Autorski članci: Tamara Čačev

19. siječnja 2021. / Članci

Pandemija

Novi sojevi virusa. Kako nastaju, koliko su opasni, kako se otkrivaju? Efikasnost cjepiva.

Virus se razmnožava u velikim brojevima i ne kopira precizno svoj genom. Dio mutacija ne predstavlja značajne promjene, dio mutacija smanjuje učinkovitost virusa, a dio mutacija ga čini efikasnijim, primjerice bolje se veže na receptor na stanicama koje inficira. Takav je soj efikasniji u pronalasku mjesta za umnažanje pa postoji šansa da prohara kroz ljudsku populaciju i postane dominantna verzija

Tamara Čačev

2. prosinca 2020. / Članci

molekularna biologija

Googleova umjetna inteligencija riješila dosad nerješive probleme u molekularnoj biologiji.

Koliko se radi o superiornom načinu rješavanja problema govori to što je AlphaFold za samo pola sata riješio strukturu bakterijskog proteina koja se eksperimentalno rješavala gotovo desetljeće, objašnjava Tamara Čačev. Taj je algoritam sudjelovao i u predikciji strukture proteina SARS-Cov-2 virusa i kada je za nekoliko mjeseci dobivena struktura nekih od njih predviđanje je bilo prilično vjerodostojno

Tamara Čačev

7. studenoga 2020. / Članci

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

9. listopada 2020. / Članci

Nobelova nagrada za kemiju 2020

Emmanuelle i Doudna dobitnice Nobela za otkriće genetskih škara, ali nagrada je premalo za sve zaslužne. Sudski sporovi

Ovogodišnje laureatkinje su prve publicirale otkriće, sedam mjeseci prije Feng Zhanga koji je međutim u svojem radu pokazao kako ovaj sistem može funkcionirati i unutar stanica eukariotskih organizama u koje spadaju biljke, životinje i čovjek, što u primjeni ima puno veću težinu (a to omogućava i izdašne kompenzacije vlasnicima patenta). To je urodilo s nekoliko sudskih procesa u kojima od prošlog mjeseca 'vodi' Zhang i njegova grupacija, piše Tamara Čačev o Nobelovoj nagradi za kemiju

Tamara Čačev

8. listopada 2020. / Članci

Nobelova nagrada za medicinu

Priča o otkriću. Bolest kojoj je uzročnik virus, liječi se iako za nju još nema cjepiva. Hepatitis C

Dodjela ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu istraživačima virusa hepatitisa C čini se nekako prirodnom s obzirom na korona-okolnosti. Uzbudljiva priča o identifikaciji 'podmuklog' virusa, najzloćudnijeg od uzročnika virusnih upala jetre, koji predstavlja globalnu zdravstvenu prijetnju. Ipak, postoji svjetlo na kraju tunela. Kako je u procesu koji je trajao 40 -tak godina stvorena terapija koja omogućuje izlječenje i do 95% oboljelih, piše Tamara Čačev

Tamara Čačev

1. rujna 2020. / Članci

koronavirus

Test koji dijagnosticira COVID-19 u 15 minuta, za aerodrome i granice. Utjecaj testiranja na kontrolu pandemije

U povodu vijesti da je u SAD odobren dosad najjednostavniji, najjeftiniji i najbrži test na SARS-CoV-2 Tamara Čačev piše o pouzdanosti i vrstama testova. Ima li smisla testirati i one kod kojih nema nikakvih medicinskih indikacija o zarazi, što se time dobiva?

Tamara Čačev

15. kolovoza 2020. / Aktualno Članci

koronavirus

Sve oko SARS-CoV-2 obaralo je rekorde. Je li moguće ubrzati razvoj cjepiva? Kineski, američki, ruski i ‘oxfordski’ pristup.

