s
f i y S

Ogledi

Sekvenciranje genoma novorođenčadi. Što kad se dobije rezultat? Etički problemi
Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

12. kolovoza 2026. / čita se 44 minute

Sebastian Kukavica

Dekadentska estetika

Kazalište okrutnosti Gabrielle Wittkop. Kada raspadanje postaje umjetnost.

Gabrielle Wittkop, francusko-njemačka spisateljica gotovo nepoznata izvan uskih književnih krugova, u svojim je romanima izgradila kazalište okrutnosti u kojem raspadanje tijela i civilizacija postaju izvor perverzne ljepote. Esej Sebastiana Kukavice izlaže kako njezina proza, od punog trijumfa te estetike u "Presvijetlom ubojstvu" do njezina poraza pred stvarnošću u "Nekrofilu" i "Strastvenom puritancu", nadilazi puku transgresiju i sadeovski utjecaj te obuhvaća čitav luk dekadentske imaginacije – njezin uspon i slom.

Peter Turchin: pregled 250 godina američke povijesti

4. kolovoza 2026. / čita se 4 minute

Zvonimir Šikić

STATISTIKA POVIJESTI

Peter Turchin: pregled 250 godina američke povijesti

Realne plaće, nejednakost, prosječna visina stanovništva i politička polarizacija - naizgled nepovezani pokazatelji koji, prema Turchinovoj teoriji, prate isti dugoročni ritam uspona i pada. Analiza pokazuje, piše Zvonimir Šikić, da se Amerika, 250 godina nakon osnutka, nalazi u fazi sličnoj onoj koja je prethodila građanskom ratu.

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

30. srpnja 2026. / čita se 14 minuta

Matija Miloš

Teorija prava

Pravo i književnost. Veza kulturne i pravne prakse.

Pravo se obično zamišlja kao niz strogih dokumenata, dok se književnost poima nježnom i podatnom, no nova knjiga Grete Olson pokazuje da je ta podjela varljiva, jer se pravo oduvijek živi i osjeća, a ne samo tumači. Tekst Matije Miloša prati kako pojam "pravnosti" pomaže pri razumijevanju zašto se, primjerice, kandidatura predsjednika Milanovića ili hrvatska rasprava o Ustavu ne mogu svesti na puko pitanje stručnosti ili politike.

Tri dana u Avignonu. San koji se u Dubrovniku više ne sanja

27. srpnja 2026. / čita se 13 minuta

Lada Čale Feldman

kazalište

Tri dana u Avignonu. San koji se u Dubrovniku više ne sanja

Tri dana u Avignonu bila su dovoljna da se otkrije zašto se ondje festival i grad stapaju u jedno, dok se u Dubrovniku kazalište sve više svodi na rubnu, dobro čuvanu iluziju. U osobnom svjedočenju o off programu festivala u Avignonu, o javnim razgovorima i predstavama poput Gosselinova "Maldorora" Lada Čale Feldman opisuje što bi Dubrovačke ljetne igre mogle biti, sjeća se što su nekoć bile, a što očito više nisu.

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

25. srpnja 2026. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

Knjige/Osvrti

Tko je J. D. Vance, američki potpredsjednik. Granice obraćenja

Od kritičara Trumpa postao je njegov potpredsjednik, a od protestanta katolik. Njegovi memoari otkrivaju koliko su te dvije preobrazbe isprepletene. Vanceova zaokupljenost vrlinom i brigom za zajednicu ne objašnjava zašto populistički pristup kojem se priklonio smatra rješenjem za probleme koje pronicljivo dijagnosticira.

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta

Božo Kovačević

OBLJETNICE

Stogodišnica Izleta u Rusiju (4) – S kim je Krleža stvarno putovao i družio se

Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

21. srpnja 2026. / čita se 44 minute

Božo Kovačević

Obljetnice

Stogodišnica izleta u Rusiju (3): Grad koji je Krleža prešutio. Detektivska rekonstrukcija

Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

14. srpnja 2026. / čita se 18 minuta

Karlo Mikić

Problem svijesti

Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti

Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.

Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom 

7. srpnja 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

Molekularna biologija

Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom 

Svaka naša stanica tiho proizvodi tisuće molekula o kojima medicina i biologija do nedavno nisu ništa znale - to je otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo bolesti, pa i sam život. Novi rad konzorcija TransCODE, objavljen u Natureu, prvi put sustavno kartira taj „tamni proteom" i pokazuje da granica između kodirajućeg i nekodirajućeg genoma nije tamo gdje smo mislili.

Slučaj franak: Što je to ‘puna’ naknada štete? Dva shvaćanja pravde

23. lipnja 2026. / čita se 15 minuta

Željko Ivanković

Politika i društvo

Slučaj franak: Što je to ‘puna’ naknada štete? Dva shvaćanja pravde

U presudi Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine i u izdvojenim mišljenjima iznose se dva koncepta tzv. punog obeštećenja dužnika u francima, koja se provlače kroz sudbene procese i dokumente već od tužbe potrošača (u kojoj je iznesen jedan koncept) i presude suca Dobronića (koji se priklonio drugom shvaćanju). U tome se razlikuju zakonodavac i (dio?) sudbene vlasti i financijskih vještaka. Željko Ivanković povezuje ih s dva shvaćanja pravde

Od Epsteina do tehno-oligarha. Kraj demokratske kontrole

12. lipnja 2026. / čita se 16 minuta

Nataša Babić

slučaj epstein (3)

Od Epsteina do tehno-oligarha. Kraj demokratske kontrole

Jeffrey Epstein nije bio samo seksualni predator već i punopravni sudionik projekta koji danas preoblikuje zapadne demokracije: saveza tehno-oligarha, kriptoanarhista i radikalne desnice koji sebe vide izvan dosega zakona, demokratske kontrole i posljedica vlastitih odluka. Tekst Nataše Babić prati vezu od Epsteinovih emailova Thielu i Bannonu do Andreessenovih manifesta i genetskih butika Silicijske doline i izvodi njihov zajednički - hubris. Kad su zašli u dotad 'božje područje', reagirao je Papa Lav XIV

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti

8. lipnja 2026. / čita se 19 minuta

Velimir Grgić

NEPAL

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti

U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

Božo Kovačević

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

29. svibnja 2026. / čita se 8 minuta

Marija Brajdić Vuković

Istina i metoda

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta

Božo Kovačević

KNJIŽEVNOST

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

27. svibnja 2026. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija

Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno.

Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).

Svaka kriza traži krivca. Epstein, žrtveni jarac američkog resentimana

23. svibnja 2026. / čita se 17 minuta

Nataša Babić

SLUČAJ EPSTEIN (2)

Svaka kriza traži krivca. Epstein, žrtveni jarac američkog resentimana

Povijest velikih kriza pokazuje da reprezentativni krivac gotovo nikad nije pravi počinitelj, nego je dovoljno blizak centru moći da bude vjerodostojan simbol zla, a dovoljno marginalan da ga se može žrtvovati bez rušenja sustava. Jeffrey Epstein nije iznimka: njegova uloga žrtvenog jarca može se objasniti Girardovom teorijom mimetičkog nasilja i time što za krizu iz 2008. nitko ozbiljan i nitko nije ozbiljno kažnjen (za razliku od većine prethodnih važnih kriza).

Akademska p(r)oza. Pogansko, kršćansko i granice lijeve kritike religije – odgovor Marijani Bijelić.

21. svibnja 2026. / čita se 7 minuta

Ksenija Kordić

POLEMIKE/PETI DAN

Akademska p(r)oza. Pogansko, kršćansko i granice lijeve kritike religije – odgovor Marijani Bijelić.

Rasprava o kršćanstvu, sekularizmu i "poganskom" otvorila je šire pitanje: može li se o kršćanstvu govoriti kritički, a da se nesvjesno ne reproducira njegova povlaštena simbolička pozicija? Ksenija Kordić u odgovoru Marijani Bijelić pokazuje kako se čak i lijevi, antiklerikalni govor o kršćanstvu lako pretvara u njegovu apologetiku — kada se "kršćansko" izjednači s ljubavlju i milosrđem, a sve ostalo s moći i dominacijom.

  1. Pages:
  2. 1
  3. 2
  4. 3
  5. 4
  6. 5
  7. 6
  8. 7
  9. ...
  10. 16