Autorski članci: Zvonimir Šikić

11. studenoga 2020. / Publikacije

Teorijska ekonomika

U ekonomici stalno pobjeđuje struja čiji su teorijski temelji i prediktivna moć slabiji.  Tako su uspješni još samo svećenici

Srž sukoba u ekonomici je oko prirode novca, piše Zvonimir Šikić u članku u povodu knjige Money and Government, Roberta Skidelskog. Druge intenzivne i povezane ekonomske rasprave su o određenju dugog roka 'prirodne ekonomske ravnoteže' i kratkog roka poremećaja, te o mogućnosti mikroekonomskog utemeljenja makroekonomije. Skidelsky daje povijesni i kritički pogled na te rasprave, očekuje u kojem bi se smjeru ekonomika mogla reformirati te na tom temelju odgovara na poznato Kraljičino pitanje zašto nitko nije predvidio krizu 2008. godine

Zvonimir Šikić

12. rujna 2020. / Aktualno

Pandemija koronavirusa

Matematika kolektivnog imuniteta. Faktori usporavanja zaraze, cijepljenje, heterogenost

Prag kolektivnog imuniteta na nekim će lokacijama biti veći, na drugima manji. I biološke razlike utječu. U početku virus zarazi ljude koji su osjetljiviji, a poslije epidemija raste sporije nego što se moglo očekivati ​​na temelju početne stope rasta. Ipak, jedini način da se zaustavi je postizanje kolektivnog imuniteta svuda, a ne samo ondje gdje su zaraze bile najviše

Zvonimir Šikić

12. svibnja 2020. / Aktualno

O korona (i drugim) virusima

Uspjeh nije zajamčen. Zašto s poliom ne ide kao s boginjama? Što se sve mora složiti da se zaustavi COVID-19?

Što ako se SARS-CoV-2 ukorijeni u ljudskoj populaciji kao što se možda dogodilo s nekim drugim virusima? Zvonimir Šikić na primjerima suzbijanja bolesti u posljednjih više od stotinu godina opisuje perspektive borbe s najnovijom pandemijom

Zvonimir Šikić

25. travnja 2020. / Rasprave

matematika i psihologija

Gigerenzer vs. Kahneman. Kako ljudi stvarno razmišljaju. Koliko procjena točnosti jednog dijagnostičkog testa ima veze s vjerojatnošću?

U prethodnom članku Zvonimir Šikić nije objasnio kako je izračunao vjerojatnost da ste bolesni ako je test pozitivan. Ovisi to o pouzdanosti testa, ali i o učestalosti bolesti. Ovaj članak, u kojem objašnjava taj izračun, završava zanimljivom raspravom o prirodi 'vjerojatnosti' i ljudske racionalnosti, odnosno objašnjenjem zašto ljudi u jednom slučaju 'griješe' a u drugom ipak pogađaju kad ih pitaju - kolika je vjerojatnost da ... S jedne su strane zagovornici naivnih heuristika, a s druge evolucijski psiholozi. jedni zagovaraju fekvencijsko, drugi bayesovsko razumijevanje vjerojatnosti

Zvonimir Šikić

2. travnja 2020. / Aktualno

dijagnostičko testiranje

Kolika je vjerojatnost da ste bolesni ako je test pozitivan? Dva jednostavna pravila

Mnogi brkaju pouzdanost testa s njegovom prediktivnom vrijednosti. To je opasno. Mjesecima nakon lažno pozitivnog mamograma žene osjećaju anksioznost koja pogubno utječe na njihov život. Osobe s lažno pozitivnim testom na HIV upuštaju se u seks bez zaštite s drugim HIV-pozitivnim osobama, vjerujući da to više nije važno. Zvonimir Šikić predlaže dva jednostavna pravila kojima se liječnici mogu rukovoditi kod utvrđivanja vjerojatnosti da ste bolesni ako je test pozitivan i utvrđivanja vjerojatnosti da ste zdravi ako je test negativan

