PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (3). Ustavni sud stavio je kanonsko pravo iznad sekularnog

Ako Ustavni sud nije pozvan ocjenjivati usklađenost međunarodnih ugovora s Ustavom, to ne znači da nije pozvan ocjenjivati ustavnost pojedinih akata izvršne vlasti donesenih na osnovi tih ugovora, piše Božo Kovačević u trećem nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud RH. Moderni sekularni Ustav i njegovo dosljedno provođenje trebali bi biti prepreka crkvenim nastojanjima vraćanja društvenih, političkih i ekonomskih odnosa u srednji vijek.

Božo Kovačević / 1. listopada 2025. / Članci Rasprave / čita se 27 minuta

30. rujna 2025. / Članci / čita se 11 minuta

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.

Gordana Crnković

27. rujna 2025. / Članci / čita se 16 minuta

ARHITEKTURA

Arhitektonsko predziđe kršćanstva. Prošlost i sadašnjost Maškovića hana

Krhka je ravnoteža između baštine i komercijalizacije, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti i sadašnjosti Maškovića hana, najzapadnije svjetovne građevine nekadašnje turske države. Započet kao osmanlijska gradnja Jusuf-paše, kompleks je kroz stoljeća više puta mijenjao vlasnike i namjenu, a danas je pretvoren u hotel, muzej i gastronomsko žarište uz visoku razinu konzervatorske i dizajnerske osjetljivosti.

Marina Pavković

30. rujna 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE HRIBAR

Pred nama je kraj republike

Gotovo dvije stotine organizacija civilnog društva i više od tri tisuće umjetnika i drugih pojedinaca potpisalo je apel Vladi RH pod nazivom "Za Hrvatsku slobode".

Domagoj Novokmet

20. rujna 2025. / Rasprave / čita se 21 minutu

FILOZOFIJA

Dobrota nema s time puno veze. Dovode li vrline do pozitivnih društvenih ishoda?

Dobro je biti dobar, no pitanje je postoji li nužna veza između dobrih namjera i dobrih društvenih ishoda, piše Jeremy Shearmur. Od katoličke društvene misli do modernih problema globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, simbolične geste pune vrlina često zasjenjuju njihov mjerljivi učinak. Mogu li institucije koje razvijamo zato iznjedriti javne koristi iz poroka ili sebičnog ponašanja?

Jeremy Shearmur

23. rujna 2025. / čita se 9 minuta / Članci

biologija

Biljni atlasi i nepostojeće cvijeće. Povijest botaničke ilustracije

Polazeći od "Phantasieblume" na Meissen čajniku, Tamara Čačev istražuje razvoj botaničke ilustracije od srednjovjekovnih herbarija do luksuznih florilegija. Ovaj spoj znanosti i estetike kroz stoljeća je imao i društvenu funkciju, kada je prepoznavanje vrsta bilo dio dvorske konverzacije i pokazatelj pripadnosti društvenim elitama.

Tamara Čačev

16. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Oni ne bi ni mrava zgazili. Trajno aktualan dokument vremena Slavenke Drakulić

Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.

Hana Samaržija

26. rujna 2025. / Video

INTERVJU Aleksandar Maršavelski

HOS je bio stranačka vojna jedinica, a prekršajni sudovi postupaju suprotno Ustavu

Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govori o neupitnoj neustavnosti ustaškog pozdrava i zašto su u krivu oni koji tvrde da se Ustavni sud nije odredio. U razgovoru s Domagojem Novokmetom, nekadašnji kandidat za ustavnog suca zagovara zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje da se u to tijelo biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika.

Domagoj Novokmet

26. rujna 2025. / Video

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

23. rujna 2025. / Video

INTERVJU Mika Aaltola

Europa mora iskoristiti navjeći Putinov strah o kojem se uopće ne govori

Treba li nam kontrola komunikacije na chat aplikacijama kako bismo zaštitili djecu? Jesmo li spremni zaštititi se od hibridnih napada i dezinformacija iz Rusije? Trebamo li uzvratiti Rusiji istom mjerom? Jesu li društvene mreže neprijatelj demokracije? Finac Mika Aaltola je zastupnik je u Europskom parlamentu, član Europske pučke stranke i njihov koordinator u Posebnom odboru za zaštitu demokracije.

