EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA
Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, objašnjava Oleg Maštruko.
Svijet bez „velikog brata“ i bez zajedničkih pravila: gdje je u njemu Europska unija? U razgovoru iz Strasbourga o tome govori Udo Bullmann, njemački zastupnik u Europskom parlamentu (SPD) i voditelj delegacije za odnose s Južnom Afrikom.
Koliko je važan nikad dovršen posao definiranja smisla političkog djelovanja pomoću ustavnih vrijednosti, na aktualnim primjerima pojašnjava Matija Miloš.
Što muči platformske radnike u Hrvatskoj, i kako im pomoći, pitali smo na okruglom stolu Višnju Katalinić (Savez samostalnih sindikata Hrvatske), Katarinu Jaklin (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), Jelenu Ostojić (Filozofski fakultet u Zagrebu), Sunčicu Brnadić (Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja) i Krešimira Zovaka (Novi sindikat).
13. studenoga 2026. / čita se 16 minuta
kazalište
Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.
22. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Književnost
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.
13. studenoga 2026. / čita se 21 minutu
EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA
Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, objašnjava Oleg Maštruko.
4. studenoga 2026. / čita se 19 minuta
Čovjek i priroda
„Slučaj Gospić” ili „slučaj svijet”? Novim hrvatskim prijevodom i nedavnim gostovanjem na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu njemački povjesničar i pisac Philipp Blom podsjeća da je „slučaj Gospić” tek sitna ilustracija apokaliptičnog nastupanja globalne prirodne katastrofe. Piše Boris Pavelić.
31. listopada 2026.
UMJETNA INTELIGENCIJA
Nakon što je OpenAI objavio više od 700 matematičkih radova iz brojnih polja matematike, Zvonimir Šikić i Vedran Čačić raspravljaju hoće li AI u budućnosti samo rasteretiti matematičare, ili će im u tome oduzeti glavnu motivaciju da se tom granom znanosti uopće bave.
13. studenoga 2026. / čita se 10 minuta
predavanje
Ispuštanje klora kod Ypresa 1915. godine bio je visokotehnološki pothvat, a danas se njime mogu koristiti vojske koje imaju samo spremnike i helikoptere. Jean Pascal Zanders održao je na zagrebačkom forumu Pugwash Hrvatska vrlo informativno predavanje o tome kako su se s kemijskom industrijom razvijali pojam ‘otrov’ i nova disciplina – toksikologija, koje su bitke vođene za zabranu kemijskog oružja od Haaga do Konvencije iz 1993. i kakvi se izazovi pojavljuju danas, od Sirije do Ukrajine
Odlaskom Viktora Orbana Češka ostaje glavna uzdanica Benjamina Netanyahua i njegova ključna zaštitnica od europskog propitivanja zločina u Gazi i na Zapadnoj obali. No o tome se sada barem otvoreno progovorilo, smatra Sofija Kordić.
Hoće li neki budući ministar i neki budući premijer smoći političke snage da reformu obrazovanja dovedu do kraja, pita se Josip Šarić u posljednjem nastavku serijala o (ne)uspjelom pokušaju reforme hrvatskog školstva.
Profesor Zoran Kurelić u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira što američki međuizbori znače za Donalda Trumpa, za Sjedinjene Države i za ostatak svijeta.
Hrvatska i Crna Gora redovno i detaljno objavljuju podatke o registriranim turističkim dolascima, noćenjima i prihodima. Mnogo je teže odgovoriti na razvojno važnije pitanje koje postavlja Jovo Rabrenović: koliko turističke potrošnje postaje domaća dodatna vrijednost, prihod lokalnih dobavljača, produktivno zaposlenje i korist za zajednicu u kojoj je nastala?
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima – ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam “tehnofašizam” uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
Diplomat i politički analitičar Želimir Brala u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira okolnosti i posljedice upravo održanih brazilskih izbora na kojima je Luiz Inácio Lula da Silva osvojio četvrti predsjednički mandat.
Netanyahu opet nije izgubio, ali Izrael nakon upravo održanih izbora ulazi u novu fazu neizvjesnosti. U razgovoru s Domagojem Novokmetom vanjskopolitička analitičarka i dugogodišnja novinarka Mirjana Rakić govori o izraelskoj politici, Gazi, Zapadnoj obali i Bliskom istoku nakon Trumpa.
Maksimirski stadion, koji dovodi u pitanje autoritet bilo koje struke i prerasta u međunarodni skandal, analizira Marina Pavković.
Dan nakon povijesnih izbora u Srbiji, Dinko Gruhonjić u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira pobjedu Studentske liste. Novinar i profesor Sveučilišta u Novom Sadu smatra da je ovaj premoćni rezultat spasio Srbiju od još veće nevolje u noći u kojoj se strahovalo od nasilja.
Anti-AI revoluciju predvode upravo oni koji bi tu tehnologiju, po logici mladosti i gladi za novim, trebali objeručke prihvatiti – generacija Z – piše Velimir Grgić u eseju o pobuni protiv buduće vladavine ‘kognitivne elite’. Mržnja Gen Z prema umjetnoj inteligenciji je egzistencijalistička, ekološka, ideološka i estetska.
O stvarnim motivima američkog predsjednika i dramatičnim posljedicama ovakvog razotkrivanja američke beskrupuloznosti piše Robert Barić.
Što ostaje od transatlantskog saveza kad Trump u vanjskoj politici trguje, a Europa se sama mora braniti? S Domagojem Novokmetom o tome razgovaraju zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) i profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša.
Zašto su slučaj stadion i splitska naci-euharistija jedina moguća posljedica puta na koji je Hrvatsku poveo Andrej Plenković, objašnjava Goran Gerovac.
Što su izazovi diplomacije u 21. stoljeću i koliko su se okolnosti promijenile posljednjih godina? Ideje.hr u suradnji s Forumom za vanjsku politiku donose razgovor s Damirom Grubišom, bivšim veleposlanikom u Italiji, bivšim predsjedničkim savjetnikom Dejanom Jovićem i bivšim ministrom i veleposlanikom Božom Kovačevićem.
Premda se Andrej Plenković osjeća kao slavljenik, deseta se obljetnica njegova stupanja na premijersku funkciju ne dočekuje baš u svečarskom raspoloženju, piše Jelena Lovrić.