Autorski članci: Ivo Bićanić

15. studenoga 2020. / Aktualno Članci

nacionalna razvojna strategija republike hrvatske

Bićanić: Nismo baš svi bedaci. Za taj novac strategiju su mogli napisati Rodrik i Acemoglu, recenziju Krugman i Stiglitz i još bi ostalo za Ekonomski institut

Papazjanija koja se nudi kao strategija nepopravljivo je loša. Bio bi gubitak vremena tekst vraćati na doradu kojom bi se eventualno napravio smisleni dokument na trećini sadašnje duljine. Autori Tramišak/Plenković nisu sposobni i nemaju hrabrosti napraviti bolje. Dokument kakav je sad zadovljava eurokrate da odriješe kesu, a rasprave oko ove papazjanije gubitak su vremena. Imalo bi je smisla ismijati kako bi se autorima pokazalo da prepoznajemo u kojoj su mjeri napravili traljav posao. Dobili smo sterilan i bezubi dokument, koji ni ovu ni buduće vlade ni na što ne obavezuje i ne ograničava provedbu njihovih programa, kakvi god bili. Svatko i dalje može što hoće

Ivo Bićanić

14. listopada 2020. / Članci

ekonomija i korona

Sljedeće, odnosno novo normalno: inflacija i zašto to ovaj put može biti dobro

U maniri precjenjivanja "našeg povijesnog trenutka" i "naše uloge u tektonskim promjenama" mnogi u Velikoj recesiji prepoznaju početak nove faze kapitalizma, a zajedno s korona-šokom vide nekakvu točku prekida jer svijet navodno više neće biti isti, piše Ivo Bićanić u članku u kojem analizira prirodu aktualnih zbivanja u ekonomiji nakon Velike recesije i u doba korona-šoka. Posebnu pažnju posvećuje preispitivanju pozicije centralnih banaka koje je počelo i prije

Ivo Bićanić

11. rujna 2020. / Članci

Analize

Pet valova poreznih reformi Zdravka Marića. Nema dokaza o ostvarenju ciljeva, a Bićanić razotkriva nenajavljene trendove

Hrvatska se neumjereno oslanja na PDV, kojim ne može voditi razvojnu politiku. Podaci kojima Vlada argumentira rasterećenje toliko su nestručni da je bolje da nisu ponuđeni, a nema dokaza ni da su porezne promjene utjecale na ekonomski rast. S druge strane, konzistentno se pogoduje određenim skupinama, te privilegira centralna nasuprot lokalnoj vlasti. Smanjuje se porezna baza a sustav, u osnovi naslijeđen iz socijalizma, sve je sve primitivniji

Ivo Bićanić

13. kolovoza 2020. / Aktualno Članci

postizborno zanovijetanje

Plenković i reforme: Pogledajte samo savjetnike. I naučite živjeti ispod vode

Ivo Bićanić detaljno je analizirao mogućnosti da Vlada Andreja Plenkovića izvede odmah nakon izbora, ili poslije, ozbiljne reforme. Zaključuje da se mogu očekivati samo kozmetičke i plitke reforme, nikako one koje bi promijenile kroni-kapitalizam. Prepreke su u znanju, nepripremljenosti, dosad izraženim političkim osobinama premijera, otporima gubitnika i neizvjesnosti, kao i u izboru ministara i savjetnika

Ivo Bićanić

24. srpnja 2020. / Iz medija

Inventura Ive Bićanića

Prokletstvo memorije. EU kao federacija, Plenković kao Crvenkovski. Normativni optimizam i nepromjenjiva regionalna nejednakost

Kad čuje planove i obećanja Ivo Bićanić ne može si pomoći, kroz glavu mu prođe da je to već čuo. I da od toga nije bilo puno. Pomoć iz Europske unije, ulazak u monetarnu uniju, pa i kadrovske križaljke u novoj vladi, sve ga to podsjeća na nešto ...

Ivo Bićanić

27. lipnja 2020. / Aktualno

parlamentarni izbori

Ivo Bićanić nudi putokaze za zaokruživanje na izborima: It’s the economy, stupid!

