KNJIŽEVNOST

Četiri spisateljice i nepotrošeni putovi u pisanju o zlu i okrutnosti.

Gordana Crnković predstavlja Neige Sinno, Annu Burns, Virginie Despentes i Ivanu Sajko, spisateljice koje se bave temama nasilja i okrutnosti, a da se ne oslanjaju na svjedočanstva prožeta snažnom emotivnošću. U svojim djelima istražuju nepotrošene putove i strategije u tematiziranju zla.

Gordana Crnković / 23. siječnja 2026. / Publikacije Rasprave / čita se 14 minuta

23. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave / čita se 58 minuta

KNJIŽEVNOST

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.

Sebastian Kukavica

20. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 39 minuta

BIOGRAFIJA MILANA DURMANA

Brojne fronte nepravedno zaboravljenog autora i aktivista. Polemike s Krležom i klerom

Milan Durman se bavio i perom i akcijom, među živim ljudima, piše Enis Zebić u biografiji hrvatskog Srbina koji je godinama uređivao najznačajniji hrvatski lijevi časopis nakon Krležinih - Književnik. Već kao dvadesetogodišnjak suorganizator je ilegalne komunističke tiskare u Zagrebu, a dvadesetak godina kasnije kao generalni sekretar Seljačkog kola neumorno na terenu zagovara suradnju Srba i Hrvata.

Enis Zebić

23. siječnja 2026. / čita se 10 minuta / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Nove prehrambene smjernice. Kuhanje kod kuće protiv ultraprocesirane hrane

Gotovo svi mediji i većina komentatora površno su se zaustavili na komentiranju nove, inverzne piramide DGA, koja je novim prehrambenim smjernicama učinila medvjeđu uslugu, jer ju ni smjernice ni prateći znanstveni dokument ne podržavaju, piše Tamara Čačev. Umjesto da se fokusiramo na to tko je prvo lice novih smjernica, jer iza njih ipak stoji cijela skupina stručnjaka, bilo bi bolje da se fokusiramo na ono dobro u njima.

Tamara Čačev

23. siječnja 2026. / U fokusu / čita se 10 minuta

U FOKUSU

UK i EU opet su najbolji prijatelji?

"Poseban odnos" Britanije i SAD-a danas se čini sve manje posebnim - pregovori o trgovinskom sporazumu stali su unatoč naporima premijera Keira Starmera da igra ulogu "Trumpovog šaptača", a američki je predsjednik skoro jedinstveno nepopularan u Velikoj Britaniji, podjednako kao i aktualni čelnik britanske vlade. Tin Radovani objašnjava kako izgledaju dva glavna bloka na koja su se podijelili glasači u UK, zašto parlament ne odražava političku stvarnost države, te zašto geopolitičko okruženje gura Britaniju natrag u dublji odnos s EU.

Tin Radovani

21. siječnja 2026. / U fokusu / čita se 9 minuta

u fokusu

Plenković u lovu na neovisnost Ustavnog suda

U situaciji kad nedostaju predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca šef HDZ-a Andrej Plenković na zgražanje struke javno predlaže "vezanu trgovinu" u ta dva procesa, iako oni ne uključuju čak ni iste aktere. Danas je propala sjednica saborskog Odbora za pravosuđe koji je trebao odlučiti o kandidatima za Vrhovni sud - vladajući se nisu ni pojavili, pa nije bilo kvoruma. Svi oporbeni zastupnici tvrde da ne pristaju na takav aranžman, a Matija Miloš u analizi za Ideje objašnjava zašto je važno da se Ustavni sud obrani od ovakvih trgovina.

Matija Miloš

Novi video sadržaj

Hrvatska verzija Bologne je za poklonjenu dvojku

Prije 20 godina počeo je i u Hrvatskoj Bolonjski proces, koji je trebao osigurati modernije, kvalitetnije i brže visoko obrazovanje. Ništa od toga se nije ostvarilo, upozorava Neven Budak, koji je zajedno s velikim timom prije petnaestak godina pokušao reformirati hrvatsko obrazovanje.

Hoće li netko sada reći da se ne može razvijati bez luke Rijeka?

Grenlandska kriza već je dugoročno odredila odnos SAD-a i Europe, smatra povjesničar i politički analitičar Tvrtko Jakovina, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trump je europske poruke razumio, ali ih ne smatra ozbiljnima, a pitanje je koliko je EU spremna zajednički odgovoriti. Dugoročno najgora posljedica jest poruka svim manjim i malim silama, ili onima koje misle da to jesu, da pokušaju napraviti isto.

Xi Jinping je odan samo ideji moćne Kine, a najveći mu je problem vlastita vojska

Kako će Kina nadoknaditi eventualni gubitak nafte iz Venezuele i Irana, je li zainteresiranija za napad na Tajvan nakon slučaja Maduro, koliko joj je naštetio trgovinski rat Donalda Trumpa? O svemu tome razgovaramo sa Zoranom Baković, dugogodišnjom izvjestiteljicom s Dalekog istoka za ljubljanski dnevnik Delo.