Zasad cjepiva koja su ušla u treću fazu ispitivanja izazivaju stvaranje protutijela na virus no to još nije garancija da će biti uistinu učinkovita u srazu sa stvarnom infekcijom, piše Tamara Čačev. Ipak, to nas ne bi trebalo paralizirati u tome da se neka od ovih cjepiva usmjere u primjenu, pogotovo kod ljudi kod kojih se očekuje veća korist od cijepljenja u odnosu na potencijalnu opasnost ako se zaraze ovom bolešću

Tamara Čačev

16. srpnja 2020. / Članci

molekularna biologija i medicina

Čudesni svijet eksosoma. Čak ako i brane tumorsku stanicu od terapije, još uvijek to otvara nove mogućnosti liječenja

Eksosomi su „mjehurići“ koje proizvode stanice gotovo svih organizama. Smatralo se da predstavljaju način na koji se stanica rješava otpadnih produkata, no danas znamo da se radi i o načinu na koji stanice međusobno komuniciraju, piše Tamara Čačev. Kako se i u nizu bolesti pojavljuje specifični oblik komunikacije eksosomima, možda se otvaraju nove mogućnosti eksosomske dijagnostike i terapije

Tamara Čačev

30. svibnja 2020. / Aktualno

osvrt

Proračunsko financiranje, medijska popularizacija i znanstvena odgovornost. Iskušenja dogme

U korona krizi pokazalo se da u znanosti nema apsolutnih istina koje javnost očekuje. Kako su tom očekivanju pridonijeli mediji, javne politike u području znanosti ali i sami znanstvenici u osvrtu Tamare Čačev

Tamara Čačev

14. travnja 2020. / Aktualno Članci

koronavirus

Utrka laboratorija: 115 kandidata za cjepivo protiv COVID-19. Rok je i dalje tek 2021. godina.

Većina kandidata za cjepivo dolazi iz Sjeverne Amerike (36), dok Kina, ostatak Azije (bez Kine) i Australija, te Europa imaju svaki po 18 cjepiva kandidata, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava inovativnu metodu kojom se nastoji poizvesti cjepivo protiv koronavirusa

Tamara Čačev

23. ožujka 2020. / Članci

koronavirus

Virusi se ne razmnožavaju nego repliciraju. Na granici su živog i neživog. Ipak, evoluiraju

Slijedom karakteristika živih bića Tamara Čačev ispituje jesu li virusi živi ili nisu živi. Ne provode samostalno metaboličke procese, ne dišu, nemaju vlastitu sposobnost kretanja, ne rastu, nemaju sposobnost primanja podražaja ... Ipak, šire se i - što je posebno važno - evoluiraju.

Tamara Čačev

3. ožujka 2020. / Članci

biologija

Evolucija pojma gen. Pitanje koje je proglašeno filozofskim i nebitnim postalo je bitno.

Pojam gen u znanost je uveo danski botaničar Johannsen 1909. Od tada je značio mnogo toga, od apstraktne ideje nasljednog materijala do konkretnog segmenta u molekuli DNA. Danas je jasno kako ne postoji pravocrtni put od gena prema fenotipu koji vidimo kao vanjsku manifestaciju njegovog djelovanja

Tamara Čačev

26. siječnja 2020. / Aktualno

pandemije

Virusi i zaraze. Bitka s vremenom i metama koje se miču i mutiraju. Univerzalno cjepivo?

Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također  je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“

Tamara Čačev

28. prosinca 2019. / Članci

industrija dugovječnosti

Dva tipa starenja: životni vijek duži; manje uspjeha s produženjem kvalitete života. Eliksiri mladosti, prodavači magle

U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti

Tamara Čačev

9. listopada 2019. / Članci

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Disanje na razini molekula: ni previše ni premalo kisika nije dobro; kako ga imati baš dovoljno

Istraživanja u području adaptacije na smanjene količine kisika u stanici mogla bi potencijalno rezultirati novim lijekovima za najsmrtonosnije bolesti današnjice kao što su srčani i moždani udar te tumori, piše Tamara Čačev u članku u kojem objašnjava ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu

Tamara Čačev

5. rujna 2019. / Članci

Paleoproteomika

Kako je otkriveno da su Neandertalci posjedovali neke od intelektualnih sposobnosti koje se pripisuju Homo sapiensu

