INTERVJU Mia Roth Čerina

Vlada otvara vrata nasilju nad prostorom i riskira stvaranje geta

Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.

Domagoj Novokmet / 24. studenoga 2025. / Video

21. studenoga 2025. / Članci / čita se 29 minuta

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Pomorska bitka kod Lepanta. Epski sudar za prevlast nad Mediteranom. Pouke

Bitka kod Lepanta možda je i više od ijedne druge u povijesti utjecala na naše krajeve, piše Oleg Maštruko. Europa, ujedinjena, dobila je bitku i izgubila rat, no njezina je pobjeda spasila granicu u Dalmaciji i spriječila gotovo siguran pad svih gradova uz dalmatinsku obalu Turcima. Otomanski je prodor na Mediteran zaustavljen, i mit o nepobjedivosti srušen.

Oleg Maštruko

20. studenoga 2025. / Aktualno Članci / čita se 8 minuta

GEOPOLITIKA

Refleks moći umjesto razuma. William Hayter i izgubljena umjetnost diplomacije

Diljem svijeta kao da je nestala sposobnost razgovora. Britanski diplomat Sir William Hayter prije šezdeset je godina zaključio da je to početak raspada svake civilizacije, piše Domagoj Juričić. Knjiga "Diplomacy of the Great Powers" je povijesni tekst, ali i upozorenje što se događa kada moć izgubi kulturu, a politika smisao za ravnotežu.

Domagoj Juričić

18. studenoga 2025. / Članci / čita se 17 minuta

ŠTO JE LOGIKA (8)

Logika predikata. Potpunost i korektnost Gentzenovog sekventnog Q-sustava

U 8. nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić se bavi interpretacijama kvantificiranih formi, kroz koje one dobivaju svoje značenje. Korak po korak uvodi relacijske strukture i pojam istinitosti forme u strukturi, te preko generalizirane implikacije i Bethovih semantičkih stabala dolazi do potpunosti Gentzenovog sekventnog Q-sustava za logiku predikata.

Zvonimir Šikić

13. studenoga 2025. / Publikacije / čita se 23 minute

Uz Interliber

Jednostavno, griješimo. A to je izgleda najteže prihvatiti

Već više od pet godina Jeremy Shearmur piše za Ideje. Izbor iz njegovih članaka upravo je objavljen u knjizi "Popperovo i Hayekovo nasljeđe" u izdanju Kruzaka. U dosad neobjavljenom predgovoru objašnjava koje su ideje dvojice mislilaca, koje su dosad bile u drugom planu, relevantne za razumijevanje današnjeg društva

Jeremy Shearmur

Novi video sadržaj

Vlada otvara vrata nasilju nad prostorom i riskira stvaranje geta

Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.

Putin ne želi primirje, dobije li Donbas sljedeći su mu cilj Odesa i Moldavija

Vojnopolitički analitičar Robert Barić analizira za Ideje stanje na ukrajinskim bojištima, ruske planove i realne mogućnosti te ukrajinsku taktiku mijenjanja prostora za vrijeme. I Ukrajinu i Rusiju muči korupcija koja bi mogla odrediti rasplet ovog rata.

Zamislite da su Plenković i Thompson pozvali da se ne veliča NDH

Iako je nakon eskalacije radikalno desnih ideja politički pragmatizam HDZ-a logičan, Plenković je napravio više grešaka, smatra sociolog i politički analitičar Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Upozorava da u Hrvatskoj danas treba braniti pluralnost društva i rješenje vidi u eliminaciji nejasnoća iz Ustava i zakona.

Rektor Faričić: Ima li smisla moj znanstveni rad ako me u 25 godina nitko nije citirao?

O novim pravilima za napredovanje hrvatskih znanstvenika, o višku visokoobrazovnih institucija i zagušenju nekim dvojbenim programima, o programskim ugovorima koji veliku odgovornost prebacuju na znanstvene institucije i o drugim važnim temama iz znanosti govorio je predsjednik Rektorskog zbora, zadarski rektor Josip Faričić.

Desnica je namirisala slabost kad je Plenković poljubio prsten Thompsonu

Što očekivati od Torcidinog prosvjeda, zašto mainstream Hrvatska okreće glavu kad stradavaju male skupine, zašto će najveća posljedica Plenkovićeve ere biti uništene institucije? Za Ideje.hr govori novinar i pisac Jurica Pavičić.

Analiza izbora u New Yorku: Trump će sada tamo testirati granice svoje moći

Politički analitičar Luka Ignac analizirao je upravo održane izbore u New Yorku, Virginiji, New Jerseyu i Kaliforniji. Što za Demokrate znači njujorška pobjeda muslimanskog useljenika iz Ugande, promotora priuštivog stanovanja kojeg Trump naziva komunistom? A što za demokraciju SAD-a znači javna potpora birača u Kaliforniji gerrymanderingu?

Vučićev politički sat je otkucao. Srbija polaže popravni ispit

Uoči godišnjice pogibije 16 građana u padu nadstrešnice Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, o godinu dana prosvjeda, osveti Vučićeva režima i političkoj budućnosti Srbije razgovarali smo s Dinkom Gruhonjićem, novinarom i profesorom Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Gruhonjić je i sam na meti srpskih tabloida, ali je svjestan da je situacija općenito vrlo opasna.

