Autorski članci: Božo Kovačević

9. travnja 2020. / Rasprave

korona i povijest

Zaraze su kosile narode, rušile carstva i poretke, poticale razvoj tehnologije i reforme, zaustavljale i širile religije

Ako mu nisu presudile unutrašnje proturječnosti niti išta od onog što su svjesno i organizirano poduzimali ideološki protivnici kapitalističkog poretka, može li mu – kao što je kuga presudila antičkome svijetu u 6. stoljeću i europskom feudalizmu u 14. – presuditi korona virus, pita Božo Kovačević u detaljnom pregledu kako su zaraze izazivale promjene političkih i društvenih sustava, religiozne, tehnološke i promjene ekonomskih odnosa. Što će se dogoditi s EU, što s vodećom ulogom SAD-a u svijetu?

Božo Kovačević

19. veljače 2020. / Publikacije

svijet financija

Znati što reći jednako važno kao znati što učiniti. MMF i neovisnost središnje banke od javnosti. Čestitost i vjerodostojnost.

Komunikacijski priručnik Olge Stankove objavljen 2019. pod naslovom Frontiers of Economic Policy Communications, a u izdanju Međunarodnog monetarnog fonda, s jedne strane kao da je namijenjen pripremi monetarnih i financijskih vlasti zemalja članica za suočavanje s očekivanom krizom, a s druge je strane stidljivi je doprinos MMF-a borbi protiv populizma, piše Božo Kovačević, čijih su nekolicinu tekstova o populizmu Ideje već objavile. Kovačević međutim zapaža da MMF nije dosljedan kad navodi primjere izgradnje povjerenja u institucije i inzistira na karakternim kvalitetama njihovih čelnika. Neki su primjeri kontraprimjeri

Božo Kovačević

6. siječnja 2020. / Aktualno Članci

rat i mir

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata

Božo Kovačević

30. prosinca 2019. / Publikacije Rasprave

Povijest i sadašnjost

Desetljeća ideoloških transformacija. Prešućeni trijumf nacionalizma

Godine 2019. obilježena je 30. obljetnica pada Berlinskog zida. Božo Kovačević u izvanrednom pregledu prati transformaciju razmišljanja o efektima tog događaja nakon 10, 20, i 30 godina, zatim raspravlja o ideološkim pomacima te napokon donosi svoje sjećanje na osnivanje HSLS-a i donošenje odluke o višestranačkim izborima, koje smo već objavili kad smo i najavili ovaj pregled, prebogat temama i dilemama koje su zaokupljale pažnju javnosti proteklih desetljeća

Božo Kovačević

14. prosinca 2019. / Članci

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Osnivanje i ime prve suvremene hrvatske stranke. Godišnjica odluke o višestranačkim izborima

Ovog se tjedna navršilo 30 godina otkako je 10. prosinca 1989. Savez komunista Hrvatske donio političku odluku o višestranačkim izborima. Kako je tekao proces osnivanja prve hrvatske političke stranke, kako je izabrano ime i politička ideologija o kojoj osnivači nisu znali baš puno, svjedoči Božo Kovačević, jedan od inicijatora

Božo Kovačević

25. studenoga 2019. / Aktualno

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Božo Kovačević

8. rujna 2019. / Publikacije

populizam u šest zemalja

Može biti neoliberalan i antielitistički, antidemokratski i prodemokratski. Spojiv sa svakom ideologijom

Politička je teorija, baš kao i povijest, prilično nepouzdana učiteljica, piše Božo Kovačević u izvanredno informativnom osvrtu na zbornik u kojem se prikazuje rast populizma u nekolicini raznorodnih zemalja. U nekima je populizam oblik otpora izvana nametanim političkim rješenjima, no što ga potiče u razvijenim demokracijama? Jesu li SAD uvijek bile populističke i zašto je Cipras izgubio izbore

Božo Kovačević

24. lipnja 2019. / Članci

TRI RASPRAVE O POPULIZMU (3)

Zašto su obespravljeni birači izabrali desne, a ne lijeve populiste? Teorije o vođi i autoritarnoj ličnosti

U trećem članku o populizmu Božo Kovačević sintetizira uvide prethodna dva članka, a zatim posebnu pažnju posvećuje definiciji populizma i analizama Jan-Wernera Müllera koji ističe da „nijedan desni populist još nije došao na vlast nigdje u Zapadnoj Europi ili Sjevernoj Americi bez suradnje konzervativnih elita“

Božo Kovačević

24. lipnja 2019. / Članci

TRI RASPRAVE O POPULIZMU (2)

Što se o populizmu može naučiti od Le Bona, Bernaysa i Clausewitza. Neispunjena obećanja prosvjetiteljstva

U drugom od tri članka o populizmu Božo Kovačević prikazuje knjigu Nervous States Williama Daviesa čija je teza da je liberalna demokracija izgubila povjerenje ljudi jer je na račun razuma i napretka potisnula njihove (kolektivne) osjećaje. Najzanimljiviji primjer je zloupotreba znanosti, kojima se više ne vjeruje jer su instrumentalizirane i manipulativne. Davies se ipak nada da nije „iščezla sposobnost proizvođenja novih institucija društvenog ugovora i mira“

Božo Kovačević

24. lipnja 2019. / Članci

Tri rasprave o populizmu (1)

Neodemokracija. Nakon tradicionalne ljevice i desnice. Razlike lijevih i desnih populista i desnih ekstremista. Škoro

Samo u prvoj polovici ove godine vodeći su svjetski izdavači objavili mnoštvo autorskih knjiga i zbornika o populizmu. Najveći dio te literature zasnovan je na istim apriornim negativnim stajalištima o populizmu koje zastupa i većina mainstream političara. U tri će povezana članka Božo Kovačević prikazati izabranu literaturu na temelju koje će se referirati na aktualni val populizma i u Hrvatskoj

Božo Kovačević