Zvonimir Šikić

27. ožujka 2020. / Aktualno Rasprave

koronavirus

Matematički model imuniteta stada. Dani, koeficijenti, širitelji zaraze, zaraženi, oporavljeni. Žrtve

Problem je točno procijeniti parametre β i γ koji se pojavljuju u ovom modelu epidemije, piše Zvonimir Šikić. Problem je dakle procijeniti broj kontakata kojima se širi zaraza, kao i broj onih koji je prevladaju ili joj podlegnu. Najjednostavnije rečeno, kako u populaciji raste omjer onih koji su prošli zarazu tako se smanjuje mogućnost njezinog širitelja da nekog zarazi

Zvonimir Šikić

7. ožujka 2020. / Rasprave

Kognitivni okviri

Lijevi i desni misaoni okviri. Informativne i moralne političke kampanje

Potaknut člankom Hane Samaržije o komorama jeke i epistemičkim balonima, Zvonimr Šikić podsjeća na objašnjenje iz lingvistike i kognitivne znanosti zašto se negiranjem nečijih tvrdo 'uokvirenih' stavova najčešće postiže samo aktivaciju tih stavova i njihovo učvršćivanje. Posebno se osvrće na moralne i političke okvire

Zvonimir Šikić

9. studenoga 2019. / Rasprave

zabilješka

Rat sjećanja. Zaboravljene premise

Pobornici kapitalizma s pravom će reći da „vjera u slobodno tržište i privatno vlasništvo ne vodi nužno do ropstva i istrebljenja domorodaca“. No, jednako tako „vjera u redistributivne politike i društveno vlasništvo ne vodi nužno do gulaga“, analizira Zvonimir Šikić stalne rasprave između zagovornika dvaju sustava

Zvonimir Šikić

30. travnja 2019. / Aktualno

Uz Praznik rada

Zašto se 1. maj obilježava i slavi

Da naš današnji položaj ne uzimamo „zdravo za gotovo“ važno je sjetiti se da su ljudi ubijani kako bismo imali 8-satni radni dan: osam organizatora skupa u Chicagu osuđeno je na smrt zbog njihovih političkih uvjerenja, a ne zbog djela.

Zvonimir Šikić

19. ožujka 2019. / Članci

granice rasta

Stagnira najprofitabilnije ulaganje. Znanost bi mogla postati pašnjak kojim se svi koriste ali nitko u njega ne investira.

Financiranje temeljne znanosti u SAD stagnira već 15 godina. Mogli bismo uskoro živjeti u svijetu u kojem svaka zemlja pokušava iskoristiti temeljnu znanost koju financiraju drugi, a da je sama nije spremna financirati.

Zvonimir Šikić

8. rujna 2018. / Članci

razmišljanja

Na financijskim tržištima više ne trguju ljudi: Slijedi li kapitalizam i dalje moralni nauk Adama Smitha

Do nedavno je kapitalizam na sebe gledao kao na moralno superioran sustav (u Smithovom smislu). Danas i kod njegovih mladih lavova to izaziva podsmijeh i kolutanje očima

Zvonimir Šikić

10. lipnja 2018. / Aktualno

Uz početke globalnog trgovinskog rata

Na svijetu ima posla i za manje efikasne: doktrina komparativne prednosti koju mnogi ne razumiju

Pretpostavimo da su Amerikanci efikasniji od Kineza u proizvodnji i soje i čelika, započinje Zvonimir Šikić objašnjenje doktrine komparativne prednosti, koju - kaže - mnogi ne razumiju, a u povodu Trumpove najave globalnog trgovinskog rata. Ne znači to da je isplativije ako Amerikanci proizvode i jedno i drugo. Naprotiv, kako razlika u efikasnosti nije jednaka ipak je isplativije da Kinezi (Europljani ...) proizvode nešto u čemu su Amerikanci također efikasniji. Što?

Zvonimir Šikić

20. studenoga 2017. / Aktualno

Povodom 100 godina Oktobarske revolucije

Moralna pitanja Staljinove industrijalizacije

Bez industrijalizacije Sovjetskog Saveza poraz Hitlera na istočnoj fronti vjerojatno ne bi bio moguć. Jesu li time žrtve industrijalizacije opravdane, pita Zvonimir Šikić

Zvonimir Šikić

1. rujna 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (5)

Neki zakoni uspijevaju, drugi ne uspijevaju, a neki djeluju i kad su ukinuti

U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?