Domagoj Novokmet

19. rujna 2025. / Video

INTERVJU

Ervin Jagatić: Moramo jačati svijest o AI kako bismo utjecali na nju kroz demokratske mehanizme

Za Ideje.hr o umjetnoj inteligenciji govori Ervin Jagatić, direktor proizvoda Infobipa, hrvatske IT kompanije koja posluje u 200 zemalja, zapošljava više od 4 tisuće ljudi i procijenjena je na gotovo dvije milijarde eura. Pitali smo ga kako će završiti ova AI zlatna groznica, je li moguća distopija u kojoj neće biti dovoljno mjesta za sve, zašto je važno da se EU uhvatila u koštac s regulativom AI i što će biti posljedica toga da električna energija postaje ključan ograničavajući faktor razvoja?

Domagoj Novokmet

12. rujna 2025. / Publikacije / čita se 11 minuta

RUSKA POLITIKA

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.

Zdenko Duka

4. rujna 2025. / Rasprave / čita se 7 minuta

EKONOMIJA

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

Matea Cvjetković

22. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 15 minuta

MATEMATIKA

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.

Aleksandar Hatzivelkos

10. rujna 2025. / Video

PODCAST

Je li Ursula von der Leyen dorasla izazovima?

Dvojica bivših hrvatskih ministara vanjskih poslova, eurozastupnici Davor Ivo Stier i Tonino Picula, analiziraju sve ono što je von der Leyen spomenula, ili nije, u današnjem Izvještaju o stanju Unije. Može li se postići bolji dogovor s Trumpom i koliko će uopće ovaj trajati? Jesu li sankcije Izraelu dovoljne, zašto je Srbija preskočena iako se samo dan ranije o njoj raspravljalo u Parlamentu? Stier i Picula osvrnuli su se i na odnose u samom Parlamentu, budući da von der Leyen inzistira na europskom zajedništvu dok su Pučani pokazali spremnost za suradnju i s grupacijama desnijima od sebe kad liberali i socijaldemokrati nisu bili spremni podržati njihove ideje.

Domagoj Novokmet

17. rujna 2025. / Video

ANALIZA

Turudić u Saboru: Građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u

Glavni državni odvjetnik danas podnosi izvještaj u Saboru. Izdvojili smo neke njegove najzanimljivije odgovore zastupnicima, koje muče (ne)suradnja s EPPO-om, slučajevi Žalac i Agrokor, ali i sumnja u namještanje lokalnih izbora. Državni odvjetnik inzistirao je da neće biti procesuiranja odgovornih u DORHu zbog kojih je slučaj Žalac istražen tek nakon što su ga preuzeli europski javni tužitelji, kao ni oni zbog kojih je palo vještačenje u slučaju Agrokor. Oporba mu je poručila da ih pokušava zastrašiti, vladajući su ga hvalili zbog kontroverznog kućnog časopisa "DOOR" .

Domagoj Novokmet

5. rujna 2025. / Video

RAZGOVOR

Prijić-Samaržija: Ljudska prava i slobode nisu pitanje ideologije, već dobra i zla

Donedavna rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u razgovoru s Domagojem Novokmetom otkriva zašto mnogi rektori strane studente doživljavaju kao problem a ne kao priliku, zašto smo kao društvo upali u krizu prosvijećenosti i zašto je na Sveučilištu osnovala Institut za budućnost. Probleme je trebalo početi davno rješavati, a odgovornost je i na akademskoj zajednici, smatra Prijić-Samaržija.

Domagoj Novokmet

11. rujna 2025. / Rasprave / čita se 19 minuta

POVIJEST LOGIKE (7)

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.

Zvonimir Šikić

25. kolovoza 2025. / Članci / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.

Tamara Čačev

27. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 9 minuta

EKONOMIJA

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

Sara Čulo

28. kolovoza 2025. / Članci / čita se 11 minuta

TURIZAM

Zaboravljena Dalmacija. Turistički pogled na razvoj i propast industrije na Jadranu

Razvoj i propast moderne industrije u Dalmacije obrađen je s umjetničke i znanstvene strane, ali je s one turističke zanemaren, kao neželjeno dijete naše povijesti, piše Ante Alerić. Nisu interesantne samo priče iz socijalističkih industrija koje su se devedesetih gasile, već i onaj početni prijelaz iz sitnog obrtništva u nešto što postaje ozbiljna industrija tijekom druge polovice devetnaestog stoljeća, od hidroelektrane Jaruga do šibenskih kapa iz tvornice Ane Matavulj.

Ante Alerić