Autorski članci: Željko Ivanković

17. studenoga 2020. / Publikacije

Bankovna politika

Damir Odak, metaforična ispovijest. Kako HNB vidi ulogu banaka i bankara u ekonomiji. Dileme i rizici.

Argumente za svoju bankovnu politiku, koju HNB njeguje već godinama, Damir Odak, bivši viceguverner, iznosi neobičnim stilom, punim slika, analogija i alegorija, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu A Political Economy of Banking Supervision. Iako je bogata sadržajima o kojima bi se u Hrvatskoj itekako trebalo raspravljati, teško da će se stručna javnost u to upustiti. Time će se možda baviti europski kuloari

Željko Ivanković

19. srpnja 2020. / Publikacije Rasprave

knjige i ideje

Rasprava o euru: Zašto cijeli svijet ne prihvati jednu valutu, nego ih, neočekivano, ima sve više?

Euro ima problem demokratskog deficita. Ekonomiste to ne brine, piše Željko Ivanković u zaključku članka u kojem u prvom dijelu iz voluminoznog zbornika History of Money and Currency izdvaja temu o monetarnom pluralizmu, u drugom dijelu prikazuje diskusiju o euru, a u trećem dijelu, u povodu rasta broja komplementarnih i privatnih valuta iznosi neke elemente institucionalne teorije novca koja novčani sustav, jedini način pravilnog razumijevanja novca, smješta u konačnici u politički sustav, a koji je pogled u Hrvatskoj potisnut. Zašto

Željko Ivanković

22. svibnja 2020. / Publikacije

knjige o novcu

Što je novac, ne pitajte ekonomiste nego pravnike. Bankovni novac, istinska prekretnica. Bitcoin i Srednji vijek.

Pravna analiza novca predstavlja zaokret u razumijevanju novca koji otvara put uspostavi nove paradigme. Zbornik Money in the Western Legal Tradition golemi je pothvat u najnovijim nastojanjima da se razumije priroda novca, što je zadatak koji se sve snažnije nameće u razdoblju financijalizacije i pojave digitalnog novca

Željko Ivanković

26. travnja 2020. / Rasprave

Slučaj franak (3): Politički aspekt

Priča o izbjegavanju odgovornosti. Odluke su političari prepustili društvenim mrežama

U skoro deset godina slučaja franak javnost je bila fokusirana na sudski spor dužnika i banaka, osobito na njegovu prezentaciju u neformalnoj internetskoj raspravi, no ključna je odluka bila politička – Zakon o konverziji. Očekivati je da će se u budućim sličnim krizama, koje već dolaze, obrasci ponoviti. Ovaj bi put komunikacijski efikasnija mogla biti neka druga glasnija skupina. Trebat će vremena da političko odlučivanje inkorporiranjem kriterija odgovornosti onemogući moralni hazard, ako ikad

Željko Ivanković

30. ožujka 2020. / Rasprave

nejednakost (2)

Analiza HNB-a: najveća bogatstva nisu rezultat nasljedstva nekretnina. Što utječe na imovinsku nejednakost? Korona kriza i nejednakost

Mjere za suočavanju s korona krizom trebale bi uzeti u obzir nejednakost pojedinih komponenti imovine u Hrvatskoj. Slijedi to iz analize nejednakosti imovine koju je objavila Hrvatska narodna banka. Kriza otvara i pitanje političke nejednakosti. Koji će segment društva presudno utjecati na oblikovanje mjera za prevladavanje krize: oni koji zahvaljujući financijskoj imovini ipak imaju više opcija nego oni drugi koji do jučer nisu bili siromašni, a sad imaju samo nekretninu u kojoj se tek mogu samoizolirati

Željko Ivanković

24. ožujka 2020. / Članci

slučaj franak (2)

Sociologija (pre)zaduživanja Petre Rodik. Uloga i sudbina srednje klase. Obnova sustava

Knjiga Petre Rodik (Pre)zaduženi prva je znanstvena studija slučaja franak, najvažnijeg fenomena one prethodne ekonomske krize u Hrvatskoj. Autorica se međutim fokusira šire od samog slučaja, na procese financijalizacije i širenje zapadnih banaka u tranzicijske zemlje, te posebno na sudbinu srednje klase, koja je glavna korisnica tih kredita. Željko Ivanković razmatra koji su uzroci financijalizacije te kakva je u tom procesu uloga srednje klase

Željko Ivanković

15. ožujka 2020. / Članci

slučaj franak

Dužnicima u francima teret otplate olakšala je politička aktivnost. Od pravosuđa, unatoč neprestanom proglašavanju ‘pobjeda’ nisu dobili ništa

Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske objektivno obeshrabruje dužnike u francima od daljnjih tužbi, premda oni najavljuju nastavak dugotrajnih pravosudnih procesa. To i sociološka studija Petre Rodik, povod su za pokušaj djelomične rekapitulacije najznačajnijeg fenomena proisteklog iz posljednje hrvatske ekonomske krize. Željko Ivanković zaključuje da slučaj prelazi granica pravosuđa, no pitanje je načina i standarda prema kojima je rješavan u političkom procesu. I u drugim je zemljama rješenje ovisilo o političkoj poziciji dužnika

Željko Ivanković

1. veljače 2020. / Članci

nejednakost

Ginijev koeficijent nejednakosti dohotka 0,44 – 0,51. Hrvatskih 1 posto najbogatijih. HNB-ova anketa o imovini kućanstava

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava koju je provela HNB, napokon omogućava analizu sociodemografskih te poslovnih karakteristika hrvatskih kućanstava u odnosu na njihove imovinske i dohodovne nejednakosti, čime postaju moguće skice nekoliko posto najbogatijih (i najsiromašnijih), a možda i spoznaje kakva je njihova (politička) pozicija kad je riječ o upravljanju institucijama kao zajedničkim resursom

Željko Ivanković

13. prosinca 2019. / Aktualno Članci

in memoriam

Do posljednjeg daha. Uz smrt Željka Rohatinskog (1951 – 2019), guvernera Hrvatske narodne banke u dva mandata

Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade

Željko Ivanković

23. studenoga 2019. / Članci

Prikaz

Monetizacija i demonetizacija. Cijena dostojanstva, poštovanja i ugleda, tijela i života. Fer cijena

Svi su se složili da bivšim istočnonjemačkim političkim zatvorenicima novac ne može biti adekvatna kompenzacija, ali i da kompenzacija mora biti i novčana. No što je fer naknada u njihovom i u slučajevima kad se plaća tjelesna povreda ili novčano izražava poštovanje, primjerice u minimalnoj plaći? U odnosu na sve što se mjeri novcem, omjer razmjene na tzv. slobodnom tržištu u suvremenom je svijetu – vrlo mali, zaključuje se u prikazu odličnog zbornika Money as God

Željko Ivanković

9. listopada 2019. / Članci

esej/knjiga

Novac je bitak svih stvari, koje jesu da jesu a koje nisu da nisu. Temelj zapadnog svijeta

Prema tumačenju Richarda Seaforda temeljni su pojmovi zapadne filozofije pri svojem rođenju oblikovani po uzoru na novac, dakle i cijela zapadna kultura i civilizacija, piše Željko Ivanković. Može li se današnja kriza novca (i institucija) objasniti načinom njegova nastanka u antičkoj Grčkoj

Željko Ivanković

16. kolovoza 2019. / Članci

Zbornik 'Raw Data' is an Oxymoron

Podaci su istisnuli knjige. Kako to izgleda u ekologiji, astronomiji, matematici, ekonomiji, filozofiji

Zašto se umnažanje broja podataka svemirskim brzinama predstavlja kao dostignuće? Zar se u razumijevanju svijeta nije stoljećima težilo redukciji na ono bitno: zemljopisna mapa u omjeru 1:1 je besmislena. Željko Ivanković predstavlja zbornik 'Raw Data' Is an Oxymoron koji analizira ograničenost oslonca na podatke u pojedinim disciplinama

Željko Ivanković

3. kolovoza 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Željko Ivanković

30. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (5)

Rasprava sa Šošićem, nastavak. Nejednakost, neovisnost, odgovornost. Transformacija prirode HNB-a

Vedran Šošić ističe da njegov članak "nije rasprava o velikim temama koje će oblikovati 'teoriju i praksu' središnjeg bankarstva u narednim desetljećima i poziciju središnjih banaka u demokratskim društvima“. To je, naravno, nemoguće. Pokušat ću, piše Željko Ivanković, pokazati da iz Šošićeva članka, unatoč njegovoj fokusiranosti na uspješnost HNB-a,  ipak izviruju i „velika“ pitanja odgovornosti, neovisnosti i pozicije centralnih banaka u demokratskom poretku

Željko Ivanković

29. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (4)

Neovisnost i demokratska odgovornost centralnih banaka. Rasprava sa Šošićem, nastavak. Šonje vs Rohatinski

