Kako smo kao društvo u 40 godina napravili puni krug i našli se u sličnoj situaciji kao pred sam krah Jugoslavije, zašto vučemo poteze koji izgledaju kao ponavljanje vlastitih pogrešaka, i zašto Andrej Plenković sve više podsjeća na Antu Markovića, pita se Goran Gerovac.
Relativiziranje ustaških zločina, skandalozno ponašanje Plenkovića koji je došao u Jasenovac i problematičan izostanak Milanovića komentira Jelena Lovrić. Predstavnici židovske zajednice iz protesta ove godine nisu ni došli na državnu komemoraciju, dok u isto vrijeme predstavnici vlasti uz formalno mrmljanje floskula o kulturi sjećanja intenzivno legitimiraju pokušaje povijesnog revizionizma.
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
Autori u prvom dijelu članka opisuju teoriju na koju se oslanjaju zahtjevi poslodavaca protiv minimalne plaće, ali u tim zahtjevima ne spominju one dijelove teorije koji govore o profitima i ne idu im u prilog. U drugom dijelu pokazuju da glavni ekonomist HUP-a pogrešno uspoređuje profite u Hrvatskoj i EU i izvodi pogrešne zaključke. Kretanje relevantnih pokazatelja je kompatibilno s tvrdnjom da su minimalne plaće ispod ravnotežne.
Novu odluku Upravnog suda u Zagrebu o istospolnom posvajanju, kao i njezine pouke o ljudskim pravima, ravnopravnosti i obitelji analizira Matija Miloš. Ustavne nedorečenosti nisu argument za ozakonjenje predrasuda, a Ustav nije okamenina.
Stotine tisuća, milijuni, deseci milijuna. Zašto posezanje za javnim novcem u Hrvatskoj ne prestaje usprkos seriji razotkrivenih slučajeva, i zašto se moćnici očito ne boje posljedica, pita se Boris Pavelić.
Prekrajanje izbornih jedinica, nasrtaji na ženska prava, civilno društvo, medije, znanstvenike, obrazovni sustav, LGBT zajednicu, Rome... Veronika Rešković analizira što je sve u 16 godina autoritarne vladavine napravio Viktor Orban kako bi Mađarsku pretvorio u "iliberalnu demokraciju".
Rekordna inflacija u euro-zoni tek je vrh brijega hrvatskih problema. I dalje je u nekim velikim skupinama rizik od siromaštva na 60 posto, inflacija dramatično više pogađa siromašne nego bogatije, a subvencijama troškova poduzetnicima i rastom dohotka koji nisu plaće država omogućava održanje inflacije. Ljubica Gatarić podsjeća da bi se puno više, i s manje novca, moglo postići ciljanim mjerama.
Nijedna država nije uspjela postići AI samodostatnost, a brojni primjeri pokazuju da je to i dugoročno upitan cilj, kao i da prednost u kapitalu ili postojećoj infrastrukturi ne mora biti presudna. Luka Ignac analizira kako se Europa može poziocionirati na gospodarskoj karti budućnosti.
Talijanske vlade možda imaju kratak rok trajanja, ali je zato talijanski ustav čvrst kao kamen. Političari bi rado petljali po njemu, no to nije uspjelo ni Berlusconiju, ni Renziju, a ni aktualnoj premijerki Giorgiji Meloni. Zašto (i) talijanske političare nervira jako i neovisno pravosuđe objašnjava Giovanni Vale.