s
f i y S
Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

8. prosinca 2023.

Ideje.hr

Klub Batina

Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

Ideje.hr i Hrvatsko pagvaško društvo (ogranak Pugwash Conferences on Science and World Affairs, kojoj je 1995 dodijeljena Nobelova nagrada za mir), organiziraju 15. prosinca 2023. u 14:00 u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o matematičkim artikulacijama suvremene fizike. Uvodno će govoriti Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog pagvaškog društva

Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

Ideje.hr i Hrvatsko pagvaško društvo (ogranak Pugwash Conferences on Science and World Affairs, kojoj je 1995 dodijeljena Nobelova nagrada za mir), organiziraju 15. prosinca 2023. u 14:00 u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o matematičkim artikulacijama suvremene fizike. Uvodno će govoriti Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog pagvaškog društva

Kako matematičke apstrakcije dovode do fizikalnih uvida? Odgovor na to pitanje možemo iščitati iz povijesti fizike.

Aristotelova slika svijeta striktno razdvaja sub-lunarni od supra-lunarnog svijeta. Galileo ih objedinjuje u jedinstvenu fiziku. No, to još nije matematička fizika. Nju nalazimo tek u Newtonovoj Principia.

Konkretnije, fizikalne ideje opisane u jednostavnom modelu kružnoga gibanja planeta bile su dobro poznate i prije Newtonа, a njegov doprinos kojim je nastala matematička fizika, bilo je objašnjenje matematički složenijeg eliptičkog gibanja kao jedinog adekvatnog među mnogim matematičkim modelima.

Daljnje matematički ekvivalentne formulacije klasične mehanike (Euler-Lagrangeova, Lagrangeova i Hamiltonova) te iz njih izvedeni teoremi simetrije i očuvanja (Emmy Noether) jasno nam primjerom pokazuju kako matematičke apstrakcije dovode do novih fizikalnih uvida.

Pozvani diskutanti uvodnog izlaganja su:

Neven Bilić (Institut Ruđer Bošković), Dario Hrupec (Sveučilište Josip Juraj Strossmayer) i Boris Kožnjak (Institut za filozofiju).

Razgovor će se moći pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti na kojem će poslije biti dostupna i snimka.

Uvođenje definicija u matematičku teoriju. Stipulirane, preskriptivne i trivijalno istinite

22. kolovoza 2026. / čita se 17 minuta

ŠTO JE LOGIKA (10)

Uvođenje definicija u matematičku teoriju. Stipulirane, preskriptivne i trivijalno istinite

U desetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako se novi pojmovi uvode u matematičke teorije putem strogih definicija koje moraju biti eliminabilne i nekreativne. Zbog tog stipulativnog i preskriptivnog karaktera, formalne matematičke definicije neizbježno dolaze u sukob s našim svakodnevnim, intuitivnim poimanjem koncepata, što stvara kognitivne prepreke pri učenju matematike.

16. svibnja 2026.

INTERVJU KRISTINA TOMIĆ LUKETIĆ

Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

28. ožujka 2026. / čita se 24 minute

ŠTO JE LOGIKA (9)

Logika predikata. Kompaktnost, Skolemov teorem i nestandardni modeli

U devetom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić pokazuje kako aksiomi prvog reda ne mogu jednoznačno odrediti beskonačne matematičke strukture. Zbog tog ograničenja, poznati sustavi poput aritmetike, realnih brojeva i teorije skupova neizbježno imaju i svoje nestandardne modele.