Autorski članci: Tamara Čačev

22. lipnja 2019. / Članci

medicina

Nova otkrića o Parkinsonu i Alzheimeru: osovina crijeva-mozak. Plus mikroorganizmi koji žive u našem probavnom sustavu

Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.

Tamara Čačev

2. svibnja 2019. / Članci

Genetika

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

U znanstvenoj su se literaturi pojavili neki genski lokusi za koje se smatra da utječu na neke od  bitnih fizioloških procesa koji su povezani s predispozicijom za bavljenje različitim sportovima, piše Tamara Čačev. Ipak, je li spoznaja o genetskom profilu dovoljna da prepoznamo Usaina Bolta ili Luku Modrića? Zašto ljudi žele imati takvu informaciju? Je li to neka nova vrsta horoskopa sa malo sofisticiranijom podlogom?

Tamara Čačev

14. ožujka 2019. / Članci

biologija

Asteci su mu pripisivali božanske karakteristike; regenerira noge, moždinu, mrežnicu. Sekvenciran genom meksičkog aksolotla

Sposobnost regeneracije ima i riba zebrica, često korišteni modelni organizam u molekularnoj biologiji. I kod aksolotla i kod zebrice otkrivena je ista vrsta genetičke regulacije procesa regeneracije iako su te životinje imale zajedničkog evolucijskog pretka prije više od 400 milijuna godina. To daje nade da se radi o procesu koji je u evoluciji, unatoč razdvajanju vrsta, ostao genetički sačuvan te da možda postoji potencijal za njegovu aktivaciju i u drugih životinjskih vrsta

Tamara Čačev

30. siječnja 2019. / Članci

biologija

Kako se pomoću svega 37 gena proniknulo u tajne prvog čovjeka na Zemlji

Suhoparna objava da su znanstvenici iz Cincinnatija dokazali kako se mitohondriji mogu nasljeđivati i po očinskoj liniji malo znači bez konteksta, piše Tamara Čačev. Jedna od konzekvenci ukazuje na potrebu da se reevaluira i medijski eksploatirana priča o hipotetskoj mitohondrijskoj Evi, odnosno prvoj ženi u našoj vrsti

Tamara Čačev

3. prosinca 2018. / Aktualno

Genetska modifikacija

Zašto takve vijesti dolaze baš iz Kine: Beba potencijalno otporna na virus HIV-a rođena zahvaljujući primjeni genetičkih škara.

Osim medijske objave ne postoji nikakva znanstvena potvrda da se eksperiment uopće dogodio, piše Tamara Čačev. No dr. He ima respektabilni životopis i publikacije pa nije nevjerojatno da bi tako nešto njegov laboratorij bio u stanju napraviti. U Kini se vjerojatno u području biomedicine radi puno više nego što javnost na zapadu zna. Ipak, prava kontroverza je - pitanje etičnosti

Tamara Čačev

4. listopada 2018. / Aktualno

nobelova nagrada za medicinu

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

Na temelju istraživanja ovogodišnjih laureata razvijena je sasvim nova klasa antitumorskih lijekova koji su se pokazali uspješnima u terapiji tumora pluća, bubrega, limfoma i melanoma. Nažalost kako se radi o izrazito snažnim mehanizmima imunološkog sustava reakcija koju oni izazivaju u organizmu odgovorna je i za jake i ozbiljne nuspojave ovih terapija. Ipak, širenje spektra protutumorskih lijekova, ohrabruje naša nastojanja da jednoga dana tumorske bolesti postanu kronične bolesti s kojima će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici

Tamara Čačev

27. rujna 2018. / Članci

biologija

Tajna pseudogena. Nisu to otpatci. U prirodi ipak sve ima svoju svrhu. Na žalost, neke su funkcije pseudogena nepovoljne, pomažu napredovanje tumora

Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove

Tamara Čačev

14. kolovoza 2018. / Članci

modelni organizmi i eksperimentalne životinje

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

Kada se čovjek u funkcionalnom smislu rastavi na najelementarnije biokemijske procese, poput razgradnje hranjivih tvari, stvaranja energije za rad stanica i slično, onda na toj razini nema puno razlike između spomenutih organizma i nas, piše Tamara Čačev. Jasno je da postoje etičke prepreke u eksperimentima na čovjeku, no što karakterizira izabrane organizme?

Tamara Čačev

6. srpnja 2018. / Članci

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

Tamara Čačev

31. svibnja 2018. / Članci

biologija

Deekstinkcija: Čovjek će uskoro moći rekreirati izumrle vrste, ali koje da vrati u život? Hoće li tek to narušiti bioravnotežu

Dr. George Church, ekscentrični doajen molekularne biologije i veteran dekodiranja genoma, bacio se na područje sintetske biologije na kojoj se i temelje noviji pristupi u oživljavanju izumrih organizama. Postoji mogućnost da mamut bude rekonstruiran za dvije godine

Tamara Čačev