Dosad je svaka hrvatska politika bila politika Europske unije, piše Željko Ivanković. U suočavanju s inflacijom očito nema nikakve politike, osim Plenkovićeve agresivne (i lažne) propagande, a 'trust mozgova' u Vladi (i oporbi) teško se može dosjetiti bilo kojeg pomaka nabolje koji proistječe iz nekog sustavnog proučavanja i razumijevanja stvari ili iz neke ne daj bože teorije, nekog barem školskog rješenja.
Eurocentrični sigurnosni pogled na istok uglavnom seže do Hormuza. No vrlo je važno i ono što se zbiva malo istočnije, upozorava Robert Barić. Napet poluratni odnos Pakistana i Afganistana prijeti domino efektom i kaosom u koji bi bile uvučene Kina, Indija i Saudijska Arabija, a posljedice bi opet osjetio cijeli svijet.
Uz sva već otvorena pitanja o data centru u Topuskom i njegovoj solarnoj elektrani, Veronika Rešković otvara još jedno. Ono o vlasništvu, pritisku na seljake i prijetnji izvlaštenjem, koje je već završilo na Ustavnom sudu, i to baš zbog nesuđenih solarnih elektrana u Zagorju.
Što je to "trenutna demokracija", zašto je ona samo privid demokracije i zašto nas Plenković gura u nju, objašnjava Matija Miloš. Od Općinskog suda u Zadru pa do Vrhovnog i Ustavnog suda svjedočimo problemu koji je puno dublji od nedorečenosti zakona.
Zašto Europska unija toliko muči Zorana Milanovića da ne propušta ni jednu priliku da je vulgarno vrijeđa i protiv nje huška građane? Je li možda negdje u našem susjedstvu, ili šire, pronašao neko bolje, ljudskim pravima i demokraciji sklonije društvo, pita se Boris Pavelić.
Zašto se Hrvatska bez jasnog plana prilagođava slučajnim investitorima a svoje građane svodi samo na na potrošače energije? Zašto HEP svoju javnu ulogu svodi na povremena sponzorstva? O sustavu koji se ponaša kao primjer zarobljene države i građanima kojima ne daju energetske zadruge piše Vedran Horvat.
Koliko je Donald Trump podcijenio političku moć Pape Lava, kako je razljutio "opreznog" papu, i zašto mu je talijanska premijerka morala okrenuti leđa, analizira Giovanni Vale. Talijanski političar koji to ne bi učinio bio bi politički mrtav, objašnjava njegov sugovornik.
Kako smo kao društvo u 40 godina napravili puni krug i našli se u sličnoj situaciji kao pred sam krah Jugoslavije, zašto vučemo poteze koji izgledaju kao ponavljanje vlastitih pogrešaka, i zašto Andrej Plenković sve više podsjeća na Antu Markovića, pita se Goran Gerovac.
Relativiziranje ustaških zločina, skandalozno ponašanje Plenkovića koji je došao u Jasenovac i problematičan izostanak Milanovića komentira Jelena Lovrić. Predstavnici židovske zajednice iz protesta ove godine nisu ni došli na državnu komemoraciju, dok u isto vrijeme predstavnici vlasti uz formalno mrmljanje floskula o kulturi sjećanja intenzivno legitimiraju pokušaje povijesnog revizionizma.
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
Autori u prvom dijelu članka opisuju teoriju na koju se oslanjaju zahtjevi poslodavaca protiv minimalne plaće, ali u tim zahtjevima ne spominju one dijelove teorije koji govore o profitima i ne idu im u prilog. U drugom dijelu pokazuju da glavni ekonomist HUP-a pogrešno uspoređuje profite u Hrvatskoj i EU i izvodi pogrešne zaključke. Kretanje relevantnih pokazatelja je kompatibilno s tvrdnjom da su minimalne plaće ispod ravnotežne.
Novu odluku Upravnog suda u Zagrebu o istospolnom posvajanju, kao i njezine pouke o ljudskim pravima, ravnopravnosti i obitelji analizira Matija Miloš. Ustavne nedorečenosti nisu argument za ozakonjenje predrasuda, a Ustav nije okamenina.
Stotine tisuća, milijuni, deseci milijuna. Zašto posezanje za javnim novcem u Hrvatskoj ne prestaje usprkos seriji razotkrivenih slučajeva, i zašto se moćnici očito ne boje posljedica, pita se Boris Pavelić.
Prekrajanje izbornih jedinica, nasrtaji na ženska prava, civilno društvo, medije, znanstvenike, obrazovni sustav, LGBT zajednicu, Rome... Veronika Rešković analizira što je sve u 16 godina autoritarne vladavine napravio Viktor Orban kako bi Mađarsku pretvorio u "iliberalnu demokraciju".
Rekordna inflacija u euro-zoni tek je vrh brijega hrvatskih problema. I dalje je u nekim velikim skupinama rizik od siromaštva na 60 posto, inflacija dramatično više pogađa siromašne nego bogatije, a subvencijama troškova poduzetnicima i rastom dohotka koji nisu plaće država omogućava održanje inflacije. Ljubica Gatarić podsjeća da bi se puno više, i s manje novca, moglo postići ciljanim mjerama.
Nijedna država nije uspjela postići AI samodostatnost, a brojni primjeri pokazuju da je to i dugoročno upitan cilj, kao i da prednost u kapitalu ili postojećoj infrastrukturi ne mora biti presudna. Luka Ignac analizira kako se Europa može poziocionirati na gospodarskoj karti budućnosti.
Talijanske vlade možda imaju kratak rok trajanja, ali je zato talijanski ustav čvrst kao kamen. Političari bi rado petljali po njemu, no to nije uspjelo ni Berlusconiju, ni Renziju, a ni aktualnoj premijerki Giorgiji Meloni. Zašto (i) talijanske političare nervira jako i neovisno pravosuđe objašnjava Giovanni Vale.
Češki premijer Babiš nastavlja uhodanu češku praksu političkog dodvoravanja SAD-u, iako je Trump građanima mio koliko i Putin. U međuvremenu nasrće na demokraciju po uzoru na Orbána, zbog čega prosvjeduju stotine tisuća građana. Detaljnu analizu češke političke scene donosi Sofija Kordić.
Eutanazija, božićnica, liste čekanja, kompromitirajući filmovi i izraelski obavještajci. Sve su to elementi slovenskih parlamentarnih zbora koji se održavaju ove nedjelje, a u njih vas uvodi Primož Cirman.
Prijeti li Vučić Hrvatskoj ili Srbiji? Mi avione, oni avione, mi dronove, oni dronove, oni rakete, mi ...? Treba li nas plašiti nova olaka balkanska utrka u naoružanju, koliko nezrelosti pokazuje i što već sada iz nje možemo zaključiti, analizira Jelena Lovrić.