Autorski članci: Ivo Bićanić

25. listopada 2019. / Aktualno

Rasprava

Bićanić o štrajku prosvjetara i plaćama. Ako ne želiš rješenje – pozovi konzultante. Uvrede, diverzije i magle.

Uvredljivo je ako Vlada o nama misli da smo prevaranti i nesposobni razumjeti stvari, piše Ivo Bićanić o ideji da se pozovu strani konzultanti radi određivanja koeficijenata plaća, koji su - u skladu s hrvatskim "demokratskim" "standardima" - u diskrecionoj i isključivoj nadležnosti Vlade. Detaljno objašnjava zašto bi konzultanti dobili zadatak koji nije moguće riješiti, napravili power point prezentaciju, digli novce i otišli.

Ivo Bićanić

22. listopada 2019. / Članci

Nobelova nagrada za ekonomiku 2019

Zašto se u Hrvatskoj neće ništa naučiti od ovogodišnjih ekonomskih nobelovaca

Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiku. Ivo Bićanić objašnjava njihov doprinos znanosti, ali i zašto njihova saznanja neće pomoći Hrvatskoj. Za početak, potrebno je prihvatiti politiku malih koraka a ne grandioznih sveobuhvatnih rješenja, da za rezultate treba vremena te ispuniti još neke preduvjete

Ivo Bićanić

24. rujna 2019. / Članci

ekonomija i statistika

Razmišljanje mišem: Posao se odradi brzo i bez muke, rezultat je odmah vidljiv, a uz malo grafičke obrade bude i wow!

Nedokazani vrijednosni sud umotan u prvorazredne podatke mnoge nedovoljno pažljive čitatelje može zavarati da je nešto dokazano, a to uopće ne mora biti tako. Autor ima svoju agendu, stvara lažan osjećaj točnosti i nije isključeno da manipulira koristeći se ilustracijom kao dokazom. Ivo Bićanić opisuje jedan loš običaj koji se proširio hrvatskim javnim prostorom, kako među novinarima i komentatorima tako i u akademskoj zajednici

Ivo Bićanić

10. kolovoza 2019. / Aktualno Članci

Komentar Ive Bićanića

Ljubo Ćesić Rojs je pogriješio: tko je jamio, jamit će opet!

U sklopu uvođenja eura Vlada se obvezala prodati nekolicinu tvrtki i udjela u državnom vlasništvu. Provest će to prema Tuđman-Škegrinom modelu, prema kojem je provedena privatizacija devedesetih, smatra Ivo Bićanić, s ponavljanjem svih nepovoiljnih ishoda (kroni kapitalizam, nejednakost) umjesto da pokaže da smo naučili lekciju. I sve će biti po zakonu

Ivo Bićanić

13. srpnja 2019. / Aktualno

uvođenje eura (6)

Ivo Bićanić: Pismo namjere je “neopisivi škandal”. Molba Plenkoviću i Vujčiću – da nas ne vrijeđaju. Tko će sad jamiti

Vujčić i Plenković u srži nisu demokrati, ali sasvim sigurno imaju vrlo dobro mišljenje o sebi i vjerojatno nekakav osjećaj 'manifest destiny'. Vjerojatno misle da su prosvijećeni i gdje bi im bio kraj da nema te vražje demokracije. Lijepo bismo ih molili da nam ne objašnjavaju da promjene iz Akcijskog plana radimo zbog sebe. Vrijeđa zdrav razum onih srednje dobrog sjećanja što nisu smislili novu mantru.

Ivo Bićanić

8. srpnja 2019. / Članci

Bićanić o "brendiranju" Hrvatske

Ambalaža prije sadržaja. Za optimizam trebaju novci. Kome su sportaši ikada pomogli

Čak i ako je posao dobro obavljen, četiri su neizbježne pogreške brendiranja Hrvatske u ovom trenutku, piše Ivo Bićanić. No postoji i jedna olakotna okolnost. Stanje naše ekonomske znanosti i raspoloživih istraživanja je naime takvo da je možda bolje imati dobro napravljen brend nego još jednu loše napravljenu strategiju ili plan razvoja

Ivo Bićanić

4. srpnja 2019. / Publikacije

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (3):

Ista je mreža u prošlosti obavljala četiri puta veći promet robe i triput veći promet putnika. U čemu je onda problem

U trećem, posljednjem nastavku Bićanić opisuje posljednju fazu hrvatskih željeznica, od 1990. do danas, daje deskriptivnu statistiku i zaključak

Ivo Bićanić

21. lipnja 2019. / Članci

ekonomija

Je li rast od 3,9 posto znak zaokreta? Možemo znati tek za koju godinu, no vjerojatno nije, iz nekoliko ključnih razloga

Teško bi se našlo nešto opipljivo što ukazuje na novu političku ekonomiju, piše Ivo Bićanić. Pokloni (a EU fondovi jesu pokloni) ne vode do zaokreta prema rastu, ali ima primjera da su vodili do onog što se u prošlom stoljeću zvalo 'aid dependency'. Je li došlo do promjene odnosa velikih sektora i na tržištu rada još ne možemo znati. Odlukama koje bi ukazivale na 'samopokretanje' još nismo svjedoci

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (2):

Zvijezde jugoslavenske faze bile su lokomotive. Jedna je parnjača jurila 90 km na sat, druga je vukla Plavi vlak, treća se zvala Kenedijevka, a četvrta Brena

Godine 1965. su donesene mjere Društveno-ekonomske reforme, kojom se afimira uloga tržišta, ali i knjigovodstva i troškovnih načela, što je podrazumijevalo da se nerentabilne pruge ukidaju ili restruktutiraju. Nakon 1965. duljina željezničke mreže po prvi put se smanjuje piše Ivo Bićanić, a u detaljnom pregledu razvoja željeznica donosi koji su sve međunarodni vlakovi nekoć vozili kroz Hrvatsku (Orijent Express, Tauern Express, Akropolis, Venezia ...) podsjeća na uvođenje InterCity vlakova i poslovnih vlakova: Marijan i Mediteran (za Split), Matoš i Sava (za Beograd), Mimara (za München), Lisinski (za Salzburg), Zagreb (za Beč), Arena (za Pulu), Maestral (za Budimpeštu), Bosna (za Sarajevo) ili Emona (za Ljubljanu). Kakav je bio status željezničara? Što se radilo u Drugom svjetskom ratu?

Ivo Bićanić

12. lipnja 2019. / Članci

KRATKA POVIJEST ŽELJEZNICA U HRVATSKOJ (1)

Parenzana, Rera, Ferrata, Šuljarica, Gutmannova pruga, Samoborček, Steinbeisova pruga, ŠIPAD-ova pruga, Dalmatiner Bahn i Ćiro

Izgrađeni smjerovi od samog se početka nisu poklapali s deklariranim interesima hrvatskih poslovnih i političkih krugova. O tome se raspravljalo na dvodnevnoj Konferenciji o željeznici 1862. u Zagrebu, koju je organizirao ban Josip Šokčević, a nakon koje je osnovan Željeznički odbor na čelu s biskupom  J. J. Strossmayerom, čiji je zadatak bio da lobira u Beču za hrvatske interese, piše Ivo Bićanić u prvom od tri nastavka o razvoju željeznica u Hrvatskoj.

Ivo Bićanić