Zvonimir Šikić

24. kolovoza 2017. / Članci

ljetni tečaj suradnje (4)

Reputacija, sramota i krivnja: Nevjerojatno je kako malo treba (računalima) za evoluciju morala

Pod kojim se uvjetima zajednicom može širiti altruizam? Prema samo jednom od rezultata računalnih simulacija evolucije morala opisanih u ovom članku, mogućnost da u zajednici prevlada empatija ovisi o tome je li omjer štete (onog koji pomaže) i koristi (onom koji prima pomoć) manji od vjerojatnosti da se o tom događaju zna. Iako izgleda komplicirano, svijet računalnog morala je ustvari jednostavan

Zvonimir Šikić

18. kolovoza 2017. / Članci

LJETNI TEČAJ SURADNJE (3)

Ciklusi zla i dobra počinju periodima tame. Kako ipak prevladaju velikodušnost i suradnja

Iako mnogi udžbenici tvrde da je strategija Tit For Tat (milo za drago, zub za zub) najuspješnija, nije tako. Uspješniju strategiju biolog Krebs prepoznao je u životinjskom svijetu. Posebno je vole golubovi, štakori, miševi i majmuni, a koristi se i za dresuru konja i drugih životinja. O kojoj je strategiji riječ

Zvonimir Šikić

3. kolovoza 2017. / Članci

LJETNI TEČAJ SURADNJE (2)

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

Politolog Axelrod organizirao je turnire računalnih programa u igranju zatvorenikove dileme i njihovim strategijama dao psilološke karakteristike. Ustanovio je da su „dobri“ i „praštajući“ programi uspješniji. U drugom turniru te su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa. Uspješni programi imali su još tri psihološke karakteristike: „osvetoljubivost“, „reaktivnost“ i „transparentnost“

Zvonimir Šikić

24. srpnja 2017. / Aktualno

In memoriam

Maryam Mirzakhani, žena koja je matematici prilazila neustrašivo

Fieldsovu medalju, najviše matematičko priznanje koje se dodjeljuje svake četiri godine, dobila je 2014. za svoje rezultate u geometriji i dinamici zakrivljenih površina s mogućim primjenama u kriptografiji i teorijskoj fizici, poglavito u istraživanju porijekla svemira i kvantnoj teoriji polja. Bila je jedan od najvećih umova našeg vremena i prema jednoglasnim svjedočenjima kolega i prijatelja predivna osoba

Zvonimir Šikić

16. srpnja 2017. / Članci

Ljetni tečaj suradnje

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

Matematičko modeliranje prikazuje mogući svijet, da je ono što je neočekivano ipak moguće. U seriji (ljetnih) članaka prikazat ćemo različite modele suradnje, pretpostavke, očekivanja i neočekivane ishode. Uvodni članak opisuje poznatu teoriju igara, slučajeve u kojima suradnja ima prednost pred ostvarenjem sebičnog interesa. Svijet suradnje je dakle moguć, no koliko je stvaran, time se model ne bavi

Zvonimir Šikić

31. svibnja 2017. / Članci

Sudbina ljevice

Radnička potpora krajnjoj desnici raste s jačanjem socijalne države

Rast socijalne države glasačima je pružio dovoljnu ekonomsku sigurnost da se okrenu drugim pitanjima: abortusu, homoseksualnom braku … i, prije svega, imigraciji. Desne populističke stranke najbolje rezultate postižu u onim dijelovima zapadnoeuropskih zemalja u kojima je ekonomska sigurnost najveća

Zvonimir Šikić

28. svibnja 2017. / Članci

Statistika

Opasnost od terorizma očima statistike

Najgore razdoblje terorizma u Europi nije danas nego su to bila desetljeća od sedamdesetih do devedesetih, kad je terorizam bio domaći

Zvonimir Šikić