Ovog 5. srpnja 2020. donosi se odluka o rješenjima koja će se primjenjivati u vrlo turbulentnom razdoblju što nam slijedi. Bićanić čitatelja upućuje da zamisli o čemu bi kod davanja glasa vodila računa cijela jedna serija velikih ekonomskih teoretičara, od Ricarda preko Kuznetsa, Kornaija, Rodrika, Atkinsona, sve do Bićanića, ali Rudolfa.

Ivo Bićanić

19. lipnja 2020. / Aktualno Članci

izborni programi

Ivo Bićanić o programu zeleno-lijeve koalicije! Sada smo stvarno na korak do Europe

Želimo li živjeti u zemlji koju nude lijevo-zeleni? Kakvi god budu rezultati oni neće biti moćni, neće krojiti zemlju po svojemu ni određivati dnevni red promjena. Ali će utjecati na ishod nekih važnih pitanja. Hrvatsku bi mogli približiti zemlji u kakvoj bi bilo bolje živjeti. S njima u Saboru svakako će biti zanimljivije, a vjerujem i bolje. MOŽEMO im (a s njima i Radi Borić ) dati priliku

Ivo Bićanić

13. lipnja 2020. / Aktualno

izborni programi

Zašto Bićanić misli da je Program HDZ-a napisan za male i srednje poduzetnike? Provincijalna patologija pretjerane vlasti.

Zaključak da Program HDZ-a nudi zemlju "ovisnu o stranim poklonima, u kojoj uspjeh poduzetnika ide preko države, darova i pomoći (što se sve skriva iza često citiranih fondova EU-a)", povezuje dva naglaska iz naslova članka. To je onda neminovno zemlja povećanih nejednakosti i smanjene pravednosti

Ivo Bićanić

6. lipnja 2020. / Aktualno

Izbori i programi

Biste li željeli živjeti u zemlji koju nudi Gospodarski program Restart koalicije?

Na pitanje iz naslova Ivo Bićanić odgovara niječno. Ali ne samo zbog toga što se ne spominju umirovljenici, ni samo zbog nenamjernih duhovitosti u programu i loše ekonomike. Na kraju članka opisuje koje bi nevolje SDP-ov program mogao izazvati, a raspravlja i što ako ste ideološki bliski SDP-u pa bi htjeli sličnu opciju

Ivo Bićanić

1. svibnja 2020. / Aktualno

sustav i ekonomija

Bićanić o parafiskalnim nametima: između revolucionara i reformista. Naslijeđe von Bismarcka i članstvo u EU

U članku se prvo opisuje ekstremizam u trenutačnoj raspravi o parafiskalnim nametima, u kojoj se brkaju nakane da se promijeni svijet i sitni interesi te sklapaju neočekivane koalicije. Zatim se trezveno opisuje sustav parafiskalnih nameta te zauzima za ispravan način promjena. Tu nije riječ o ekonomskoj struci nego o političkom i društvenom izboru

Ivo Bićanić

5. travnja 2020. / Aktualno Članci

ekonomija korona krize

Bićanić: Ne čuvaju se radna mjesta nego radnici. Poduzetnici se ne subvencioniraju nego potiču na otkrivanje novih prilika

Prema Ivi Bićaniću Vlada nije reagirala loše, bilo da je prepisivala ili sama smišljala rješenja. Ipak, stavio se u kožu studenta koji o mjerama piše seminarski rad i pronašao nekolicinu primjera 'bad economics', loše ekonomike. Posebnu je pažnju posvetio pregovorima i problemu konsenzusa: tko su dobitnici, tko gubitnici, tko preuzima obaveze a tko stječe prava bez obaveza

Ivo Bićanić

14. veljače 2020. / Članci

nejednakost i ekonomija

Bićanić o nejednakosti: slatkovodni pogled, koji se drugdje mijenja ili napušta, još dominira u Hrvatskoj. Zašto

Prema dosad dominantnom gledanju na funkcioniranje ekonomije pitanja nejednakosti i pravde neutralna su u odnosu na ekonomsku efikasnost. Prema novom pristupu početna raspodjela u pristupima resursima utječe na ekonomske ishode, piše Ivo Bićanić u članku u kojem ističe da se u Hrvatskoj to pitanje svjesno zanemaruje iako može utjecati na efikasnost ekonomske politike. Zašto? Možda baš zato

Ivo Bićanić

24. prosinca 2019. / Članci

demografija i demokracija

Rješavanje problema broja stanovnika i rješavanje problema broja ‘nas’ dva su potpuno različita problema

Demografski kompleks, krivo postavljen, sekundaran je i ustvari minoran, piše Ivo Bićanić. Riješit će se kad se riješe primarni problemi. Koji?

