Autorski članci: Željko Ivanković

9. listopada 2019. / Članci

esej/knjiga

Novac je bitak svih stvari, koje jesu da jesu a koje nisu da nisu. Temelj zapadnog svijeta

Prema tumačenju Richarda Seaforda temeljni su pojmovi zapadne filozofije pri svojem rođenju oblikovani po uzoru na novac, dakle i cijela zapadna kultura i civilizacija, piše Željko Ivanković. Može li se današnja kriza novca (i institucija) objasniti načinom njegova nastanka u antičkoj Grčkoj

Željko Ivanković

16. kolovoza 2019. / Članci

Zbornik 'Raw Data' is an Oxymoron

Podaci su istisnuli knjige. Kako to izgleda u ekologiji, astronomiji, matematici, ekonomiji, filozofiji

Zašto se umnažanje broja podataka svemirskim brzinama predstavlja kao dostignuće? Zar se u razumijevanju svijeta nije stoljećima težilo redukciji na ono bitno: zemljopisna mapa u omjeru 1:1 je besmislena. Željko Ivanković predstavlja zbornik 'Raw Data' Is an Oxymoron koji analizira ograničenost oslonca na podatke u pojedinim disciplinama

Željko Ivanković

3. kolovoza 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Željko Ivanković

30. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (5)

Rasprava sa Šošićem, nastavak. Nejednakost, neovisnost, odgovornost. Transformacija prirode HNB-a

Vedran Šošić ističe da njegov članak "nije rasprava o velikim temama koje će oblikovati 'teoriju i praksu' središnjeg bankarstva u narednim desetljećima i poziciju središnjih banaka u demokratskim društvima“. To je, naravno, nemoguće. Pokušat ću, piše Željko Ivanković, pokazati da iz Šošićeva članka, unatoč njegovoj fokusiranosti na uspješnost HNB-a,  ipak izviruju i „velika“ pitanja odgovornosti, neovisnosti i pozicije centralnih banaka u demokratskom poretku

Željko Ivanković

29. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (4)

Neovisnost i demokratska odgovornost centralnih banaka. Rasprava sa Šošićem, nastavak. Šonje vs Rohatinski

Velika je recesija izazvala raspravu o centralnom bankarstvu, instituciji koja bitno obilježava ekonomiju i politiku posljednjih stotinu godina. Jedno krilo rasprave ide za propitivanjem tehnologija i oruđa koje su centralne banke koristile i koriste, ili nisu a trebale su. John H. Wood u knjizi koja se ovdje predstavlja međutim raspravlja o političkoj poziciji centralnih banaka i zaključuje da su ideologijom neovisnosti izuzete od demokratske odgovornosti radi servisiranja političara i financijskog sektora. Njegova analiza prigodan je okvir za odgovor Vedranu Šošiću, u nastavku ovog članka, i komentirani prikaz rasprave Velimira Šonje sa Željkom Rohatinski u drugom nastavku

Željko Ivanković

9. svibnja 2019. / Članci

Neovisnost centralnih banaka i nejednakost

Sve neuspješne centralne banke neuspješne su na svoj način, ali i uspješne su uspješne samo na svoj način

Financijska kriza od prije deset godina potaknula je preispitivanje vladajuće ekonomske paradigme: raspravlja se o mogućem utjecaju centralnih banaka na kretanje nejednakosti, kritiziraju se teorije kojima legitimiraju svoju politiku: potiskivanje inflacije cijena imovine iza zastora brige za inflaciju potrošačkih cijena. Konzekventno, na meti je i neovisnost centralnih banaka u demokratskom okruženju. Knjiga australske sociologinje financija Jocelyn Pixley na svoj se način bavi svim tim temama te poviješću centralnog bankarstva u 20. stoljeću

Željko Ivanković

29. ožujka 2019. / Članci

DEMOKRACIJA I ISTINA (3)

Liberalizam kakav stvarno jest i u primjerenoj izvedbi: Što bi o populizmu, padu ugleda stručnjaka, lažnim vijestima, rekao Karl Popper

Kroz glavna djela svoje političke filozofije Bijeda historicizma i Otvoreno društvo, nastala u suočavanju sa dva totalitarizma, nacizmom i staljinizmom, Karl Popper nametnuo se kao vodeći mislilac liberalizma 20. stoljeća. Posebnu popularnost stekao je u zemljama bivšeg socijalizma s početkom tranzicije. Gostovanje dvojice njegovih asistenata u Zagrebu, uglednih znanstvenika Jeremyja Shearmura i Davida Millera iskorišteno je za raspravu o tome koliko je njegova misao i danas aktualna

Željko Ivanković

15. ožujka 2019. / Članci

Eksperti i politika (2)

Od prosvjetiteljstva do Trumpa. Od tehnokracije do planske države i populizma. Iza svega je uvijek dogma

Kako se prosvjetiteljsko suprotstavljanje dogmi izvitoperilo u populizam? Sophie Rosenfeld u knjizi Democracy and Truth, prikazuje put kojim kognitivne i znanstvene elite potiskuju javno odlučivanje, iako to znači ograničavanje demokracije. Tako se dospijeva do tehnokracije u punom razvitku, kakvom mnogi vide suvremenu plansku državu od Washingtona do Bruxellessa, kojom populizam želi zavladati

Željko Ivanković

8. ožujka 2019. / Članci

euro, sastanak u hnb-u

Zašto sam za referendum, zašto ga neće biti, a kad bi ga bilo zašto bih možda bio za euro. Možda

Nekolicina je argumenata protiv referenduma o euru: narod nije dovoljno stručan; pogledajte Brexit; o tome je već donesena odluka na referendumu o EU; dala bi se prilika huškanju i hajci ... Željko Ivanković sve te razloge opovrgava. I pokušava pokazati zašto je referendum ostao možda posljednje demokratsko utočište.

Željko Ivanković

18. veljače 2019. / Publikacije

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Željko Ivanković