Vlada je upravo predstavila "Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje do 2034. godine". Zašto baš sada? Što od njega možemo očekivati? Hoće li ostati mrtvo slovo na papiru? Na ova pitanja Ljubice Gatarić odgovaralo je troje hrvatskih ekonomista.
Britanski premijer Starmer preživio je katastrofu na lokalnim izborima prije nepuna dva mjeseca, ali nije bio spreman na ono što je uslijedilo. Unutarstranačka oporba izazvala je prijevremene dopunske izbore u jednom okrugu kako bi njegov najveći izazivač preskočio formalnu prepreku, ušao u parlament i tako osigurao formalne uvjete za premijersku poziciju. Pozadinu i dubinu ove drame analizira Tin Radovani.
Nije sve u percepciji, ima nešto i u brojkama. Iznos dosuđenih naknada učetverostručio se u godinu dana, a problem će vjerojatno eskalirati jer broj predmeta starijih od 10 godine na pada, upozorava Veronika Rešković.
Pojam “Vertikala vlasti” 2000. godine inaugurirao je Vladimir Putin. Boris Pavelić pita se je li to stranačka panaceja ili demokratsko prokletstvo koje razara i Hrvatsku.
O turbulentnih 80 godina Talijanske Republike, starim i novim boljkama slavljenice, kroz osobnu vizuru piše Giovanni Vale. Neki od problema koji muče osmo najveće gospodarstvo svijeta možda vam djeluju začudno, neki zasigurno vrlo poznato.
Analizu hrvatske političke scene kroz portret jedinog čovjeka koji već zna tko će biti novi predsjednik HDZ-a donosi Goran Gerovac.
Prof. Ruth Palmer s IE University u Madridu, suautorica knjige "Avoiding the News", govori o problemu izbjegavanja vijesti, generaciji Z koja krivnjom starijih nije dovoljno medijski pismena, ali i onome što mediji i novinari moraju napraviti kako bi očuvali neovisne medije kao jamac demokracije i ljudskih prava.
Nova slovenska vlada bit će ideološki najdesnija u povijesti zemlje. Možemo očekivati mjere u korist krupnog kapitala, rezove u javnom sektoru i jačanje privatnog zdravstva. Njezina prva meta bit će nevladine organizacije koje su bile i prve u pobuni protiv treće Janšine vlade.
Iako izmjene Zakona o znanosti još uvijek čekamo, predsjednik Sindikata znanosti Tvrtko Smital upozorava kako već sada znamo da one neće ni pokušati riješiti neke od ključnih problema.
U zemlji u kojoj se, usprkos rekordnoj inflaciji, navodno nikad nije živjelo bolje, premijer je zaključio da je potpuno primjereno vikati na novinare koji postavljaju nepoželjna pitanja. Usput je indirektno priprijetio i oduzimanjem koncesije neposlušnim medijima, pa se Jelena Lovrić pozabavila santom leda ispod tog incidenta.
Dosad je svaka hrvatska politika bila politika Europske unije, piše Željko Ivanković. U suočavanju s inflacijom očito nema nikakve politike, osim Plenkovićeve agresivne (i lažne) propagande, a 'trust mozgova' u Vladi (i oporbi) teško se može dosjetiti bilo kojeg pomaka nabolje koji proistječe iz nekog sustavnog proučavanja i razumijevanja stvari ili iz neke ne daj bože teorije, nekog barem školskog rješenja.
Eurocentrični sigurnosni pogled na istok uglavnom seže do Hormuza. No vrlo je važno i ono što se zbiva malo istočnije, upozorava Robert Barić. Napet poluratni odnos Pakistana i Afganistana prijeti domino efektom i kaosom u koji bi bile uvučene Kina, Indija i Saudijska Arabija, a posljedice bi opet osjetio cijeli svijet.
Uz sva već otvorena pitanja o data centru u Topuskom i njegovoj solarnoj elektrani, Veronika Rešković otvara još jedno. Ono o vlasništvu, pritisku na seljake i prijetnji izvlaštenjem, koje je već završilo na Ustavnom sudu, i to baš zbog nesuđenih solarnih elektrana u Zagorju.
Što je to "trenutna demokracija", zašto je ona samo privid demokracije i zašto nas Plenković gura u nju, objašnjava Matija Miloš. Od Općinskog suda u Zadru pa do Vrhovnog i Ustavnog suda svjedočimo problemu koji je puno dublji od nedorečenosti zakona.
Zašto Europska unija toliko muči Zorana Milanovića da ne propušta ni jednu priliku da je vulgarno vrijeđa i protiv nje huška građane? Je li možda negdje u našem susjedstvu, ili šire, pronašao neko bolje, ljudskim pravima i demokraciji sklonije društvo, pita se Boris Pavelić.
Zašto se Hrvatska bez jasnog plana prilagođava slučajnim investitorima a svoje građane svodi samo na na potrošače energije? Zašto HEP svoju javnu ulogu svodi na povremena sponzorstva? O sustavu koji se ponaša kao primjer zarobljene države i građanima kojima ne daju energetske zadruge piše Vedran Horvat.
Koliko je Donald Trump podcijenio političku moć Pape Lava, kako je razljutio "opreznog" papu, i zašto mu je talijanska premijerka morala okrenuti leđa, analizira Giovanni Vale. Talijanski političar koji to ne bi učinio bio bi politički mrtav, objašnjava njegov sugovornik.
Kako smo kao društvo u 40 godina napravili puni krug i našli se u sličnoj situaciji kao pred sam krah Jugoslavije, zašto vučemo poteze koji izgledaju kao ponavljanje vlastitih pogrešaka, i zašto Andrej Plenković sve više podsjeća na Antu Markovića, pita se Goran Gerovac.
Relativiziranje ustaških zločina, skandalozno ponašanje Plenkovića koji je došao u Jasenovac i problematičan izostanak Milanovića komentira Jelena Lovrić. Predstavnici židovske zajednice iz protesta ove godine nisu ni došli na državnu komemoraciju, dok u isto vrijeme predstavnici vlasti uz formalno mrmljanje floskula o kulturi sjećanja intenzivno legitimiraju pokušaje povijesnog revizionizma.
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.