Prtio si snijeg do škole? Probaj prtiti Instagram!

Zašto država ne prepoznaje dramatičnost problema s mentalnim zdravljem mladih? Zašto imamo samo jednu bolnicu za njih s nedovoljnim kapacitetom, zašto nema adekvatne prevencije? O tome, o surovim uvjetima odrastanja mladih, o bijegu u radikalizaciju, ali i o simptomima po kojima će roditelji znati da njihovo dijete treba pomoć, govori prof. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon Trumpove akcije u Venezueli, Kuba i Kolumbija moraju se zabrinuti

Trumpova operacija "uhićenja" predsjednika Venezuele Nicolasa Madura šokirala je svijet. O pravnim i političkim posljedicama tog poteza govori dugogodišnji diplomat, znanstvenik i politički analitičar Želimir Brala.

Žene u hrvatskoj znanosti posebno strahuju da neće napredovati ako se zamjere moćnicima

Hrvatski znanstvenici smatraju da ih političari koriste kao smokvin list, izbjegavaju javne istupe jer im donose nevolje, osjećaju se napušteno od svojih institucija i ne vjeruju da uspijevaju doprijeti do građana u vrijeme algoritama društvenih mreža. Veliko istraživanje na tu temu predstavlja Marija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Što je Trump donio SAD-u a što ostatku svijeta, zašto Putin krivo procjenjuje Trumpove pobjede, na koji način Mercosur može postati i politički izazov za EU? Godinu koja se bliži svome kraju komentira diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević.

Plenković je postao vladar desnice, a Milanović se prestao miješati u svoj posao

Što je obilježilo političku 2025. godinu u Hrvatskoj? Profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu analizira posljedice poteza koje su vukli Plenković, Milanović, lideri oporbe, Marko Perković Thompson i mnogi drugi.

Slučaj Brodarski: Nitko se u Europi osim Hrvatske ne odriče ovakvih resursa

Nekad ih je bilo nekoliko stotina, nekad su mogli sami razviti projekt podmornice. Danas ih je ostalo 13, rade u nemogućim uvjetima, a umjesto božićnih darova najavljeni su im otkazi u siječnju. Državu ne zanimaju, iako stranci i dalje traže njihove usluge. O uništavanju Brodarskog instituta govori jedna od nekoliko preostalih znanstvenica Marta Pedišić Buča.

Zašto je problem kad novac nije problem

Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević, profesor University Collegea London.

Pogledajte sve video priloge

19. siječnja 2026. / čita se 30 minuta / Perspektive Rasprave

FILM

Ženi je mjesto u pokretu otpora! Od Leie do Kleye.

Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.

Saša Vojković

13. siječnja 2026. / Rasprave / čita se 24 minute

PRODUKTIVNOST

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.

Davor Nikolić

18. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije / čita se 29 minuta

OSVRT - 'DISORDER' (6)

Središnje pitanje očuvanja demokracija. Mogu li preživjeti vlastite glasače?

Umjesto da pruži ravnotežu aristokratskom zastranjivanju unutar nacionalnih demokracija, jedinstveno tržište uspostavilo je 80-ih godina transnacionalni prostor za poslovno lobiranje u kojem dominiraju tehnokrati, piše Nataša Babić u šestom i posljednjem dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću". U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson zaključuje da političari moraju maksimalno limitirati rizike ovakvog zastranjivanja kako bi građani prihvatili teškoće koje od njih iziskuju.

Nataša Babić

1. siječnja 2026. / U fokusu

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

10. siječnja 2026. / Publikacije / čita se 9 minuta

OSVRTI

Tišina, iznutra.

U recenziji knjige „Povijest tišine“ francuskog povjesničara Alaina Corbina, Zdenko Duka primjećuje da ona ne odgovara svojem naslovu, već je prije riječ o svojevrsnoj antologiji pisanja i razmišljanja o tišini, a možda i o priručniku. Od vanjskog utjecaja tišine na čovjeka, preko unutarnjih prostora tišine, do njezine moderne tragičnosti, Corbin prati tišinu od renesanse do danas, i uočava kako se današnja nepregledna rijeka riječi nameće pojedincu koji se počinje bojati tišine.

Zdenko Duka

9. siječnja 2026. / Perspektive / čita se 18 minuta

GEOPOLITIKA

Povijesni korijeni geopolitike. Integracija, dezintegracija i prijetnja prekarijata

Peter Turchin je znanstveni pionir čiji rad mijenja način na koji razumijemo prošlost i gledamo na sadašnjost, piše Zvonimir Šikić u pregledu Turchinovog rada na kliodinamici. Od teorija o nastanku carstava do predviđanja društvenih nestabilnosti, Turchin koristi velike skupove podataka i matematičke modele kako bi došao do teorija koje se mogu statistički testirati.

Zvonimir Šikić

2. siječnja 2026. / Rasprave / čita se 40 minuta

FILOZOFIJA

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.

Darko Vinketa

12. prosinca 2025. / Perspektive / čita se 16 minuta

EKONOMIJA

Angus Deaton protiv Čikaške škole. Zanemaruje li rizike intervencionizma?

