Aktualno

4. listopada 2018. / Aktualno

nobelova nagrada za medicinu

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

Na temelju istraživanja ovogodišnjih laureata razvijena je sasvim nova klasa antitumorskih lijekova koji su se pokazali uspješnima u terapiji tumora pluća, bubrega, limfoma i melanoma. Nažalost kako se radi o izrazito snažnim mehanizmima imunološkog sustava reakcija koju oni izazivaju u organizmu odgovorna je i za jake i ozbiljne nuspojave ovih terapija. Ipak, širenje spektra protutumorskih lijekova, ohrabruje naša nastojanja da jednoga dana tumorske bolesti postanu kronične bolesti s kojima će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici

Tamara Čačev

25. rujna 2018. / Aktualno

pred bavarske izbore

Ostavka Hans-Georga Maaßena: Bitka za budućnost Europe, političke posljedice Chemniza

Prema anketama AfD je pretekao SPD. Prvi stvarni test raspoloženja njemačkih birača bit će 14. listopada kad su parlamentarni izbori u Bavarskoj. Kao predigra smijenjen je čelnik Službe za zaštitu ustavnog poretka, ali je ušao u ministarstvo policije, kod Seehofera, lidera bavarskog CDU-a, kojeg više nego njegovi podupiru glasači AFD-a ... Kao da je zapletaj crijeva

Anđelko Šubić

22. rujna 2018. / Aktualno Članci

Monetarna politika

Europski bankari ne žele ponoviti propuste iz 2008. i 2011. i podići kamate. Ipak, mogu li to izbjeći

Za Hrvatsku je važno da se naše gospodarstvo kreće u istom smjeru kao i ono u Eurozoni, odnosno da su nam poslovni ciklusi usklađeni. Rast kamatnih stopa u Eurozoni poskupio bi cijenu novca (kredita) i za hrvatska poduzeća i kućanstva, no efekti eventualnog rasta kamatnjaka od 0,1 ili 0,2 postotnih bodova nisu nešto što bi im trebalo ugroziti kreditnu sposobnost. Pogotovo ako su svjesni da će se rast kamatnjaka dogoditi u skoroj budućnosti

Tomislav Globan

14. rujna 2018. / Aktualno

rasprava o knjizi petaka i kotarskog

Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena?

Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile. Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava? Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu? Je li im se ona radosno predala?

Ideje.hr

4. rujna 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

U državama u kojima je regulativa otežavala pokretanje biznisa, kad je teret olakšan, ipak nije došlo do pokretanja poslovne aktivnosti

Pravi izazov je određivanje odgovarajuće razine regulative, a ne njeno uklanjanje u potpunosti, piše Valentina Vučković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u najnovijem broju časopisa InterEULawEast. K tome, još ne postoji općeprihvaćeni teorijski okvir za analizu konkurentnosti, upozorila je autorica. Novo izdanje časopisa Food Technology and Biotechnology istražuje moguću primjenu ekstrakta dalmatinske kadulje pri prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Karlo Vajdić

10. kolovoza 2018. / Aktualno

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Ivo Bićanić

6. kolovoza 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

Dvoje autora navodi zašto bi se broj citata trebao koristiti samo kao pomoćna mjera kvalitete znanstvenog rada i navode primjere manipuliranja citatima kao što su samocitiranje, kartelsko citiranje, iznuđeno citiranje. itd: oni autori koji više citiraju mogu računati da će i njihovi radovi biti više citirani; neki istraživači citiraju samo radove iz probranih časopisa čime se uvećava njihov faktor utjecaja; neki urednici uvjetuju dodavanje nepotrebnih citata kako bi pristali na objavljivanje članka; petina autora iz ekonomije, sociologije, psihologije i raznih poslovnih disciplina iskusila je iznuđeno citiranje. Međutim, i sam članak o citiranju podložan je prigovorima

Karlo Vajdić

27. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

Sanja Gašparović i Ana Sopina sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta u novom broju časopisa Prostor analizirale su nekoliko desetljeća gradskih planova da bi ukazale na postepeni nestanak zelenila iz planiranja grada Zagreba, dok je u časopisu statističkog društva ustanovljeno da Linderova hipoteza, prema kojoj države sličnog stupnja razvitka međusobno više trguju, za Hrvatsku ne vrijedi, nego je bliža drugom modelu - gravitacijskom

Karlo Vajdić

21. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Egalitarni Island ima lidere improvizatore. U Litvi, zaposlenici su poslušni a lideri birokrati

Homogena kultura Islanda i heterogena kultura Litve utječu na karakteristike koje se traže od lidera i šefova u tim državama. Ovih su dana objavljeni i radovi o utjecaju društveno odgovornog poslovanja na rezultate kompanija i rad kojim je otkrivena ispodprosječna digitalizacija hrvatskog turizma

Karlo Vajdić

16. srpnja 2018. / Aktualno

Sveučilište u Rijeci

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci broji deset članova. Prva konferencija članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci održana je 6. srpnja ove godine na temu „Science first – znanost, a ne predrasude“. Druga konferencija je u ponedjeljak 23. srpnja

Ideje.hr