Pokušava li Trump kroz Argentinu osvojiti Latinsku Ameriku?

Oporba se opustila nakon uspjeha na rujanskim lokalnim izborima, a Milei shvatio da je situacija opasna. Kontroverzni libertarijanski predsjednik države, koji ratuje protiv kulture i obrazovanja, na izborima za dio Kongresa i Senata pojačao je svoju parlamentarnu grupu. I dalje nema većinu, ali ima načina kako zaobići oporbu. Je li sada nezaustavljiv, pitali smo profesoricu Nikolinu Židek s IE Universityja u Madridu.

Poslodavci su Plenkoviću omogućili lak poen. Što je lijek za inflaciju?

Žele li nešto izboriti u pregovorima s Vladom, poslodavci se najprije moraju dogovoriti s radnicima, kaže Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Upozorava da nas čeka dugo razdoblje inflacije koja je, kao i 80-tih, posljedica loše i neinovativne strukture gospodarstva, a zbog nje se država, kao i čovjek koji mora raditi s povišenom temperaturom, odriče važnih ciljeva, na štetu građana.

Obavezno glasanje spas je za liberalnu demokraciju

Kako populisti i radikalni desničari ugrožavaju liberalnu demokraciju, zašto griješe konzervativci koji ih prihvaćaju za partnere, ali i zašto populiste ne treba isključivati ili zabranjivati? Profesorica švedskog Sveučilišta u Uppsali Anthoula Malkopoulou podsjeca da su populisti izrasli na stvarnim problemima građana, s kojima se društva moraju uhvatiti ukoštac. U međuvremenu, predlaže obavezno glasanje kao recept za ublažavanje pritiska desnih populista.

Pogledajte sve video priloge

10. studenoga 2025. / Članci / čita se 9 minuta

in memoriam

Znanstvena ostavština Jamesa Watsona. Prijelomno otkriće i problematični postupci

Dvostruka zavojnica nije samo lijepi prikaz, fotografija DNA, to je model koji je otvorio put definiranju genetskog koda, razumijevanju transkripcije, sekvenciranja PRC-a, genomike i mnogih drugih postignuća, piše Tamara Čačev u povodu nedavne smrti Jamesa Watsona. No, kad znanstvenici rano u životu dosegnu najviša priznanja koja u karijeri mogu dostići, uvijek postoji mogućnost da u ostatku života koji provode pod budnim okom javnosti naprave nešto što može narušiti njihov ugled.

Tamara Čačev

10. studenoga 2025. / Aktualno

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

7. studenoga 2025. / Članci / čita se 10 minuta

ZNANOST I KNJIŽEVNOST

Intimna i politička povijest Dalmacije. Sudbine djedova Dražena Lalića i budući naraštaji

Osobne i intimne priče katkad govore više o socijalnoj i političkoj povijesti nego činjenice i analize događaja i osoba od općeg značaja, izdvaja Gordana Crnković u osvrtu na knjigu Dvije kuće iznad mora sociologa Dražena Lalića, koja je, kako piše "roman prerušen u znanstveno djelo". Stoga knjigu prikazuje u kontekstu umjetničkih djela koja potvrđuju kako "afektivna svjedočanstva doista mogu potaknuti tektonske promjene jedne kulture i njezinog percipiranja"

Gordana Crnković

6. studenoga 2025. / Aktualno / čita se 5 minuta

EUROPSKA POLITIKA

Građani EU većinom staju na stranu demokracije. Plan akcije protiv Orbána

Istraživanje politologa Heermanna, Baute i Leuffena pokazuje da građani EU većinski nisu spremni prihvatiti nazadovanje demokracije i prihvaćaju sankcije protiv članica-kršiteljica demokratskih normi, piše Predrag Bejaković. Thu Ngyen iz Centra Jacques Delors zato predlaže strategiju za ograničavanje Orbánove politike.

Predrag Bejaković

28. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 18 minuta

povijest i politika

Pavelić ju je ‘odstranio da mu se ne plete oko nogu’. Ustaše i demokracija, nespojivo

Najjasnije svoj stav prema demokraciji ustaški poglavnik iznosi u knjizi Strahote zabluda. Fašizam smatra nasljednikom demokracije, objašnjava Enis Zebić. Prema Paveliću demokracija se pokazala nedoraslom i nesposobnom pa ju je fašizam najprije morao odstraniti "...da mu se ne plete oko nogu dok se rve s boljševizmom i da si na taj način načini čisto i ravno tlo za rvanje".

Enis Zebić

30. listopada 2025. / Članci / čita se 14 minuta

VIDEO IGRE

Trauma, tuga i gubitak. Interaktivna patnja u francuskoj igri svjetlosti i sjena

U srži priče igre "Clair Obscur" je pitanje odnosa umjetnika i njegovog djela, nova verzija dekonstrukcije umjetničkog procesa, piše Ivan Fischer u svojem osvrtu. U priči o gubitku i traumi nema sretnih rješenja, dobrih odabira, a igrači postaju suučesnici u patnji, i dijele odgovornost za dramu koja se odvija pred njima.

Ivan Fischer

22. listopada 2025. / Aktualno / čita se 14 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2025

Metalo-organske mreže. Molekularna arhitektura za kemiju novih materijala

Metalo-organske mreže (MOF) su u tri desetljeća istraživanja evoluirali od kurioziteta do jedne od najbrže razvijajućih grana kemije materijala, stoga nije iznenađujuće da su njihovi začetnici odlikovani Nobelovom nagradom za njihovo otkriće, pišu Ivana Brekalo i Krunoslav Užarević. Od izvlačenja minerala rijetkih zemalja iz otpadnih voda do apsorpcije i razgradnje bojnih otrova ili skladištenja vodika na sobnoj temperaturi, moguće primjene MOF materijala čine se neiscrpnima.

Ivana Brekalo / Krunoslav Užarević

12. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 11 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2025

Jesmo li konačno sustigli Lászlovu rečenicu?

Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.

Igor Gajin

23. listopada 2025. / čita se 24 minute / Aktualno Članci

POVODOM SUKOBA PREMIJERA I POSLODAVACA

Radnici i kapitalisti – tko je više dobio od rasta gospodarstva i inflacije. Hrvatsko zlatno doba

Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne plaće. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje plaća i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.

Viktor Viljevac

8. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 9 minuta

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2025

Schrödingerova mačka na dlanu. Kada se strujni krug ponaša kao jedan atom

Radovi nagrađeni ovogodišnjim Nobelom za fiziku nisu samo riješili zagonetku mosta između mikro i makro svijeta, oni su napravili i praktične alate za gradnju kvantnih tehnologija, piše Davor Horvatić. Njihova najvažnija poruka nije da je „kvantno moguće i u velikim makroskopskim sustavima“, nego da je priroda dosljedna.

Davor Horvatić

6. listopada 2025. / Aktualno Članci / čita se 14 minuta

Nobelove nagrada za medicinu i fiziologiju 2025.

Otvaranje vrata razvoju terapija protiv autoimunih bolesti i tumora.

Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.

Tamara Čačev

18. listopada 2025. / čita se 13 minuta / Članci

GEOPOLITIKA I TEHNOLOGIJA

Suverena umjetna inteligencija. Pitanje izbora ili pragmatična potreba?

Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.

Davor Nikolić

31. listopada 2025. / Publikacije / čita se 10 minuta

Knjige i Ideje

Što me je naučio Jeremy Shearmur

Jedinstvena je okolnost da je knjiga velikog filozofa objavljena u Hrvatskoj prije nego u drugim dijelovima svijeta, napisao je Darko Polšek u preporuci za knjigu Jeremyja Shearmura Popperovo i Hayekovo nasljeđe. Osim uvodnog, poglavlja su zaista izvorno objavile Ideje.hr ali ih je autor za knjigu doradio i dopunio. Ovdje donosimo pogovor Željka Ivankovića u kojem se naglašava najvažnije što je naučio od Shearmura, i što je leitmotiff knjige, da je znanje ograničeno, unapređuje se u diskusiji različitih pogleda, a pluralizam je vrijednost koja na žalost sve više iščezava

Željko Ivanković

20. listopada 2025. / Članci Publikacije / čita se 9 minuta

KNJIŽEVNOST

Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

Zbornik "Dostojevski, ideje, prijepori" iznimno je vrijedan znanstveni doprinos tematski vrlo raznolikim aspektima njegovog velikog književnog, a i publicističkog djela, piše Zdenko Duka. O životu Dostojevskog ispisani su brojni književni, sociološki i filozofski radovi, no posljednjih godina spominje se kao i onaj koji je zagovarao konzervativizam, ideju pravoslavlja i Rusije naspram katoličke i protestantske Europe.

Zdenko Duka

18. listopada 2025. / Članci / čita se 8 minuta

MEĐUNARODNA POLITIKA

Ritual političke psihoterapije regije. Kako je proces Brdo-Brijuni postao kulisa bez učinka

Brdo-Brijuni postali su savršena metafora jednog mentaliteta - regija se sastaje kako bi dokazala da je civilizirana, a ne da bi nešto odlučila, piše Domagoj Juričić. Svaka država u prostoriju unosi vlastitu disfunkcionalnost, a kad sve to stavite za isti stol, dobijete dijalog bez ishoda.

Domagoj Juričić

18. listopada 2025. / čita se 14 minuta / Članci

MAKROEKONOMIJA

Povijest kritike kapitalizma. Od Marxa i Engelsa do Keynesa i Stiglitza

U knjizi "Kapitalizam i njegovi kritičari", John Cassidy vješto prepleće povijest ideja, biografske podatke i gospodarsku povijest, piše Darko Oračić u svojem osvrtu. Cassidy potiče na razmišljanje o modernom dobu te otvara brojna ekonomska i etička pitanja, a posebno je važno ono jesu li kritičari kapitalizma (bili) u pravu.

Darko Oračić