Treći element
Zahtjevi da znanstveni rezultat i postupak moraju biti provjerljivi i ponovljivi ustvari su postavljeni radi trećeg P - primjenjivosti. Tehnologija nije puka primjena uzvišene znanosti, nego joj upravo ona postavlja uvjete kakva znanost ima biti
Zahtjevi da znanstveni rezultat i postupak moraju biti provjerljivi i ponovljivi ustvari su postavljeni radi trećeg P - primjenjivosti. Tehnologija nije puka primjena uzvišene znanosti, nego joj upravo ona postavlja uvjete kakva znanost ima biti
U studiju emisije Treći element, koju vode znanstvenici Saša Ceci i Marko Košiček, gostovali su Boris Kožnjak, s Instituta za filozofiju i Antonio Šiber, s Instituta za fiziku. Treba ipak reći da Kožnjak ima završen studij fizike, a Šiber vrlo jaku sklonost filozofiranju o fizici. O tome je u emisiji dobrim dijelom bila riječ, o sklonosti fizičara i uopće prirodoznanstvenika, filozofiji.
Prema istraživanju koje je provela Marija Brajdić Vuković s Hrvatskih studija, koje je predstavljeno u emisiji, a također je prikazano na stranicama Ideje.hr, studenti prirodnih znanosti su više nego drugi studenti skloni svijet promatrati s jedne opće razine.
Uglavnom, Kožnjak i Šiber su se dosta slagali o neraskidivoj povezanosti fizike i filozofije, iako nije sigurno koliko su njihove slikovite metafore bile uvijek uvjerljive.
Dotakli su se i drukčijeg pristupa fizici, i općenito prirodnoj znanosti, koje se ogleda u naputku: shut up and calculate (začepi i računaj), te instrumentalizma u razumijevanju znanosti.
Taj su pristup jednostavno opisali i makli ustranu, kao nedostatan u znanosti, iako bi baš njemu trebalo posvetiti posebnu pažnju, te možda, odnosu tehnologije i znanosti u nekoj od budućih emisija.
U romantičnoj viziji znanosti i tehnologije – tehnologija je primjena znanosti. Međutim, stvari se možda mogu postaviti i obratno, osobito kad se znanost opiše s dva osnovna načela, provjerljivost (rezultata) i ponovljivost (postupka), kao što je učinio Kožnjak.
Naime, ponovljivost je očito usmjerena na treće P – primjenjivost, a također i provjerljivost. Sugerira li to da suvremena znanost nije u odnosu na tehnologiju u nekom aristokratskom položaju, nego da ona upravo ispunjava zahtjeve tehnologije za primjenjivošću znanstvenih istraživanja. Ne ovisi li sva suvremena znanost o tehnologiji, od instrumentima, i ne ispunjava li tehnološke zahtjeve?
Emisija dakle potiče na razmišljanje. Svakako je vrijedna pogledati.
8. svibnja 2026.
INTERVJU ALAIN FINKIELKRAUT
Francuski filozof i akademik Alain Finkielkraut govori o urušavanju Europe, budućnosti koju nam oblikuje umjetna inteligencija, ali i pritisku u kojem su se, između antisemitizma i Netanyahua, našli Židovi u cijelom svijetu.
27. ožujka 2026.
INTERVJU DAVOR HORVATIĆ
Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.
17. ožujka 2026. / čita se 12 minuta
In memoriam
Nasljednik frankfurtske škole, koji je odustao od nekih od njezinih temeljnih postulata, globalno značajni teoretik komunikacijskoga djelovanja, u javnosti je desetljećima funkcionirao s ozbiljnim govornim hendikepom, ljevičar koji je ljevici ispostavljao ozbiljne svjetonazorske i političke račune, Nijemac s ambicijom građanina svijeta, no - iznad svih paradoksa – bio je mislilac koji je prošao i modernu i postmodernu na način koji gotovo dopušta tvrdnju da je više utjecao na ove pojmove, nego oni na njega, piše Žarko Puhovski u povodu smrti najznačajnijeg filozofa današnjice