Velika je recesija izazvala raspravu o centralnom bankarstvu, instituciji koja bitno obilježava ekonomiju i politiku posljednjih stotinu godina. Jedno krilo rasprave ide za propitivanjem tehnologija i oruđa koje su centralne banke koristile i koriste, ili nisu a trebale su. John H. Wood u knjizi koja se ovdje predstavlja međutim raspravlja o političkoj poziciji centralnih banaka i zaključuje da su ideologijom neovisnosti izuzete od demokratske odgovornosti radi servisiranja političara i financijskog sektora. Njegova analiza prigodan je okvir za odgovor Vedranu Šošiću, u nastavku ovog članka, i komentirani prikaz rasprave Velimira Šonje sa Željkom Rohatinski u drugom nastavku

Željko Ivanković

9. svibnja 2019. / Članci

Neovisnost centralnih banaka i nejednakost

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću

Željko Ivanković

29. ožujka 2019. / Članci

DEMOKRACIJA I ISTINA (3)

Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna

Željko Ivanković

15. ožujka 2019. / Članci

Eksperti i politika (2)

Od prosvjetiteljstva do Trumpa. Od tehnokracije do planske države i populizma. Iza svega je uvijek dogma

Kako se prosvjetiteljsko suprotstavljanje dogmi izvitoperilo u populizam? Sophie Rosenfeld u knjizi Democracy and Truth, prikazuje put kojim kognitivne i znanstvene elite potiskuju javno odlučivanje, iako to znači ograničavanje demokracije. Tako se dospijeva do tehnokracije u punom razvitku, kakvom mnogi vide suvremenu plansku državu od Washingtona do Bruxellessa, kojom populizam želi zavladati

Željko Ivanković

8. ožujka 2019. / Članci

euro, sastanak u hnb-u

Zašto sam za referendum, zašto ga neće biti, a kad bi ga bilo zašto bih možda bio za euro. Možda

Nekolicina je argumenata protiv referenduma o euru: narod nije dovoljno stručan; pogledajte Brexit; o tome je već donesena odluka na referendumu o EU; dala bi se prilika huškanju i hajci ... Željko Ivanković sve te razloge opovrgava. I pokušava pokazati zašto je referendum ostao možda posljednje demokratsko utočište.

Željko Ivanković

18. veljače 2019. / Publikacije

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković

15. prosinca 2018. / Članci

Pristupanje eurozoni (1)

Stiglitzova knjiga nudi više tema i argumenata za raspravu o euru nego Vladina Strategija i prigodni stručni članci. A svi je zaobilaze

Ideje.hr započinju seriju članaka o pristupanju Hrvatske eurozoni. U prvom, Željko Ivanković izdvaja neke aspekte Stiglitzove knjige Euro i zaključuje da će se građani o ulasku u eurozonu opredjeljivati s obzirom na činjenicu da Europska unija doduše nije razvila demokratske mehanizme, ali da su tek u Hrvatskoj demokratski standardi zaostali (što se očituje i na početku procesa). To značajno utječe na (ne)zainteresiranost i za proces i za njegove političke karakteristike i posljedice: neka bude kako bude. Ponekom ipak neće biti baš sasvim svejedno

Željko Ivanković

20. svibnja 2018. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Željko Ivanković

14. svibnja 2018. / Aktualno

Politička ekonomija slučaja Agrokor (10)

Nakon ostavke Martine Dalić: Što će biti s nagodbom

Protivnika nagodbe među vjerovnicima zaista ima, jer njome gube više nego stečajem, s obzirom na to koja sredstva osiguranja imaju za svoja potraživanja. To je njihovo pravo, inače ne bi bila riječ o nagodbi, nego o prisili. To se znalo od samog početka pa je apsurdno optuživati ih da guraju zemlju u kaos dok je posao inače kao odlično obavljen (s “malim sjenama”)

Željko Ivanković

27. ožujka 2018. / Članci

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Željko Ivanković

5. studenoga 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (9)

Metoda svršenog čina i pouke crony kapitalizma: Konačni obračun

Državna intervencija u Agrokoru je privedena kraju. Analiza roll up ugovora pokazuje da se njome zadržavaju karakteristike kapitalizma razvijenog u doba privatizacije. Kreirana je pravna neizvjesnost, u kojim se okolnostima poslovi održavaju osobnim jamstvima. U kalkulaciju ulazi čak i sastav vlade. Ekonomski racio procese legitimira. Ipak, ima naznaka pozitivnih pomaka: obećava se racionalizacija poslovanja a dio novinara ustrajno demontira privilegije i pravnu nedosljednost

Željko Ivanković

9. kolovoza 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (8)

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

Na članke o političkoj ekonomiji slučaja Agrokor prvo su reagirali pripadnici Radničke fronte Katarina Peović Vuković i Hrvoje Štefan, a sad i liberali Velimir Šonje i Darko Polšek. Očekivati je da se raspravljalo o političkoekonomskom sustavu koji je doveo do slučaja Agrokor, no čini se da je riječ o eskapizmu, zaobilaženju teze i konkretne političke odgovornosti. Podizanje demokratskih standarda, a ne odvajanje ekonomije i politike, smatram putem za prevladavanje ortačkog kapitalizma