Ivo Bićanić

28. studenoga 2019. / Aktualno

zbivanja i pojmovi (2)

Realni i javni sektor. Tko koga izdržava? Zašto je rast javnog sektora neizbježan

U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?

Ivo Bićanić

26. studenoga 2019. / Aktualno Rasprave

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

Ivo Bićanić

25. listopada 2019. / Aktualno

Rasprava

Bićanić o štrajku prosvjetara i plaćama. Ako ne želiš rješenje – pozovi konzultante. Uvrede, diverzije i magle.

Uvredljivo je ako Vlada o nama misli da smo prevaranti i nesposobni razumjeti stvari, piše Ivo Bićanić o ideji da se pozovu strani konzultanti radi određivanja koeficijenata plaća, koji su - u skladu s hrvatskim "demokratskim" "standardima" - u diskrecionoj i isključivoj nadležnosti Vlade. Detaljno objašnjava zašto bi konzultanti dobili zadatak koji nije moguće riješiti, napravili power point prezentaciju, digli novce i otišli.

Ivo Bićanić

22. listopada 2019. / Članci

Nobelova nagrada za ekonomiku 2019

Zašto se u Hrvatskoj neće ništa naučiti od ovogodišnjih ekonomskih nobelovaca

Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiku. Ivo Bićanić objašnjava njihov doprinos znanosti, ali i zašto njihova saznanja neće pomoći Hrvatskoj. Za početak, potrebno je prihvatiti politiku malih koraka a ne grandioznih sveobuhvatnih rješenja, da za rezultate treba vremena te ispuniti još neke preduvjete

Ivo Bićanić

24. rujna 2019. / Članci

ekonomija i statistika

Razmišljanje mišem: Posao se odradi brzo i bez muke, rezultat je odmah vidljiv, a uz malo grafičke obrade bude i wow!

Nedokazani vrijednosni sud umotan u prvorazredne podatke mnoge nedovoljno pažljive čitatelje može zavarati da je nešto dokazano, a to uopće ne mora biti tako. Autor ima svoju agendu, stvara lažan osjećaj točnosti i nije isključeno da manipulira koristeći se ilustracijom kao dokazom. Ivo Bićanić opisuje jedan loš običaj koji se proširio hrvatskim javnim prostorom, kako među novinarima i komentatorima tako i u akademskoj zajednici

Ivo Bićanić

10. kolovoza 2019. / Aktualno Članci

Komentar Ive Bićanića

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

U sklopu uvođenja eura Vlada se obvezala prodati nekolicinu tvrtki i udjela u državnom vlasništvu. Provest će to prema Tuđman-Škegrinom modelu, prema kojem je provedena privatizacija devedesetih, smatra Ivo Bićanić, s ponavljanjem svih nepovoiljnih ishoda (kroni kapitalizam, nejednakost) umjesto da pokaže da smo naučili lekciju. I sve će biti po zakonu

Ivo Bićanić

13. srpnja 2019. / Aktualno

uvođenje eura (6)

Ivo Bićanić: Pismo namjere je “neopisivi škandal”. Molba Plenkoviću i Vujčiću – da nas ne vrijeđaju. Tko će sad jamiti

Vujčić i Plenković u srži nisu demokrati, ali sasvim sigurno imaju vrlo dobro mišljenje o sebi i vjerojatno nekakav osjećaj 'manifest destiny'. Vjerojatno misle da su prosvijećeni i gdje bi im bio kraj da nema te vražje demokracije. Lijepo bismo ih molili da nam ne objašnjavaju da promjene iz Akcijskog plana radimo zbog sebe. Vrijeđa zdrav razum onih srednje dobrog sjećanja što nisu smislili novu mantru.