Dovoljno je primjerice 1-2 g mljevene kosti dinosaurusa da bi se provela ova analiza, piše Tamara Čačev. Naravno, paleproteomika se može korisiti i za analizu fosila koji nisu toliko stari. Metoda je iskorištena i za analizu kalcificiranih zubnih plakova dobivenih s tisuću godina starih lubanja čovjeka. Rekonstruiranjem oralnog mikrobioma kao i proteina povezanih s imunosnim odgovorom dobio se uvid u evolucijsku prošlost nekih bolesti čovjeka

Tamara Čačev

26. srpnja 2019. / Članci

klimatske promjene

Kako se pojavila čokolada koja se ponosno reklamira kao GMO? Je li prirodna boja čokolade – roza?

Uzgoj kakaovca je pod ogromnim pritiskom klimatskih promjena, različitih bolesti i štetnika te se očekuje izumiranje ove biljke do 2050. godine. Klimatske promjene također neće imati pozitivan učinak na uzgoj kave, piše Tamara Čačev. No svijet se sa sličnim problemima susreo u uzgoju drugih korisnih biljaka i riješio ih. Kako?

Tamara Čačev

22. lipnja 2019. / Članci

medicina

Nova otkrića o Parkinsonu i Alzheimeru: osovina crijeva-mozak. Plus mikroorganizmi koji žive u našem probavnom sustavu

Povezanost mozga i probavnog sustava opisana je u nizu fizioloških i patofizioloških stanja. Sada se u ovu paradigmu pokušava integrirati i mikroorganizme koji nastanjuju naš probavni sustav. Njih tamo ima toliko da nadmašuju broj naših stanica, a prema nekim izračunima kada bismo ih se riješili bili bismo i par kilograma lakši.

Tamara Čačev

2. svibnja 2019. / Članci

Genetika

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

U znanstvenoj su se literaturi pojavili neki genski lokusi za koje se smatra da utječu na neke od  bitnih fizioloških procesa koji su povezani s predispozicijom za bavljenje različitim sportovima, piše Tamara Čačev. Ipak, je li spoznaja o genetskom profilu dovoljna da prepoznamo Usaina Bolta ili Luku Modrića? Zašto ljudi žele imati takvu informaciju? Je li to neka nova vrsta horoskopa sa malo sofisticiranijom podlogom?

Tamara Čačev

14. ožujka 2019. / Članci

biologija

Asteci su mu pripisivali božanske karakteristike; regenerira noge, moždinu, mrežnicu. Sekvenciran genom meksičkog aksolotla

Sposobnost regeneracije ima i riba zebrica, često korišteni modelni organizam u molekularnoj biologiji. I kod aksolotla i kod zebrice otkrivena je ista vrsta genetičke regulacije procesa regeneracije iako su te životinje imale zajedničkog evolucijskog pretka prije više od 400 milijuna godina. To daje nade da se radi o procesu koji je u evoluciji, unatoč razdvajanju vrsta, ostao genetički sačuvan te da možda postoji potencijal za njegovu aktivaciju i u drugih životinjskih vrsta

Tamara Čačev

30. siječnja 2019. / Članci

biologija

Kako se pomoću svega 37 gena proniknulo u tajne prvog čovjeka na Zemlji

Suhoparna objava da su znanstvenici iz Cincinnatija dokazali kako se mitohondriji mogu nasljeđivati i po očinskoj liniji malo znači bez konteksta, piše Tamara Čačev. Jedna od konzekvenci ukazuje na potrebu da se reevaluira i medijski eksploatirana priča o hipotetskoj mitohondrijskoj Evi, odnosno prvoj ženi u našoj vrsti

Tamara Čačev

3. prosinca 2018. / Aktualno

Genetska modifikacija

Zašto takve vijesti dolaze baš iz Kine: Beba potencijalno otporna na virus HIV-a rođena zahvaljujući primjeni genetičkih škara.