Željko Ivanković

6. kolovoza 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (7)

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

Agrokor je s državom razvijao zajedničke projekte, priskakao u pomoć utjecajnim prijateljima kad bi zapali u teškoće ili pokretali poslove. Imao je i ekonomsko-političku misiju. Zaduživao se u utrci s konkurencijom koju je teško mogao dobiti no očito je računao na pomoć države i onih koje je sam zadužio. Iako Plenković uočava da se u slučaju Agrokor radi o "reviziji hrvatske ekonomske tranzicije" čini se da ne vidi da je riječ o problemu političkoekonomskog sustava koji se ne može riješiti samo regulatornim nego i političkim promjenama

Željko Ivanković

28. srpnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (6)

Što je presudilo: zavjera radi preuzimanja, pogrešna poslovna odluka ili optužbe o namještanju rezultata

Ovaj članak objavljen je prije dva mjeseca. U njemu je najavljen sadržaj bloga s kojim je Ivica Todorić sad izišao u javnost. Tada smo naglasili da je "između Vlade i Agrokora održano u posljednjim mjesecima prije aktiviranja zakona više dramatičnih sastanaka. Intenzivno se sastančilo i u Londonu, već od prošle godine. Formira li se neka nova politička ekonomija bit će jasnije tek nakon revizorskih izviješća." Želimo sad naglasiti da je u članku koji smo objavili nakon ovoga rekonstruiran Agrokorov političkoekonomski modus operandi. Vjerujemo da će razvoj situacije iznijeti na vidjelo i taj obrazac

Željko Ivanković

21. srpnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (5)

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

U dva sam navrata, ukupno pet sati, razgovarao s Ivicom Todorićem, o situaciji u kojoj se zatekao, kako ju je planirao svladati te zašto je Vladi ipak prepustio upravljanje Agrokorom čiji je još uvijek nominalni vlasnik. Njegov pogled i informacije koje sam prikupio iz drugih izvora temelj su za daljnju analizu slučaja s kojim se Hrvatska susreće prvi put u svojoj povijesti. Što se događalo u dva dramatična mjeseca između dodjele kredita Agrokoru i preuzimanja upravljanja? Je li bilo alternative vladinoj intervenciji i kako ćemo mjeriti njen rezultat

Željko Ivanković

18. lipnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (4)

Ante Ramljak je Ante Gotovina specijalne operacije Agrokor. Očekuje tužbe

Politički je neobično značajna izjava Vladina povjerenika Ramljaka da bi stečaj Agrokora izazvao tužbe protiv Hrvatske zbog „nepažnje i nedjelovanja pojedinih državnih institucija“ i da nije donesen zakon o sistemski važnim poduzećima. Raspoređuje li Ramljak odgovornost? Kako političko-ekonomski sustav ustvari funkcionira?

Željko Ivanković

9. lipnja 2017. / Članci

POLITIČKA EKONOMIJA SLUČAJA AGROKOR (3)

Tunelarenje Agrokora: Zaduživanje na kojem bi i Todorić pozavidio

Prilično je uvjerljivo da su vrijeme donošenja lex Agrokor, formiranje privremenog vjerovničkog vijeća, potezi Vladinog povjerenika Ramljaka i zaduživanje Agrokora tempirani prema zbivanjima u političkoj sferi, ponajprije prema lokalnim izborima i formiranju nove većine u parlamentu. Odstupa li praksa u slučaju Agrokor od političke ekonomije tranzicije i predtranzicije?

Željko Ivanković

1. svibnja 2017. / Članci

EKONOMIJA &TD

Objektivna odgovornost igrača Marića, ministra financija

U skladu s tradicijom, Zdravko Marić, kao i drugi hrvatski političari, brani se od subjektivne odgovornosti, dok je pitanje zna li da nešto kao objektivna odgovornost uopće postoji. Klijentelizam sve svodi na izbjegavanje zakona. Plenković je dosad u svemu, pa i u tome, uglavnom čuvao stabilnost - zadržavao status quo

Željko Ivanković

11. travnja 2017. / Članci

Ekonomija &td

Politička ekonomija slučaja Agrokor: Standstill aranžman

Zbog neprihvaćanja činjenice da je slučaj Agrokor posljedica istrošene političke i ekonomske ideologije, ishod velikog potresa po svemu je sudeći samo preslagivanje oligarhijske strukture na nižoj razini

Željko Ivanković

19. ožujka 2017. / Članci

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković