Znanost i filozofija? Nije li pravo filozofsko pitanje odnos znanosti i tehnologije

U studiju emisije Treći element, koju vode znanstvenici Saša Ceci i Marko Košiček, gostovali su Boris Kožnjak, s Instituta za filozofiju i Antonio Šiber, s Instituta za fiziku. Treba ipak reći da Kožnjak ima završen studij fizike, a Šiber vrlo jaku sklonost filozofiranju o fizici. O tome je u emisiji dobrim dijelom bila riječ, o sklonosti fizičara i uopće prirodoznanstvenika, filozofiji.

Prema istraživanju koje je provela Marija Brajdić Vuković s Hrvatskih studija, koje je predstavljeno u emisiji, a također je prikazano na stranicama Ideje.hr, studenti prirodnih znanosti su više nego drugi studenti skloni svijet promatrati s jedne opće razine.

Uglavnom, Kožnjak i Šiber su se dosta slagali o neraskidivoj povezanosti fizike i filozofije, iako nije sigurno koliko su njihove slikovite metafore bile uvijek uvjerljive.

Dotakli su se i drukčijeg pristupa fizici, i općenito prirodnoj znanosti, koje se ogleda u naputku: shut up and calculate (začepi i računaj), te instrumentalizma u razumijevanju znanosti.

Taj su pristup jednostavno opisali i makli ustranu, kao nedostatan u znanosti, iako bi baš njemu trebalo posvetiti posebnu pažnju, te možda, odnosu tehnologije i znanosti u nekoj od budućih emisija.

U romantičnoj viziji znanosti i tehnologije – tehnologija je primjena znanosti. Međutim, stvari se možda mogu postaviti i obratno, osobito kad se znanost opiše s dva osnovna načela, provjerljivost (rezultata) i ponovljivost (postupka), kao što je učinio Kožnjak.

Naime, ponovljivost je očito usmjerena na treće P – primjenjivost, a također i provjerljivost. Sugerira li to da suvremena znanost nije u odnosu na tehnologiju u nekom aristokratskom položaju, nego da ona upravo ispunjava zahtjeve tehnologije za primjenjivošću znanstvenih istraživanja. Ne ovisi li sva suvremena znanost o tehnologiji, od instrumentima, i ne ispunjava li tehnološke zahtjeve?

Emisija dakle potiče na razmišljanje. Svakako je vrijedna pogledati.