Uz to što smatra da je Zakon o jeziku nepotreban Nikola Petković izdvojio je neka od spornih mjesta Prijedloga: odnos standardnog jezika i idioma, položaj manjina … Zaključuje da je njegov smisao samo u povećanju broja sinekura
Uvođenje "algoritma" u Misesovu definiciju slučajnosti učinilo ju je matematički preciznom i cijelo je područje učinilo trajno "algoritamskim", piše Zvonimir Šikić u sedmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Iako danas većina stručnjaka smatra da je Church-Turingova teza "bolje potvrđena", mnogi se nadaju da će Martin-Löf-Chaitinova teza s daljim radom dosegnuti istu razinu sigurnosti.
Jeremy Shearmur nastoji sistematizirati izazove s kojima se suočavaju javne politike u zapadnom svijetu koji proistječu iz demografskih kretanja. Promjena sustava vrijednosti izaziva neočekivane posljedice koje sa svoje strane utječu na zadržavanje tradicionalnih vrijednosti. A tu su i praktična pitanja: tko će njegovati sve starije stanovništvo koje sve duže ovisi o tuđoj pomoći i sl. 'Laka rješenja' poput stimuliranja nataliteta ili imigracije, također dolaze uz vlastite složene izazove.
Primoštenska Gospa iz Loreta danas privlači i po sto tisuća posjetitelja, čak i u pandemijskim godinama, usprkos tome što njezinu vizuru kritiziraju povjesničari umjetnosti. Arhitektica Marina Pavković zaključuje kako je propuštena prilika da na brdu pokraj Primoštena nikne istinsko umjetničko djelo koje bi privuklo i posjetitelje izvan niše vjerskog turizma.
Trebali bismo preispitati kako izgrađena okolina oblikuje naše identitete, upozorava Andrej Radman u svojem prvom članku za Ideje. Ukazuje na međuigru apstraktnih sredstava i konkretnih ciljeva arhitekture, demonstrirajući kako je u isti mah moguće biti i neprecizan i rigorozan, a zaključuje ekološkom kritikom egološkog razmišljanja.
Odnosi Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih susjednih država koje danas uočavamo u okrutnom ratu dobrim su se dijelom formirali upravo u vrijeme kad je Juraj Križanić sanjao svoj sveslavenski san čija je glavna sastavnica bilo crkveno ujedinjenje. Zašto se to nikad nije ostvarilo objašnjava Božo Kovačević
Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. Josip Lučev analizirao je Izvještaj nijansiranije, a izdvojio je na kraju i marže koje su u posljednje vrijeme, zbog inflacije, često diskutirane
Logika počiva na binarnim propozicijama - one mogu biti istinite ili lažne. U 6. članku o vjerojatnosti, Zvonimir Šikić pokazuje kako se vjerojatnost može promatrati kao proširena propozicijska logika, u kojoj propozicije mogu biti više ili manje vjerojatne, a u drugom dijelu teksta demonstrira generalizaciju propozicijskih formula.
Općeprihvaćeno je da je progres tema Novog vijeka, iako se o njemu, na svoj način, razmišljalo i u Antici. U raspravama o napretku koje su se intenzivirale posljednjih desetljeća uvijek je barem implicitno i moralno pitanje. Frauke Albersmeier u knjizi The Concept of Moral Progress pokušava ustanoviti što je moralni progres uopće, je li moralni progres moguć ili je moral uvijek isti, a analizira i tezu da je moralni progres moralna dužnost. Iako je suvremena etika življa nego ikad, Željko Ivanković postavlja pitanje koliko su moralne rasprave danas uopće važne
Neke aspekte konzervativnijeg čitanja Hegelove društvene filozofije vrijedi ponovno razmotriti, a čak se i iz njegovih neuspjeha može nešto naučiti, piše Jeremy Shearmur u tekstu u kojem razmatra Hegelov koncept Sittlichkeita, konkretnih moralnih uređenja unutar tržišnog društva, kao i njegove ideje o podjeli rada i etičkom sustavu utemeljenom na ulogama.
