Treći element
Zahtjevi da znanstveni rezultat i postupak moraju biti provjerljivi i ponovljivi ustvari su postavljeni radi trećeg P - primjenjivosti. Tehnologija nije puka primjena uzvišene znanosti, nego joj upravo ona postavlja uvjete kakva znanost ima biti
Zahtjevi da znanstveni rezultat i postupak moraju biti provjerljivi i ponovljivi ustvari su postavljeni radi trećeg P - primjenjivosti. Tehnologija nije puka primjena uzvišene znanosti, nego joj upravo ona postavlja uvjete kakva znanost ima biti
U studiju emisije Treći element, koju vode znanstvenici Saša Ceci i Marko Košiček, gostovali su Boris Kožnjak, s Instituta za filozofiju i Antonio Šiber, s Instituta za fiziku. Treba ipak reći da Kožnjak ima završen studij fizike, a Šiber vrlo jaku sklonost filozofiranju o fizici. O tome je u emisiji dobrim dijelom bila riječ, o sklonosti fizičara i uopće prirodoznanstvenika, filozofiji.
Prema istraživanju koje je provela Marija Brajdić Vuković s Hrvatskih studija, koje je predstavljeno u emisiji, a također je prikazano na stranicama Ideje.hr, studenti prirodnih znanosti su više nego drugi studenti skloni svijet promatrati s jedne opće razine.
Uglavnom, Kožnjak i Šiber su se dosta slagali o neraskidivoj povezanosti fizike i filozofije, iako nije sigurno koliko su njihove slikovite metafore bile uvijek uvjerljive.
Dotakli su se i drukčijeg pristupa fizici, i općenito prirodnoj znanosti, koje se ogleda u naputku: shut up and calculate (začepi i računaj), te instrumentalizma u razumijevanju znanosti.
Taj su pristup jednostavno opisali i makli ustranu, kao nedostatan u znanosti, iako bi baš njemu trebalo posvetiti posebnu pažnju, te možda, odnosu tehnologije i znanosti u nekoj od budućih emisija.
U romantičnoj viziji znanosti i tehnologije – tehnologija je primjena znanosti. Međutim, stvari se možda mogu postaviti i obratno, osobito kad se znanost opiše s dva osnovna načela, provjerljivost (rezultata) i ponovljivost (postupka), kao što je učinio Kožnjak.
Naime, ponovljivost je očito usmjerena na treće P – primjenjivost, a također i provjerljivost. Sugerira li to da suvremena znanost nije u odnosu na tehnologiju u nekom aristokratskom položaju, nego da ona upravo ispunjava zahtjeve tehnologije za primjenjivošću znanstvenih istraživanja. Ne ovisi li sva suvremena znanost o tehnologiji, od instrumentima, i ne ispunjava li tehnološke zahtjeve?
Emisija dakle potiče na razmišljanje. Svakako je vrijedna pogledati.
24. lipnja 2026. / čita se 30 minuta
Književnost
Nikolaj Berdjajev bio je filozof koji je moderni Zapad, od humanizma do boljševizma, dijagnosticirao kao jedinstven dijabolični projekt. Esej Sebastiana Kukavice predstavlja njegova tri ključna spisa koji demonstriraju da Berdjajevljeva misao pripada tradiciji konzervativnog antimodernizma, a ne samo „ruskoj religioznoj misli".
17. lipnja 2026. / čita se 8 minuta
Militarizacija znanosti (3)
Gordan Jelenić informira o cijelom nizu europskih sveučilišta, sveučilišnih i istraživačkih asocijacija koji se zauzimaju za financiranje vojnih programa iz sredstava koja su im jasno namijenjena, a ostavljanje europskog Okvirnog prgrama za istraživanja i inovacije autonomnim od 'dvostruke namjene'
17. lipnja 2026. / čita se 8 minuta
Militarizacija znanosti (2)
Osjetljiva rasprava o europskom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (FP10), u punom je intenzitetu, no u Hrvatskoj ona potpuno izostaje, ističe Saša Zelenika, premda su 'na stolu' pitanja o karakteru i budućnosti znanstvenog rada.