Nobelovac Angus Deaton vjeruje da se nedostatak dobro plaćenih radnih mjesta za pripadnike američke radničke klase i njihova velika smrtnost mogu umanjiti raznim oblicima državne intervencije. Darko Oračić postavlja pitanje nisu li upravo programi socijalne države u okolnostima deindustrijalizacije omogućili pojavu masovne neaktivnosti i tragičnih ljudskih sudbina.    

Darko Oračić

9. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu / čita se 12 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Zašto analiza gena nije dovoljna da se otkrije sjeme zla u ljudima?

U povodu dokumentarca o analizi Hitlerovih gena ( "Hitler's DNA: Blueprint of a Dictator") Tamara Čačev piše o tome koji su znanstveni i moralni izazovi pred istraživanjima koja pokušaju iz genetskog nasljeđa pojedinca izvesti neke uzroke zla. Iako dobre namjere nisu dovoljne da bi opravdale svaku vrstu istraživanja, takvih bi pokušaja moglo biti sve više.

Tamara Čačev

5. prosinca 2025. / čita se 40 minuta / Publikacije Rasprave

ESEJI, PRIJEVODI

George Orwell: Zapisi o nacionalizmu

Katarina i Ivan Ott preveli su za Ideje.hr esej Georgea Orwella "Notes on Nationalism" (izvorno objavljen u časopisu Polemic u listopadu 1945.). U njemu, Orwell se bavi "nacionalizmom" kao oblikom natjecateljske nadmoći, kompetitivnog prestiža, zbog kojeg ljudi gube osjećaj za zdrav razum, zanemaruju činjenice. Istaknut će da to inače nije standardno značenje pojma "nacionalizam", no na takav su ga zaključak nagnali netom skrahirani "nacionalizmi" u Njemačkoj i Japanu. Mnogi književni kritičari ovaj esej drže pripremom za pisanje 1984, no zapanjujuće je aktualan u odnosu na buđenje upravo takvih "nacionalizama" početkom 21. stoljeća.

George Orwell

4. prosinca 2025. / Perspektive / čita se 24 minute

AZIJSKA KULTURA

Konfucijanski kolektivizam i K-Pop. Idoli, moral i epidemija suicida slavnih Korejaca

K-Pop idole u konfucijanskom sustavu odnosa ne treba doživljavati samo kao popularne pjevače, repere i seks-simbole udružene u novu obitelj, nego i kao produžetak zajednice - s razlogom ih zovu “djecom nacije”, piše Velimir Grgić. Za harmoniju kolektiva zadužen je svaki pojedinac, a cilj je izbjeći sram, koji može pasti na obitelj ili grupu. No, što kad kolektiv shvati da su njegovi idoli zapravo samo - ljudi?

Velimir Grgić

5. prosinca 2025. / Klub Batina Rasprave / čita se 6 minuta

Klub Batina i Pugwash

Nuklearni izazovi, klimatske promjene, umjetna inteligencija, rat protiv znanosti. Snimka

Na konferenciji koju su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr japanski veleposlanik u Zagrebu Wada Mitsuhiro istaknuo sve ozbiljniju potrebu da se sjećanje na Hiroshimu i Nagasaki transformira u stvarnu akciju.

Ideje.hr

1. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu / čita se 36 minuta

GEOPOLITIKA I NUKLEARNA FIZIKA

Globalni poticaj na novu nuklearnu utrku. Tko može proizvesti vlastite bombe?

Ako bilo koja od sposobnih i motiviranih država, potaknuta iskustvom rata u Ukrajini i lelujave američke vanjske politike, krene putem razvijanja vlastitog nuklearnog oružja, sigurno bi potakla i ostale nuklearno latentne zemlje na isti korak, piše Vladimir Lokner. Iako niti jedna od pedesetak država za sada ne pokazuje političku volju, analitičari u tim zemljama već otvoreno raspravljaju o ovoj mogućnosti.

Vladimir Lokner

28. studenoga 2025. / Perspektive / čita se 16 minuta

KNJIŽEVNOST

Zdena Salivarová Škvorecká. Žena koja je u egzilu održavala češku književnost na životu

Zdena Salivarová Škvorecká bila je talentirana spisateljica, ali se odrekla vlastitog pisanja kako bi spasila češke autore nakon sloma Praškog proljeća, piše Sofija Kordić. Kroz izdavačku kuću ‘68 Publishers, koju je osnovala s mužem i vodila iz egzila u Torontu, Salivarová je osigurala književni i duhovni opstanak jedne nacije.

Sofija Kordić

1. prosinca 2025. / Perspektive Publikacije / čita se 8 minuta

KULTURNI FENOMEN

Prosvjedi, procesije, dokolice i privilegija. Iskustva hodanja i njihova kulturna značenja

Od dokonog lutanja, preko vjerskih procesija do prosvjednih marševa, hodanje nikada nije samo fizičko kretanje, već složen kulturni fenomen, piše Maja Profaca o studiji književnih tekstova i teorijskih analiza Dubravke Zime pod naslovom "Hodanje"

Maja Profaca