Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.
Davor Nikolić / 18. listopada 2025. / Članci / čita se 13 minuta
18. listopada 2025. / Članci / čita se 8 minuta
Brdo-Brijuni postali su savršena metafora jednog mentaliteta - regija se sastaje kako bi dokazala da je civilizirana, a ne da bi nešto odlučila, piše Domagoj Juričić. Svaka država u prostoriju unosi vlastitu disfunkcionalnost, a kad sve to stavite za isti stol, dobijete dijalog bez ishoda.
Domagoj Juričić
13. listopada 2025. / Članci / čita se 14 minuta
U knjizi "Kapitalizam i njegovi kritičari", John Cassidy vješto prepleće povijest ideja, biografske podatke i gospodarsku povijest, piše Darko Oračić u svojem osvrtu. Cassidy potiče na razmišljanje o modernom dobu te otvara brojna ekonomska i etička pitanja, a posebno je važno ono jesu li kritičari kapitalizma (bili) u pravu.
Darko Oračić
13. listopada 2025. / Video
Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Hrvoje Buljan govori o novim kriterijima za napredovanje znanstvenika. Smatra da su promjene male ali neizbježne, upozorava da projektno financirana znanost trenutno nema alternative i priznaje da ga su iznenadile burne reakcije na prijedlog Vijeća.
Domagoj Novokmet
12. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta
Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.
Igor Gajin
8. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta
Radovi nagrađeni ovogodišnjim Nobelom za fiziku nisu samo riješili zagonetku mosta između mikro i makro svijeta, oni su napravili i praktične alate za gradnju kvantnih tehnologija, piše Davor Horvatić. Njihova najvažnija poruka nije da je „kvantno moguće i u velikim makroskopskim sustavima“, nego da je priroda dosljedna.
Davor Horvatić
6. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta
Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.
Tamara Čačev
11. listopada 2025. / Video
Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.
Ideje.hr
17. listopada 2025. / Video
S novim dekanom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Tomislavom Vinkovićem razgovarali smo o praznim studentskim klupama i mladima s drugih kontinenata koji bi htjeli u njih, poljoprivrednom biznisu bez prave financijske potpore i (ne)adekvatnoj državnoj reakciji na afričku svinjsku kugu.
Domagoj Novokmet
30. rujna 2025. / Članci / čita se 11 minuta
Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.
Gordana Crnković
27. rujna 2025. / Članci / čita se 16 minuta
Krhka je ravnoteža između baštine i komercijalizacije, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti i sadašnjosti Maškovića hana, najzapadnije svjetovne građevine nekadašnje turske države. Započet kao osmanlijska gradnja Jusuf-paše, kompleks je kroz stoljeća više puta mijenjao vlasnike i namjenu, a danas je pretvoren u hotel, muzej i gastronomsko žarište uz visoku razinu konzervatorske i dizajnerske osjetljivosti.
Marina Pavković
20. rujna 2025. / Rasprave / čita se 21 minutu
Dobro je biti dobar, no pitanje je postoji li nužna veza između dobrih namjera i dobrih društvenih ishoda, piše Jeremy Shearmur. Od katoličke društvene misli do modernih problema globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, simbolične geste pune vrlina često zasjenjuju njihov mjerljivi učinak. Mogu li institucije koje razvijamo zato iznjedriti javne koristi iz poroka ili sebičnog ponašanja?
Jeremy Shearmur
23. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta
Polazeći od "Phantasieblume" na Meissen čajniku, Tamara Čačev istražuje razvoj botaničke ilustracije od srednjovjekovnih herbarija do luksuznih florilegija. Ovaj spoj znanosti i estetike kroz stoljeća je imao i društvenu funkciju, kada je prepoznavanje vrsta bilo dio dvorske konverzacije i pokazatelj pripadnosti društvenim elitama.
Tamara Čačev
16. rujna 2025. / Članci / čita se 9 minuta
Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.
Hana Samaržija
6. listopada 2025. / Video
Novinarka i spisateljica Sofija Kordić iz Praga analizira izbore u Češkoj na kojima je uvjerljivo pobijedio populist i oligarh Andrej Babiš. Pojašnjava zašto su glasači povjerovali Babiševim beskrajnim obećanjima, zašto ih dosadašnja vlast nije uspjela nagovoriti da se zabrinu za demokraciju, ali i zašto ne treba očekivati da se Babiš u potpunosti svrsta uz svog prijatelja Viktora Orbana.
Domagoj Novokmet
29. rujna 2025. / Video
Gotovo dvije stotine organizacija civilnog društva i više od tri tisuće umjetnika i drugih pojedinaca potpisalo je apel Vladi RH pod nazivom "Za Hrvatsku slobode".
Domagoj Novokmet
22. kolovoza 2025. / Rasprave / čita se 15 minuta
Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.
Aleksandar Hatzivelkos
12. rujna 2025. / Publikacije / čita se 11 minuta
Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.
Zdenko Duka
4. rujna 2025. / Rasprave / čita se 7 minuta
EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.
Matea Cvjetković
11. rujna 2025. / Rasprave / čita se 19 minuta
U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.
Zvonimir Šikić
25. kolovoza 2025. / Članci / čita se 12 minuta
Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.
Tamara Čačev