U 5. nastavku svojeg serijala o vjerojatnosti Zvonimir Šikić objašnjava koji su najbolji prediktori ovisno o tome zanima li nas jesmo li u pravu ili ne, ili koliko griješimo u apsolutnom ili kvadratnom iznosu. Šikić iznosi i dva poznata paradoksa - petrogradski i paradoks dvije omotnice - i detaljno pojašnjava njihove mehanizme.
Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. U Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr predstavcio ga je Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u petak, 28. travnja. U razgovoru su još sudjelovali Božo Kovačević, Ivica Rubil, Danijel Nestić, Martina Pezelj i Predrag Bejaković. U nastavku je snimka razgovora
Filozof Benjamin Bratton u knjizi "Revenge of the Real" argumentira da bi se tvrde znanosti trebale uzeti kao temelj za rekonstituciju današnje političke kulture. Filip Drača ocjenjuje Brattonove ideje i zaključuje kako knjiga bolje prolazi kao predviđanje onoga što dolazi, nego kao manifest.
Condorcetov teorem porote matematički je argument da kolektivno odlučivanje agenata epistemički kompetentnijih od onih koji odlučuju nasumično proizvodi kvalitetniju odluku od bilo kojeg individualnog agenta, piše Hana Samaržija u svojoj analizi rezultata empirijskih istraživanja demokratskih izbora. Zaključuje kako Condorcetov teorem u praksi postavlja prezahtjevna očekivanja od agenata, te poziva na promišljanje novih procedura donošenja odluka.
U trećem članku o budućnosti kapitalizma Božo Kovačević predstavlja druge skupine, političare i autore koji su se bavili istim pitanjem kao i Trilateralna komisija. Zajedničko im je, uočava, odmak od dioničarskog i okretanje "stakeholder" kapitalizmu. Prikazuje njihov odnos prema Kini, a na kraju problematizira pozivanje autora studije "Novi duh kapitalizma" na sociologa Maxa Webera
Knjiga Trilateralne komisije "Novi duh kapitalizma" zapravo je politički program za ostvarivanje socijaldemokratskog kapitalizma, piše Božo Kovačević. Autori strahuju kako bi globalna prevlast zapada mogla nestati zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva i smanjenja povjerenja u temeljne demokratske institucije, što je posljedica desetljeća uvjeravanja elita da neoliberalni dioničarski kapitalizam nema alternativu.
Trilateralna komisija osnovana je u jeku kriza sedamdesetih, koje u mnogočemu izgledaju slično kao krize koje potresaju današnji svijet. Božo Kovačević uspoređuje recentno izvješće Trilateralne komisije pod naslovom "Novi duh kapitalizma" s kontroverznim izvješćem "Kriza demokracije" iz 1975., u kojem su autori zaključili da je ključni problem demokratskih društava u prevelikom stupnju demokratičnosti.
Britanska Konzervativna stranka, stara gotovo dva stoljeća, u ozbiljnoj je opasnosti da postane dugoročno politički irelevantna, sugerira Jeremy Shearmur. Odlazak u oporbu dao bi stranci priliku za preispitivanje svojih ideja, ali pitanje je koliko bi joj to pomoglo. U poziciji je u kojoj ne može privući mlađe birače, mora zadržati one koje je privukao populizam Brexita, a istovremeno mora pokušati i povratiti povjerenje onih koji su je smatrali gospodarski uspješnom strankom, što bi se moglo pokazati nespojivim.
Statističari s kraja 19. i s početka 20. stoljeća počeli su insistirati da se vjerojatnosti moraju shvaćati isključivo kao granične frekvencije u tzv. slučajnim eksperimentima, piše Zvonimir Šikić. Rezultat je bila Fisherova metoda, iako nema razloga da se ne upotrebljava generalna, precizna i matematička Laplaceova, tj. bejesovska metoda
Ovo je esej o konzervativnom otporu modernitetu. U prvom dijelu Sebastian Kukavica ukratko opisuje antimodernizam Carlylea, Novalisa, Donoso Cortésa, Bonalda i drugih, a u drugom se dijelu, slijedom eseja Novac i Naša mladost, usredotočuje na Charlesa Péguya, koji je Francusku revoluciju vidio kao očuvanje tradicije starog svijeta