Ivo Bićanić

8. srpnja 2019. / Članci

Bićanić o "brendiranju" Hrvatske

Ambalaža prije sadržaja. Za optimizam trebaju novci. Kome su sportaši ikada pomogli

Čak i ako je posao dobro obavljen, četiri su neizbježne pogreške brendiranja Hrvatske u ovom trenutku, piše Ivo Bićanić. No postoji i jedna olakotna okolnost. Stanje naše ekonomske znanosti i raspoloživih istraživanja je naime takvo da je možda bolje imati dobro napravljen brend nego još jednu loše napravljenu strategiju ili plan razvoja

Ivo Bićanić

4. srpnja 2019. / Publikacije

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (3):

Ista je mreža u prošlosti obavljala četiri puta veći promet robe i triput veći promet putnika. U čemu je onda problem

U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak

Ivo Bićanić

21. lipnja 2019. / Članci

ekonomija

Je li rast od 3,9 posto znak zaokreta? Možemo znati tek za koju godinu, no vjerojatno nije, iz nekoliko ključnih razloga

Teško bi se našlo nešto opipljivo što ukazuje na novu političku ekonomiju, piše Ivo Bićanić. Pokloni (a EU fondovi jesu pokloni) ne vode do zaokreta prema rastu, ali ima primjera da su vodili do onog što se u prošlom stoljeću zvalo 'aid dependency'. Je li došlo do promjene odnosa velikih sektora i na tržištu rada još ne možemo znati. Odlukama koje bi ukazivale na 'samopokretanje' još nismo svjedoci

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (2):

Zvijezde jugoslavenske faze bile su lokomotive. Jedna je parnjača jurila 90 km na sat, druga je vukla Plavi vlak, treća se zvala Kenedijevka, a četvrta Brena

Godine 1965. su donesene mjere Društveno-ekonomske reforme, kojom se afimira uloga tržišta, ali i knjigovodstva i troškovnih načela, što je podrazumijevalo da se nerentabilne pruge ukidaju ili restruktutiraju. Nakon 1965. duljina željezničke mreže po prvi put se smanjuje piše Ivo Bićanić, a u detaljnom pregledu razvoja željeznica donosi koji su sve međunarodni vlakovi nekoć vozili kroz Hrvatsku (Orijent Express, Tauern Express, Akropolis, Venezia ...) podsjeća na uvođenje InterCity vlakova i poslovnih vlakova: Marijan i Mediteran (za Split), Matoš i Sava (za Beograd), Mimara (za München), Lisinski (za Salzburg), Zagreb (za Beč), Arena (za Pulu), Maestral (za Budimpeštu), Bosna (za Sarajevo) ili Emona (za Ljubljanu). Kakav je bio status željezničara? Što se radilo u Drugom svjetskom ratu?

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (1)

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

Izgrađeni smjerovi od samog se početka nisu poklapali s deklariranim interesima hrvatskih poslovnih i političkih krugova. O tome se raspravljalo na dvodnevnoj Konferenciji o željeznici 1862. u Zagrebu, koju je organizirao ban Josip Šokčević, a nakon koje je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom  J. J. Strossmayerom, čiji je zadatak bio da lobira u Beču za hrvatske interese, piše Ivo Bićanić u prvom od tri nastavka o razvoju željeznica u Hrvatskoj.

Ivo Bićanić

12. travnja 2019. / Članci

Uz posjet kineskog premijera

Treba li nam da nam Kinezi naprave još jednog bijelog slona: prugu za Rijeku

Nije problem u pruzi nego u Rijeci, piše Ivo Bićanić. Ako baš želimo prugu za Riječku luku, postoji alternativni pravac, koji ne želimo, kao ni cestu kroz Popovo polje

Ivo Bićanić

31. ožujka 2019. / Članci

Uvođenje eura (6)

Može li u Hrvatskoj biti kvalitetne rasprave o euru? Malj državnih institucija i slobodni strijelci!

