Autorski članci: Josip Lučev

27. svibnja 2022. / Aktualno Članci

IN MEMORIAM

Axel Leijonhufvud (1933. – 2022.) Zaštitnik Keynesa od keynesijanaca. Ekonomist pjesnik

Zbog izuzetno visokih rezultata na testovima inteligencije vojni su mu psiholozi preporučili da postane pjesnik. In memoriam Leijonhufvudu, nedavno preminulom velikom ekonomskom pjesniku, piše Josip Lučev

Josip Lučev

22. ožujka 2022. / Rasprave

Institucionalizam (6)

Indija, Rusija, Afrika, ekonomije koje tipizacija kapitalizma nije u stanju obuhvatiti.

Ponuda i potražnja utječu na cijenu, pa se može govoriti o tržištu u vrlo širokom smislu riječi, no institucije koje uobičajeno reguliraju tržište toliku su nerazvijene da da na njihovo mjesto stupaju specifičnosti Indije, Rusije, afričkih zemalja sa sjevera i juga. Kao i u prethodnim člancima Josip Lučev se fokusira na status rada

Josip Lučev

4. siječnja 2022. / Rasprave

Institucionalizam (5)

A sada nešto sasvim drukčije! Kina i Azija, kakav je to kapitalizam ustvari? Štrajkovi

Reforme s vrha od dvijetisućitih mijenjaju strukturu kineskog tržišta u korist radnika, piše Josip Lučev u petom članku o tipovima kapitalizma posvećenom kratkom pregledu azijskih gospodarstava i posebno Kini. Fokus cijelog serijala tekstova je na institucijama rada kao presudnog političkog i ekonomskog aspekta tržišta

Josip Lučev

3. studenoga 2021. / Članci

IN MEMORIAM

Umro je János Kornai, ekonomist od kojeg je učila Kina. Jesu li nekadašnji problemi socijalizma danas vidljivi u kapitalizmu

Poljska je imala svog Włodzimierza Brusa, Čehoslovačka Ota Šika, mi Branka Horvata, a Mađarska Jánosa Kornaija, koji se među njima isticao čitanošću i vidljivošću. Kapitalizam je opisao kao ekonomije viška, a socijalizam kao ekonomije nestašice. Njegov pojam 'meko budžetsko ograničenje' kao jedna od glavnih karakteristika socijalističkih ekonomija prepoznat je u seriji spašavanja financijskih institucija u posljednjoj financijskoj krizi. Čini se da se od Kornaija još može učiti. Uostalom, na kritici teorije opće ravnoteže zahvalio mu je i sam Arrow

Josip Lučev

24. srpnja 2021. / Rasprave

institucionalizam (4)

Koliko je hrvatski kapitalizam postsocijalistički a koliko mediteranski? Posebni slučajevi

U četvrtom članku o institucionalnim obilježjima kapitalizma Josip Lučev analizira mediteranske, postsocijalističke i latinskoameričke zemlje. Neki zaključci su neočekivani, npr. o baltičkim zemljama koje često slove kao 'neoliberalne', no puno je važnije da tradicionalna dihotomija kapitalizam-socijalizam, koja u domaćem ne samo popularnom nego i akademskom diskursu još muti vodu, ni izbliza ne opisuje karakteristike suvremenih gospodarstava, čak ni kad se promatraju bazični pokazatelji kao što su sindikalna gustoća i pokrivenost zaposlenih kolektivnim ugovorima

Josip Lučev

9. lipnja 2021. / Rasprave

institucionalizam (3)

Tko je prošao bolje? Tržišta rada u pandemijskoj krizi i Velikoj recesiji u razvijenim koordiniranim i liberalnim ekonomijama

Koordinirane (CME) i liberalne (LME) razvijene ekonomije u Velikoj recesiji i pandemijskoj krizi prolaze dovoljno različito da se podjela potvrđuje. Josip Lučev analizirao je u kojoj je Nordijskoj zemlji bio najveći pad ekonomije i rast nezaposlenosti, kako su se s krizama suočavali Australija i Novi Zeland, a ne samo vodeća gospodarstva, SAD i Njemačka

Josip Lučev

31. ožujka 2021. / Rasprave

Institucionalizam (2)

Tipovi kapitalizma. Drastične razlike u upravljanju i odnosu prema obrazovanju radnika.

Radnici sa specifičnim vještinama teže su nadomjestivi, pa je prijetnja njihovog štrajka ozbiljnija nego u slučaju radnika s nespecifičnim vještinama, piše Josip Lučev. u članku u kojem detaljno analizira način upravljanja i odnos prema radnicima u liberalno-tržišnim ekonomijama i koordinirano-tržišnim ekonomijama

Josip Lučev

5. veljače 2021. / Rasprave

Institucionalizam (1)

Kapitalizam ne postoji bez pravila. Kako nastaje korupcija i kako se održava. Vanjski šok

U prvom članku u seriji o institucijama i kapitalizmu Josip Lučev uvodi pojam institucija a zatim detaljnije objašnjava koruptivni institucionalni mehanizam. U dijelu u kojem piše kako se institucije održavaju podsjeća da institucionalna rješenja u kojima neki akteri imaju prednost njima osiguravaju i resurse za održanje nejednakosti

Josip Lučev

23. listopada 2020. / Rasprave

politička i ekonomska nejednakost

Kritični trenutak za zaokret od oligarhije prema demokraciji. Empirijska analiza

Za godine koje predstoje manje je važno hoće li u Bijeloj kući sjediti Trump ili Biden od činjenice izvanserijskog zaoštravanja političkih odnosa u SAD i svakodnevnog dovođenja u pitanje postojećih političkih institucija i normi, završava Josip Lučev svoj prikaz temeljnog istraživanja utjecaja nejednakosti na javne politike u SAD koje je proveo Martin Gilens i odjeka tog istraživanja sve do današnjih dana

Josip Lučev

9. travnja 2020. / Publikacije

Knjige

Pravnici su gospodari kapitalizma. Temelj je u feudalizmu

Knjiga Kod kapitala hrabro, jasno i logički opisuje same pravne osnove tržišta i pretpostavke nejednakosti, piše Josip Lučev. Osnovni argument o pravnoj prirodi kapitalizma je izvrsno izložen, uz dužnu pažnju posvećenu povijesti partikularnih interesa i sustavnog favoriziranja elita

Josip Lučev