Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.
Teški problem svijesti - pitanje zašto i kako iz fizikalnih procesa nastaje subjektivno iskustvo - filozofe sve češće navodi na panpsihizam. Koliko god panpsihizam zvučao elegantno, kao srednji put između dualizma i fizikalizma, ipak u sebi sadrži niz unutarnjih proturječja koja ga, prema argumentima Karla Mikića, čine neodrživom pozicijom.
Svaka naša stanica tiho proizvodi tisuće molekula o kojima medicina i biologija do nedavno nisu ništa znale - to je otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo bolesti, pa i sam život. Novi rad konzorcija TransCODE, objavljen u Natureu, prvi put sustavno kartira taj „tamni proteom" i pokazuje da granica između kodirajućeg i nekodirajućeg genoma nije tamo gdje smo mislili.
U presudi Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine i u izdvojenim mišljenjima iznose se dva koncepta tzv. punog obeštećenja dužnika u francima, koja se provlače kroz sudbene procese i dokumente već od tužbe potrošača (u kojoj je iznesen jedan koncept) i presude suca Dobronića (koji se priklonio drugom shvaćanju). U tome se razlikuju zakonodavac i (dio?) sudbene vlasti i financijskih vještaka. Željko Ivanković povezuje ih s dva shvaćanja pravde
Jeffrey Epstein nije bio samo seksualni predator već i punopravni sudionik projekta koji danas preoblikuje zapadne demokracije: saveza tehno-oligarha, kriptoanarhista i radikalne desnice koji sebe vide izvan dosega zakona, demokratske kontrole i posljedica vlastitih odluka. Tekst Nataše Babić prati vezu od Epsteinovih emailova Thielu i Bannonu do Andreessenovih manifesta i genetskih butika Silicijske doline i izvodi njihov zajednički - hubris. Kad su zašli u dotad 'božje područje', reagirao je Papa Lav XIV
U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.
Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava
Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas
Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.
Prosječni kumulativni hrvatski gospodarski rast je od 1988. do 2020. godine bio 28 posto, izračunali su Mačkić, Novokmet i Rusmir. U raspodjeli dohotka gornjih tri posto uzelo je lavovski dio, deset se posto može smatrati dobitnicima, a najmanje 30 posto gubitnicima tog razdoblja. Četrdesetak posto zaostaje za prosjekom, a preostalih dvadesetak posto uspijevaju držati glavu iznad vode (prosjeka).
Povijest velikih kriza pokazuje da reprezentativni krivac gotovo nikad nije pravi počinitelj, nego je dovoljno blizak centru moći da bude vjerodostojan simbol zla, a dovoljno marginalan da ga se može žrtvovati bez rušenja sustava. Jeffrey Epstein nije iznimka: njegova uloga žrtvenog jarca može se objasniti Girardovom teorijom mimetičkog nasilja i time što za krizu iz 2008. nitko ozbiljan i nitko nije ozbiljno kažnjen (za razliku od većine prethodnih važnih kriza).
Rasprava o kršćanstvu, sekularizmu i "poganskom" otvorila je šire pitanje: može li se o kršćanstvu govoriti kritički, a da se nesvjesno ne reproducira njegova povlaštena simbolička pozicija? Ksenija Kordić u odgovoru Marijani Bijelić pokazuje kako se čak i lijevi, antiklerikalni govor o kršćanstvu lako pretvara u njegovu apologetiku — kada se "kršćansko" izjednači s ljubavlju i milosrđem, a sve ostalo s moći i dominacijom.
Američki konzervativizam kakvog je predstavljao Ronald Reagan i njegovi politički sljedbenici snažno se razlikuje od onoga što konzervativizmom proglašava Trumpova administracija, no istaknuti reaganovski konzervativci ne dižu glas protiv zaokreta njihove stranke pod Trumpom. Jeremy Shearmur analizira zašto bi tome moglo biti tako, te što bi Reaganovi Republikanci mogli i trebali učiniti ako žele djelovati u skladu s vlastitim idealima dugoročnog boljitka SAD-a.
Izuzetno posjećenu raspravu u Knjižnicama grada Zagreba o pitanju što je svijest detaljno prikazuje Karlo Mikić. Kako je problem svijesti uopće nastao, je li svijest puka izmišljotina, gramatička iluzija i hoće li je neuroznanost u budućnosti objasniti
U prvom članku o slučaju Epstein Nataša Babić se oslanja na nekolicinu teorijskih analiza pomoću kojih pokazuje kako se radi o paradigmatskom primjeru erozije liberalnih institucija i društva na razinu zajednica utemeljenih na moći ekskluzivnih krugova, u kojima upravo šutnja onima koji su unutra omogućuje privilegije, a oni koji su izvan osuđeni su na nezamislivo trpljenje i štetu
Kordić promašuje pitanje je li etika koja istinu, milosrđe i pobunu stavlja u svoje središte pala s neba, iz nekog „metafizičkog rezervoara istine“ ili su u europskom kulturnom prostoru te vrijednosti oblikovane upravo kroz judeokršćansku tradiciju i njezine kasnije sekularizirane verzije, piše Marijana Bijelić u odgovoru na članak Ksenije Kordić o progonu pagana u televizijskoj emisji Peti dan
Povodom teksta Nikole Bakete o akademskoj šutnji u Hrvatskoj, akademik Vlatko Silobrčić poslao je uredništvu Ideja.hr svoje reagiranje i doprinos potencijalnoj javnoj raspravi o toj temi.
Financijski baloni nisu iznimke u povijesti — od tulipomanije u 17. stoljeću do kriptovaluta i umjetne inteligencije danas, uvijek se ponavljaju isti obrasci euforije, lakog kreditiranja i precjenjivanja budućnosti. Kada balon pukne, najveću cijenu plaćaju najzaduženiji i najranjiviji, a posljedice rijetko ostaju samo na burzi.
Marijana Bijelić, koja se deklarira kao marksistica i ljevičarka i Matija Štahan, konzervativac, imaju sukladne poglede na odnos kršćanstva i 'pagana'. Ksenija Kordić objašnjava koliko su oboje u krivu i koje su kulturne i civilizacijske konzekvence tog pogrešnog shvaćanja prema kojem je moć poganski a milosrđe kršćanski princip
U nedavno objavljenoj knjizi "Sveučilišne tajne", koju je profesor Matko Marušić napisao uz pomoć chatbotova, Damir Stanzer pronašao je pregršt drastično pogrešnih podataka i iz njih izvedenih zaključaka. U tom će povodu u sljedećem članku analizirati ograničenja korištenja umjetne inteligencije u znanosti i na sveučilištu