Ivo Bićanić donosi popis tema o kojima se u Hrvatskoj treba ozbiljno raspraviti prije ulaska u eurozonu, no ujedno i ističe skepsu oko vjerojatnosti razumne rasprave. Jedna struja je već unaprijed odlučila, imat će malj državnih institucija, novce, ljude i resurse. Druga je neorganizirana i neusklađena, bez pristupa novcima i resursima, bez pravih mogućnosti da razradi svoje dobre ideje. To ne obećava jednaki tretman ideja, ali osigurava ugrađenu pristranost što nije put do najboljeg rješenja.

Ivo Bićanić

22. studenoga 2018. / Članci

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Ivo Bićanić

21. listopada 2018. / Članci

nejednakost

Ako IMF misli da je to važno pitanje, onda, kvragu, stvarno jest. Zašto za Hrvatsku nije, ne bi trebalo trošiti riječi, da ipak…

Veliki zaokret Međunarodnog monetarnog fonda očituje se objavi četiriju zaključaka o nejednakosti, koja je prepoznata čak i kao prepreka razvitku. Tako je cijeli svijet krenuo drumom, dok Hrvatska i dalje luta šumom, piše Ivo Bićanić.

Ivo Bićanić

6. listopada 2018. / Članci

promjene poreza

Kad ovo pročitate shvatit ćete da smo svi sad partizani! I tek ćete tad moći početi razumijevati porezne promjene.

U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti

Ivo Bićanić

10. kolovoza 2018. / Aktualno

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Ivo Bićanić

19. srpnja 2018. / Članci

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Ivo Bićanić

3. ožujka 2018. / Aktualno

Ekonomska kretanja: bdp

Nema dileme je li čaša polupuna ili poluprazna: Hrvatska sve više za svima zaostaje, otpada

Ministar financija rekao je da je stopa rasta manja od očekivane, ali da su fiskalne osnove dobre, da javne financije nisu problem i da će moći biti dobar temelj boljoj budućnosti i budućem rastu. Međutim, fiskalne osnove su već duže vrijeme dobre, ali nekog ubrzanja rasta nije bilo

Ivo Bićanić

24. siječnja 2018. / Članci

ekonomska politika

U Kini nakon godine psa slijedi godina svinje. Što slijedi u Hrvatskoj nakon godine reformi, ne zna nitko

Reforme stvaraju neizvjesnost, nesigurnost i nestabilnost. To im je svrha jer se bez narušene ravnoteže ne može iz lošeg prijeći u bolje. Budemo li imali sreće, u ovoj će se godini reformi na jelovniku u najboljem slučaju naći "r"eforme ad hoc. U suprotnom, Hrvatska će imati peh i krenut će se s nekakvim sveobuhvatnim "R"eformama koje će biti loše pripremljene, neće naići na prihvaćanje i po putu će se razvodniti

Ivo Bićanić

26. prosinca 2017. / Članci

komentar

Ekonomski događaj godine u izboru I. Bićanića (nije Agrokor)

Hrvatsku nisu pokrenuli ni ciklus, ni β-konvergencija, ni krivulja proizvodnih mogućnosti. Reforme? Bez promjene političke ekonomije?

Ivo Bićanić

7. prosinca 2017. / Rasprave

Rasprava 11. prosinca u 14:00 o karakteristikama hrvatskog kapitalizma

Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma

Kakva je važnost erozije osamdesetih za razvoj kroni-kapitalizma? Koliki je utjecaj izbora puta transformacije iz socijalizma u kapitalizam? Je li Agrokor nacionalni fenomen ili se uklapa u neke šire pravilnosti? Zašto je Vlada promijenila politiku prema Agrokoru? Kako je strvinarski fond saznao za strvinu?

Ivo Bićanić

1. prosinca 2017. / Članci

Očima ekonomske teorije

Četiri objašnjenja: Hayek, Minsky, North i Williamson o Agrokoru

U ponedjeljak 11. prosinca Ideje.hr organiziraju raspravu o crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Slučaj Agrokor to je pitanje aktualizirao. U ovom članku o teorijskim objašnjenjima sloma najveće hrvatske kompanije zapaženo je mjesto dano upravo kronističkom obrascu. Posebno je analizirano pitanje rješava li akcija države ijedan od pretpostavljenih uzroka rasta i sloma Agrokora. Odgovor je očekivan - ne!