Osim medijske objave ne postoji nikakva znanstvena potvrda da se eksperiment uopće dogodio, piše Tamara Čačev. No dr. He ima respektabilni životopis i publikacije pa nije nevjerojatno da bi tako nešto njegov laboratorij bio u stanju napraviti. U Kini se vjerojatno u području biomedicine radi puno više nego što javnost na zapadu zna. Ipak, prava kontroverza je - pitanje etičnosti

Tamara Čačev

4. listopada 2018. / Aktualno

nobelova nagrada za medicinu

Tumorska stanica vara imunološki sustav. Ovogodišnji nobelovci smislili su kako prevariti prevaranta

Na temelju istraživanja ovogodišnjih laureata razvijena je sasvim nova klasa antitumorskih lijekova koji su se pokazali uspješnima u terapiji tumora pluća, bubrega, limfoma i melanoma. Nažalost kako se radi o izrazito snažnim mehanizmima imunološkog sustava reakcija koju oni izazivaju u organizmu odgovorna je i za jake i ozbiljne nuspojave ovih terapija. Ipak, širenje spektra protutumorskih lijekova, ohrabruje naša nastojanja da jednoga dana tumorske bolesti postanu kronične bolesti s kojima će ljudi moći živjeti kao i svi drugi kronični bolesnici

Tamara Čačev

27. rujna 2018. / Članci

biologija

Tajna pseudogena. Nisu to otpatci. U prirodi ipak sve ima svoju svrhu. Na žalost, neke su funkcije pseudogena nepovoljne, pomažu napredovanje tumora

Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove

Tamara Čačev

14. kolovoza 2018. / Članci

modelni organizmi i eksperimentalne životinje

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

Kada se čovjek u funkcionalnom smislu rastavi na najelementarnije biokemijske procese, poput razgradnje hranjivih tvari, stvaranja energije za rad stanica i slično, onda na toj razini nema puno razlike između spomenutih organizma i nas, piše Tamara Čačev. Jasno je da postoje etičke prepreke u eksperimentima na čovjeku, no što karakterizira izabrane organizme?

Tamara Čačev

6. srpnja 2018. / Članci

biologija

Divovski virusi otvaraju pitanje nove granice između živog i neživog

Sve donedavno postojala je relativno dobro utvrđena granica između staničnih organizama, unutarstaničnih parazita i virusa koja se temeljila na tome posjeduje li neki mikroorganizam sve sustave za samostalan život, a prvenstveno se tu radi o komponentama sustava za sintezu proteina i proizvodnju energije. Otkrićem divovskih virusa pojavila se hipoteza o četvrtoj domeni života

Tamara Čačev

31. svibnja 2018. / Članci

biologija

Deekstinkcija: Čovjek će uskoro moći rekreirati izumrle vrste, ali koje da vrati u život? Hoće li tek to narušiti bioravnotežu

Dr. George Church, ekscentrični doajen molekularne biologije i veteran dekodiranja genoma, bacio se na područje sintetske biologije na kojoj se i temelje noviji pristupi u oživljavanju izumrih organizama. Postoji mogućnost da mamut bude rekonstruiran za dvije godine

Tamara Čačev

26. travnja 2018. / Članci

umjetnost i bolest

Umjetnici s okom liječnika i znanstvenika: bolesti na slikama majstora

Velázquezovi patuljci su bolovali od ahondroplazije uzrokovanje najvjerojatnije mutacijom gena FGFR3; Cezaneov prijatelj Achille Emperaire od bolesti koju najčešće uzrokuju mutacije gena COL2A1; a Andrea Mantegna je prikazao sluškinju za koju se danas pretpostavlja da je bolovala od neurofibromatoze tipa 1. Čak je i Van Gogh prikazao suncokrete čije su glavice cvijeta bogate laticama nastale kao rezultat mutacije u genomu suncokreta

Tamara Čačev

31. ožujka 2018. / Članci

genetika

Genomski portret jedne nacije. Što je postignuto osnivanjem nacionalne biobanke i kako su to prihvatili građani

