Autorski članci:

10. kolovoza 2018. / Aktualno

prikaz knjige

4/5 reformi su neuspješne. Što o tome kaže McKinsey, a što domaći autori. Tko je zarobio državu i podijelio plijen

Zbornik radova "o hrvatskom načinu vođenja politike i naravi hrvatske 'države'", koji su uredili Z. Petak i K. Kotarski a objavio Palgrave Macmillan, Ivo Bićanić uspoređuje sa studijom konzultantske kuće McKinsey o uvjetima uspješnog restrukturiranja države. Preklapanja nema, ističe Bićanić, no to ni izbliza nije sve što je rekao o zborniku, a ni o temi. Kako su autori odgovorili na pitanje - tko je zarobio državu i podijelio plijen?

Ivo Bićanić

8. kolovoza 2018. / Članci

Javne financije

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

Krajem ove 2018. godine javni dug Hrvatske iznosio bi 73.7 % bruto domaćeg proizvoda, javni dug Grčke bio bi više nego dvostruko veći, 177.8 posto, piše: profesor Cota. Od 2012. godine kamata na javni dug Hrvatske je dvostruko veća nego kamata na javni dug Grčke, jer je Grčka provela restrukturiranje javnog duga. Jedini koji je suvislo iznio prijedlog o restrukturiranju javnog duga bio je bivši guverner HNB-a Rohatinski na okruglom stolu koji su organizirali Nezavisni sindikat znanosti i časopis Banka u travnju 2014. godine

Boris Cota

6. kolovoza 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Je li pristranost u citiranju ozbiljniji problem nego plagiranje i manipulacija u istraživanju

Dvoje autora navodi zašto bi se broj citata trebao koristiti samo kao pomoćna mjera kvalitete znanstvenog rada i navode primjere manipuliranja citatima kao što su samocitiranje, kartelsko citiranje, iznuđeno citiranje. itd: oni autori koji više citiraju mogu računati da će i njihovi radovi biti više citirani; neki istraživači citiraju samo radove iz probranih časopisa čime se uvećava njihov faktor utjecaja; neki urednici uvjetuju dodavanje nepotrebnih citata kako bi pristali na objavljivanje članka; petina autora iz ekonomije, sociologije, psihologije i raznih poslovnih disciplina iskusila je iznuđeno citiranje. Međutim, i sam članak o citiranju podložan je prigovorima

Karlo Vajdić

3. kolovoza 2018. / Članci

Povodom izložbe 60-tih u Muzeju za umjetnost i obrt

Kad je Zagreb sudjelovao u mijenjanju umjetničke povijesti: Zašto je Anna Halprin toliko značila Tomislavu Gotovcu?

Gostovanje na Muzičkom biennalu u Zagrebu 1963. godine skupine Dancer’s Workshop s tri predstave, od kojih je jedna Five Legged Stool ušlo je u povijest plesne umjetnosti. Zašto, objašnjava Ljiljana Mikulčić

Ljiljana Mikulčić

1. kolovoza 2018. / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Dario Hrupec

27. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa

Desetljeća postupnog uklanjanja zelenila iz urbanističkog planiranja Zagreba

Sanja Gašparović i Ana Sopina sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta u novom broju časopisa Prostor analizirale su nekoliko desetljeća gradskih planova da bi ukazale na postepeni nestanak zelenila iz planiranja grada Zagreba, dok je u časopisu statističkog društva ustanovljeno da Linderova hipoteza, prema kojoj države sličnog stupnja razvitka međusobno više trguju, za Hrvatsku ne vrijedi, nego je bliža drugom modelu - gravitacijskom

Karlo Vajdić

24. srpnja 2018. / Članci

Europska nagrada za okoliš za poduzetnike

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije

Mirjana Matešić

21. srpnja 2018. / Aktualno

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Egalitarni Island ima lidere improvizatore. U Litvi, zaposlenici su poslušni a lideri birokrati

Homogena kultura Islanda i heterogena kultura Litve utječu na karakteristike koje se traže od lidera i šefova u tim državama. Ovih su dana objavljeni i radovi o utjecaju društveno odgovornog poslovanja na rezultate kompanija i rad kojim je otkrivena ispodprosječna digitalizacija hrvatskog turizma

Karlo Vajdić

19. srpnja 2018. / Članci

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Ivo Bićanić

16. srpnja 2018. / Aktualno

Sveučilište u Rijeci

Konferencija The Future is Now – znanost za bolju budućnost

Međunarodni znanstveni savjet Sveučilišta u Rijeci broji deset članova. Prva konferencija članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci održana je 6. srpnja ove godine na temu „Science first – znanost, a ne predrasude“. Druga konferencija je u ponedjeljak 23. srpnja

Ideje.hr