s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti
Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

16. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta

Sanja Terlević

Europska unija

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

16. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Domagoj Juričić

Njemačka, između ostalog

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.

Odgoj djevojčica u Europi. Jezik simboličkog reda.

14. kolovoza 2026. / čita se 22 minute

Ines Sabalić

UZ NOLANOVU ODISEJU

Odgoj djevojčica u Europi. Jezik simboličkog reda.

Prije petnaest godina majka je u pet ujutro budila kćer da uči grčke nepravilne glagole; danas njih dvije zajedno gledaju Nolanovu filmsku verziju Odiseje i raspravljaju o Homeru. Iz te osobne, lakanovski začinjene perspektive, Ines Sabalić piše o promjeni simboličkog reda svijeta davno markiranog Odisejevim gubitkom identitea kroz lutanja Mediteranom, dok je ženama u snalaženju u tom muškom svijetu pomagala Atena Palada.

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

12. kolovoza 2026. / čita se 44 minute

Sebastian Kukavica

Dekadentska estetika

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u "Presvijetlom ubojstvu" do njezina poraza pred stvarnošću u "Nekrofilu" i "Strastvenom puritancu", nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.

Nije to tako crno: vodič kroz najmračnije objekte svemira Briana Coxa i Jeffa Forshawa

11. kolovoza 2026. / čita se 10 minuta

Dario Hrupec

ASTROFIZIKA

Nije to tako crno: vodič kroz najmračnije objekte svemira Briana Coxa i Jeffa Forshawa

Otkako su astrofizičari potvrdili njihovo postojanje, crne rupe više nisu znanstvena fantastika ili teorijska mogućnost. Nova knjiga Briana Coxa i Jeffa Forshawa, koju je na hrvatski preveo Dario Hrupec, a bit će objavljena pred skoro gostovanje Briana Coxa u dvorani Lisinski u Zagrebu, jedna je od rijetkih koja o njima piše, vodeći čitatelja od Laplacea do granica onoga što fizika danas zna o informaciji i stvarnosti.

Peter Turchin: pregled 250 godina američke povijesti

4. kolovoza 2026. / čita se 4 minute

Zvonimir Šikić

STATISTIKA POVIJESTI

Peter Turchin: pregled 250 godina američke povijesti

Realne plaće, nejednakost, prosječna visina stanovništva i politička polarizacija - naizgled nepovezani pokazatelji koji, prema Turchinovoj teoriji, prate isti dugoročni ritam uspona i pada. Analiza pokazuje, piše Zvonimir Šikić, da se Amerika, 250 godina nakon osnutka, nalazi u fazi sličnoj onoj koja je prethodila građanskom ratu.

Zanimljiv slučaj Rutgera Bregmana: od morala do ambicije i natrag

4. kolovoza 2026. / čita se 15 minuta

Boris Pavelić

Iskušenja aktivizma

Zanimljiv slučaj Rutgera Bregmana: od morala do ambicije i natrag

Rutger Bregman je od onih koji je Davos nazvao "konferencijom o vatrogastvu na kojoj nitko ne smije spomenuti vodu" postao autor knjige koja bogatstvo i utjecaj vidi kao legitimna oruđa promjene. Boris Pavelić se pita: je li ta promjena znak zrelosti ili znak da je "Moralna ambicija" jednostavno slaba knjiga?

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Matija Miloš

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Tri dana u Avignonu. San koji se u Dubrovniku više ne sanja

27. srpnja 2026. / čita se 13 minuta

Lada Čale Feldman

kazalište

Tri dana u Avignonu. San koji se u Dubrovniku više ne sanja

Tri dana u Avignonu bila su dovoljna da se otkrije zašto se ondje festival i grad stapaju u jedno, dok se u Dubrovniku kazalište sve više svodi na rubnu, dobro čuvanu iluziju. U osobnom svjedočenju o off programu festivala u Avignonu, o javnim razgovorima i predstavama poput Gosselinova "Maldorora" Lada Čale Feldman opisuje što bi Dubrovačke ljetne igre mogle biti, sjeća se što su nekoć bile, a što očito više nisu.

Testament Chantal Akerman. O radosnom smijehu i onom koji najavljuje katastrofu

27. srpnja 2026. / čita se 10 minuta

Gordana Crnković

Film i književnost

Testament Chantal Akerman. O radosnom smijehu i onom koji najavljuje katastrofu

Deset godina nakon smrti Chantal Akerman, hrvatski prijevod njezine posljednje knjige "Moja majka se smije" zatvara krug s filmom "No home movie", a ova dva djela zajedno čine njezin umjetnički testament. Gordana Crnković piše da se tema bezdomnosti, majčinstva i logorske prošlosti provlači kroz cijeli opus redateljice čiji je "Jeanne Dielman" 2022. proglašen najboljim filmom svih vremena.

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

25. srpnja 2026. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

Knjige/Osvrti

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.

Korijeni moderne demokracije 1: Žarko Puhovski – O laži!

25. srpnja 2026. / čita se 5 minuta

Ideje.hr

KLUB BATINA

Korijeni moderne demokracije 1: Žarko Puhovski – O laži!

Je li pojava Donalda Trumpa iznenađenje ili se mogla očekivati već u polazištima Deklaracije o neovisnosti. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr a uvodno je, nakon moderatorice Rajke Rusan, govorio Žarko Puhovski. Radi lakšeg praćenja uz video su priložene tekstualne natuknice iz izlaganja.

Korijeni moderne demokracije 3: Goran Selanec, rasprava i završna riječ

25. srpnja 2026. / čita se 7 minuta

Ideje.hr

Klub Batina

Korijeni moderne demokracije 3: Goran Selanec, rasprava i završna riječ

U trećem video-isječku i tekstualnim natuknicama o obljetnici moderne demokracije prvo govori Goran Selanec o svojem viđenju Deklaracije o neovisnosti, slijede pitanja iz publike (Bože Kovačevića o unošenju ropstva u Ustav SAD-a), odgovori Gorana Selaneca, intervencija Tina Radovanija i završna riječ Žarka Puhovskog

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta

Božo Kovačević

OBLJETNICE

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

21. srpnja 2026. / čita se 44 minute

Božo Kovačević

Obljetnice

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.

Digitalni superego. Bijeg od otpora, neizvjesnosti i problema

16. srpnja 2026. / čita se 6 minuta

Maja Profaca

Prikaz knjige

Digitalni superego. Bijeg od otpora, neizvjesnosti i problema

Britanska psihoanalitičarka Alessandra Lemma u novoj knjizi "Psihotehnički razvoj" pokazuje da digitalna tehnologija aktivno oblikuje kako doživljavamo identitet, žudnju, tijelo i gubitak, piše Maja Profaca. Psihički razvoj, osobito mladih, danas je nerazdvojiv od logike ekrana koji nas promatra i vrednuje.

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

14. srpnja 2026. / čita se 18 minuta

Karlo Mikić

Problem svijesti

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.