Ivo Bićanić

10. listopada 2017. / Članci

Velike plaće (3)

Tko dobiva najviše plaće i s kojim opravdanjem

U završnom, trećem opsežnom članku detaljno se raspravlja niz objašnjenja zašto su neke plaće opravdano ili neopravdano velike: (i) poslovna hijerarhija i opseg kontrole, (ii) turnirska selekcija, (iii) korporativno upravljanje i (iv) status. Na kraju se komentiraju dva pogleda na pitanje odnosa velikih plaća i nejednakosti u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

15. rujna 2017. / Članci

Velike plaće (2)

Koliko je velik gornji rep plaća u Hrvatskoj

U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima

Ivo Bićanić

28. kolovoza 2017. / Članci

Velike plaće (1)

Zašto su neke plaće velike, neke još veće, a neke goleme

U prvom se članku o velikim plaćama objašnjava teorija Simona Kuznetsa prema kojoj u zemljama u razvoju nejednakosti rastu, a u razvijenima se smanjuju. Međutim, najnoviji podatci govore da se nejednakosti povećavaju i u razvijenim zemljama, i to zbog odvajanja najvećih plaća. Sličan se proces uočava i u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

27. srpnja 2017. / Članci

Kome koristi sadašnji hrvatski gospodarski rast (3)

Ni raspodjela profita i plaća, ni teorija konja i vrapca ne signaliziraju da je trenutačni rast inkluzivan

Najavljene strukturne reforme mogu čak i negativno utjecati na jači zamah rasta, jer smanjuju inkluzivnost time što veći dio i to slabije stojećeg stanovništva izlažu većoj neizvjesnosti. Rast ne mogu iznijeti samo članovi HUP-a i HUB-a

Ivo Bićanić

23. srpnja 2017. / Članci

Kome koristi gospodarski rast (2)

Rast omjera prosječne i medijalne plaće ukazuje na skoro siguran daljnji rast nejednakosti

Rast prosječne realne plaće, uz opisane vjerojatne promjene nejednakosti, upućuje da neki zaposleni imaju koristi, ali da od rasta ne vide koristi svi zaposleni. To nije indikacija inkluzivnog rasta

Ivo Bićanić

16. srpnja 2017. / Članci

Traženje svetog grala (1)

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

Kome odgovara sadašnji hrvatski gospodarski rast? Ne uključuje one koji su odlučili emigrirati, a ni blokirani od njega nemaju nikakve koristi. Oni koji imaju koristi su manjina vlasnika kapitala i dio managementa. Da bi bio dugoročno uspješan gospodarski rast mora biti inkluzivan

Ivo Bićanić

27. travnja 2017. / Članci

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (3)

Utjecaj tehnologije, globalizacije i sindikata

Je li s rastom globalizacije Hrvatska doživjela povećanje nejednakosti? Pridonosi li i koliko tržište rada? Pogoduje li uvezena tehnologija nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava ili smanjuje nejednakosti? Treći članak o nejednakosti završava porukom: Neznanje je stvar izbora!

Ivo Bićanić

20. travnja 2017. / Članci

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (2)

Nejednakosti u svijetu, manje ili veće?

U drugom članku o nejednakosti opisuje se kako je ta tema postala nezaobilazna sastavnica ekonomskih istraživanja, u kakvoj je vezi s rastom te se postavlja pitanje rastu li nejednakosti na svjetskoj razini ili gospodarstva konvergiraju

Ivo Bićanić

3. travnja 2017. / Članci

Ekonomisti i nejednakosti (1)

Kako su ekonomisti potiskivali pitanje nejednakosti

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pokrenuo je istraživanje o nejednakosti plaća, čiji su autori profesor Ivo Bićanić, Željko Ivanković i Matija Kroflin. U tri će članka, koji su dio projekta, biti prikazano kako je tema nejednakosti napokon ušla u maticu ekonomske analize. U ovom prvom članku prikazuju se teorije koje su isključivale pitanje nejednakosti iz ekonomije

Ivo Bićanić