama i medijskom kulturom. Marko-Luka Zubčić pripremio je Izvještaj europske istraživačke grupe koji ukazuje na razvoj političkog pokreta temeljenog na kvazi-spiritualističkim teorijama zavjere i mesijanskim influencerima
Rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju održat će se u hotelu Sheraton u Zagrebu (dvorana Grand Ballroom), 2. travnja 2022. (subota) od 10 do 13 sati.
Potaknut recentnom knjigom norveške sveučilišne profesorice Anne Kalvig o spiritizmu, Jeremy Shearmur dao se prvo u istraživanje njegove povijesti, zatim neobičnog odnosa s religijom u koju se spiritizam iz različitih razloga opire usustaviti, te napokon u kritičko filozofsko propitivanje spiritizma. Završava riječima: Ne vidim razloga zašto ljudi ne bi istraživali to područje
Racionalnost je pojam koji se često spominje ali rijetko istražuje, zaključuje Goran Mihelčić u prikazu najnovije knjige Stevena Pinkera posvećene upravo toj temi i pojmu, a u kojem se prikazu, uz isticanje kvaliteta knjige ne suzdržava ni citiranja kritičara "najiritantnije osobe na svijetu" kojoj je "kosa odavno počela pisati knjige"
Antiznanstveni sentiment nije nikakva aberacija u stalnom povijesnom znanstvenom napretku, nego njegov sastavni dio, dijelom je posljedica nedostatnosti same znanosti, a također i posljedica njezine zloupotrebe, piše Boris Kožnjak. Radi se o historijskoj dijalektici znanosti i antiznanosti koje su obje u opasnosti od radikalizacije i iskrivljenja
Iako u ovim intervjuima progovaraju pripadnici akademske zajednice, nešto je u njoj nisko, strastveno i autohtono, kao da su se znanstvenici na nekom tulumu otpustili pa konačno govore što misle, a u svojoj instituciji to možda ne mogu, piše Marija Ott Franolić, uzbuđena čitanjem knjige Znanje u digitalnom dobu u kojoj Petar Jandrić razgovara s desetak vrlo razuzdanih i neobičnih intelektualaca
Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.