Korištenjem nacionalne biobanke otkriveno je više od desetak gena koji su povezani sa sklonošću obolijevanju od bolesti poput moždanog udara, dijabetesa tipa 2 ili shizofrenije. Jedno od značajnijih otkrića bilo je i detektiranje mutacije koja ima protektivni učinak vezano uz Alzheimerovu bolest. Farmaceutska kompanija Hoffman-La Roche uložila je 200 milijuna dolara u istraživanje 12 čestih bolesti sa kompleksnom genetičkom etiologijom, no to nije polučilo nikakav značajniji rezultat

Tamara Čačev

3. ožujka 2018. / Članci

Genetika i starenje

Kako je moguće da zaključci o dugovječnosti udaljenih organizama vrijede za ljude? Koliko utječe prehrana

Osobe koje danas imaju 100 godina žive gotovo dvostruko duže nego osobe koje su se rodile istovremeno jer je prosječna očekivana dob tada bila 55-60 godina. Kako? Smatra se da genetika na naš ukupni životni vijek utječe otprilike 20-30%. Onih koji uspiju doživjeti stotu je otprilike tek 1 na 5000, dok onih koji su doživjeli više od 110 godina ima otprilke 1 na 5 milijuna

Tamara Čačev

16. veljače 2018. / Članci

znanost i poduzetništvo

Visoka medicinska tehnologija za kućnu upotrebu: Koji uređaji zavode, koji su bezopasni a koji vrijede

U utrci za zaradom u novim tehnologijama ima svega, poluistina i zavaravanja. Njihovim korištenjem ljudi dobivaju informacije o svojem zdravlju koje ih zbunjuju, nisu precizne, ili su samo jedan posto istine. Ipak, ima primjera malih i prenosivih laboratorijskih uređaja koji predstavljaju značajan napredak u biomedicini.

Tamara Čačev

25. siječnja 2018. / Članci

Disruptivni modeli u industriji genetičkih testova

Kome pripadaju podaci o našoj DNA, nama ili stručnjacima koji ih pročitaju?

U SAD postoje tvrtke koje vam omogućuju da na jednostavan način saznate podatke o vašem genetskom porijeklu ali i potencijalnim nasljednim bolestima. Baze tih podataka one prodaju farmaceutskim kompanijama.

Tamara Čačev

3. siječnja 2018. / Članci

sintetska biologija

Rastaviti stanicu, a zatim sastaviti nešto novo, kao lego: možda stvorimo svijetleće biljke i mikroorganizme za čišćenje

Ideja inženjerskog pristupa biologiji je da se sekvenca DNA zapravo kodira analogno računalnom programiranju kako bi se dobile željene funkcije nekog organizma. Cilj je dobiti „genske krugove“ koji će unutar žive stanice ostvarivati neke funkcije koje ta stanica prethodno nije imala. U čemu se razlikuju sintetička biologija i genetsko inženjerstvo? Ima li (re)dizajn i (re)kodiranje čitavih genoma potencijal za stvaranje sasvim novih oganizama?

Tamara Čačev

8. prosinca 2017. / Članci

Mikrobiom čovjeka

Nama ne upravljaju samo naši geni, nego i geni bakterija

Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti

Tamara Čačev

25. studenoga 2017. / Članci

Biohacking - molekularna biologija za građane

Sve je izgledalo bezazleno dok mladić iz Washingtona nije sam sebi ubrizgao gen N6

Biohackeri zagovaraju potpunu dostupnost znanstvenih otkrića i tehnologija, svima, a ne samo eliti i industriji, no sad je jasno da stvar može biti itekako opasna. Američka agencija za hranu i lijekove izdala je i posebno priopćenje o samoliječenju genima

Tamara Čačev

3. listopada 2017. / Članci

Nobelova nagrada 2017

Sve je počelo s unutarnjim satom vinske mušice. Imaju li s time veze jet lag i noćni i jutarnji tipovi

Priličan je broj naših gena pod kontrolom unutrašnjeg biološkog sata koji podešava ritam spavanja i hranjenja, profil lučenja pojedinih hormona tijekom dana i noći, ili primjerice oscilacije u tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o dobu dana. Učinak nekih lijekova ovisan je o dobu dana u kojem ih uzimamo

Tamara Čačev