U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora
U sistemima koji vjeruju u transformativnu moć obrazovanja odmalena se usvaja 'growth mindset', odnosno optimizam da se inteligencija za života može popraviti, piše Petra Jurlina u svojem osvrtu na PISA test iz estonske perspektive. Nema ga 44 posto hrvatskih i 60 posto ispitanih učenika Kosova i Makedonije
U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?
Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?
Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.
Nama su dragocjena ostavština i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije
Na Uni sam rođen, imam čamac s motorom, idem ponekad u ribolov, na fotosafarije, snimam riječne ptice, viline konjice, zalaske sunca i odsjaje na vodi, piše Šolić. Ali, eto nam Schengena
U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor
Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.
Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada