Hrvatska divergencija

Devetu godinu od početka krize, mi se nalazimo tamo gdje su druge usporedive zemlje bile koju godinu nakon početka krize. Potrebne su nam godine rasta iznad prosjeka EU da bismo se tek vratili gdje smo bili 2008.

Početkom milenija BDP po glavi stanovnika prilagođen za kupovnu moć unutar EU (BDP p.c. PPS) Hrvatske bio je na razini 41% prosjeka EU 15 zemalja (starih članica EU). Hrvatska je stajala relativno bolje u odnosu na građane Poljske, Estonije, Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske, nešto malo iznad prosjeka EU 10[i] zemalja, a malo lošije u odnosu na Slovake i Mađare dok su Česi i Slovenci već bili iznad 60 posto prosjeka EU 15 zemalja. Do 2004. komparativni odnosi među zemljama ostali su relativno slični, a od 2004. počinje nešto brža konvergencija Slovačke i Estonije. Potonja nas zemlja do 2008. preskače, a Mađarska u 2007. i 2008. privremeno pada ispod naše razine. No, činjenica je da je Hrvatska do 2008. konvergirala razvijenijim EU 15 zemljama i to brzinom kojom su se u prosjeku kretale i usporedive EU 10 zemlje.

Hrvatska ekonomski zaostaje od 2008. i danas manji BDP po stanovniku ima samo Bugarska

No, od 2008. pa do 2015. dolazi do divergencije i hrvatsko društvo plaća jedan od najvećih „cehova“ krize u Europi. Udio hrvatskog BDP p.c. PPS u prosjeku EU 15 zemalja 2015. je bio manji za 4 postotna poena nego 2008. Od usporedivih zemalja do smanjenja je došlo još jedino u Sloveniji za 5 postotnih poena. No slovenski udio u 2015. svejedno je bio pristojnih 76 posto, dok je hrvatski iznosio svega 53 posto. Manji udio u prosjeku EU 15 u 2015. imala je jedino Bugarska, dok je Rumunjska kao i Hrvatska bila na 53 posto. Međutim, Rumunjski je BDP prošle godine realno porastao za 4,8 posto, a naš 2,9 posto te je gotovo sigurno da se trenutno jedino Bugari nalaze iza nas.

Dakle, u svjetlu nedavno objavljenih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji su pokazali kako je prošle godine Hrvatska rasla brže od prosjeka EU, treba se prisjetiti da je  punih 26 kvartala (od 1. kvartala 2009. pa sve do 3. kvartala 2015.) Hrvatska padala dublje i oporavljala se sporije od prosjeka EU zemlja (imajući pritom na umu da je i sama EU imala recesiju s dvostrukim dnom te prilično anemičan oporavak).

Prema podacima DZS-a realni BDP u Hrvatskoj je i nakon rasta u 2016. bio manji za 8,4 posto u odnosu na 2008. Nominalni BDP u eurima prema podacima Eurostata bio je manji 5,3 posto što je u EU zabilježno još jedino u Grčkoj (za 27,4 posto) te Španjolskoj (za 0,2 posto). U  usporedivih 9^[ii] tranzicijskih zemljama nominalni je BDP u 2016. prosječno bio veći za 15 posto u odnosu na 2008.

Dakle, Hrvatska je tek na početku oporavka. Devetu godinu od početka krize, mi se nalazimo tamo gdje su druge usporedive zemlje bile koju godinu nakon početka krize i nikako nas trenutni rast ne bi trebao uljuljkati. Potrebne su nam godine rasta iznad prosjeka EU da bismo se tek vratili gdje smo bili 2008.

U zemlji u kojoj se koncern čiji ukupni prihodi iznose 15 posto BDP-a nalazi na rubu raspadanja, u kojoj (osjetljivi) devizni prihodi od turizma čine rekordnih 18 posto BDP-a, u kojoj je stopa zaposlenosti druga najmanja u Europi, nezaposlenost visoka, kao i siromaštvo, u kojoj dolazi do rasta nejednakosti plaća, koja ima jedno od najnižih izdvajanja za istraživanje i razvoj, probleme u obrazovnom sustavu, umirovljenike koji nakon cijelog radnog vijeka žive na rubu egzistencije, neodrživ zdravstveni i mirovinski sutav – održavanje rasta na trenutnoj razini uopće se ne čini trivijalnom stvari.

Ima li trenutna Vlada ideju kako održati rast? Jesu li dosadašnji potezi išli u tom smjeru? Koje su Vaše ideje? Recite to za Ideje.hr

[i] Slovačka, Češka, Mađarska, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Latvija, Litva, Estonija i Poljska.

[ii] EU 10 bez Poljske za koju još nisu dostupni podaci