Posao parcijalne sanacije dijela otpada dobila je tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, a Boris Pavelić otkriva kako iza nje stoje isti vlasnici kao i iza pojedinih tvrtki koji su predavale upravo taj otpad Šincekovima. Čini se da se radi o nadasve zanimljivom, potpuno novom konceptu kružnog gospodarstva.
Krajem lipnja Njemačku je potresla vijest da jedan od divova njemačke industrije, Volkswagen, razmatra ukidanje čak 100.000 radnih mjesta u idućih nekoliko godina. 4. rujna očekuje se dramatičan sastanak NO kompanije, 6. rujna održavaju se još dramatičniji pokrajinski izbori u Saskoj-Anhaltu. Pozadinu i posljedice problema u koje je zapala njemačka autoindustrija analizira Jelena Prtorić.
Krajina nije "Republika Srpska Krajina". Ivo Lučić piše o riječi koju smo sami sebi zabranili, nepoznavanju vlastite povijesti i nerazumijevanju onoga što taj pojam obuhvaća.
Najpoznatiji britanski desni populist bio je uvjeren da je smislio lukav način da pobjegne od velikog skandala kad je podnio ostavku na mjesto u parlamentu i izazvao izvanredne izbore u svojoj jedinici. No sve je završilo kao zabavna ljetna lekcija iz realpolitike, piše Tin Radovani.
Zašto je Vjesnik ekspresno srušen, a sanacija otrovnog otpada u Gospiću ne počinje ni nakon što je istekao već tko zna koji rok, pita se Boris Pavelić u studiji dva slučaja. Slučaj koji je zahtijevao temeljitu istragu riješen je u rekordnom roku, čime su uništeni i svi dokazi, a onaj koji zahtijeva hitno rješenje odugovlači se unedogled.
Država koja je izdala vlastite građane, vlast koja svaku kritiku proglašava proturžavnim djelovanjem, stranka koja je vrištala o zagrebačkim podzemnim spremnicima i gromoglasno šutjela o ekocidu u Lici... Goran Gerovac analizira hrvatsku izokrenutu stvarnost u kojoj su vječni gubitnici demokracija i građani.
Američka politika oduvijek se intenzivno oslanjala na umjetnike, pop-kulturu i glazbu. No Trumpovo doba nije donijelo samo radikalizaciju društva, već i potpuno nepredvidivu dinamiku na glazbenoj sceni, promjene dresova, "izdaju" publike, lov na vještice i pokoju uništenu karijeru. Američko glazbeno-političko bojno polje analizira Velimir Grgić.
Povodom recentnih događaja Ideje.hr ponovno objavljuju tekst Žarka Puhovskog, izvorno pisan kao podloga za predavanje u okviru Kongresa studenata prava 2019. Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.
Može li se vjerovati Plenkoviću ako kaže da ne zna odgovor na pitanje kako je konvoj od 1300 do 1800 kamiona otpada, velikim dijelom iz inozemstva, iz Italije i Slovenije, neopaženo mogao stići do Like, iako je u tome morao surađivati niz državnih institucija u kojima mahom glavnu riječ vode dužnosnici HDZ-a, pita se Jelena Lovrić.
Djelo tvoje živi! Tim se završnim riječima od akademika Ive Šlausa, čiji se znanstveni rad, društvene aktivnosti i moralna ostavština teško mogu obuhvatiti, oprostio njegov suradnik Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog Pugwasha i član Svjetske akademije umjetnosti i znanosti
U subotu 8. kolovoza 2026. u Zagrebu je u 95. godini života umro hrvatski fizičar akademik Ivo Šlaus, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tim povodom Ideje.hr ponovno objavljuju intervju koji je u studenom 2018. dao Mirjani Matešić.
Od Zagreba, preko Rijeke do Hvara, zemljom hodaju "isprovocirani" napadači koji pravdu pokušavaju dijeliti kada i kako im odgovara. Nikola Baketa upozorava da je problem ovog trenda puno dublji, i uključuje (ne)odgovorne institucije, ali i sve nas.
Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.
Nekad primjer egalitarnosti, Češka je danas zemlja u kojoj budućnost djeteta ovisi o bogatstvu njegovih roditelja. Na meti vlade su novinari, civilno društvo i ljudska prava, a klijentelizam i kulturni ratovi po trumpovskom scenariju zamijenili su ideale prvog predsjednika Češke. Sofija Kordić analizira poteze radikalno desne populističke koalicije premijera Andreja Babiša.
Mijenjanje ustava. Paralelne istrage. Prekid emitiranja javnih medija. I na kraju ostavka predsjednika države koji je trebao štiti Orbanovu ostavštinu. Gábor Bódis piše o svemu što je u prvih i dramatičnih 10 tjedana na vlasti napravio mađarski premijer Peter Magyar.
Samit NATO-a prošao je mirno, bez velikih podjela kakve su obilježile prošlogodišnji sastanak u Haagu, ali i bez konkretnih dogovora. Europa kupuje vrijeme i priprema se za odlazak nepouzdanog saveznika, piše Robert Barić, i upozorava da bi jedan od najvećih gubitnika dugoročno mogla biti američka vojna industrija.
Reakcije na prvi članak Viktora Viljevca stavile su ga u kontekst pregovora/sukoba sindikata i poslodavaca. U svom odgovoru autor vraća temu na meritum: pitanje korištenja i ispravne interpretacije korektnih ekonomskih podataka
Jeste li čitali Odluku o proračunskom okviru 2026.-2028.? Vrlo zanimljiv dokument. Premijer Plenković i ministar Ćorić u njemu obećavaju godine štednje, tvrde će u izbornoj 2028. potrošnja rasti pet puta manje nego uoči prošlih izbora i prostor za pregovore sa sindikatima o zaštiti građana od inflacije svode na minimum. Ljubica Gatarić razgovarala je s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i predsjednicom Fiskalnog povjerenstva Sandrom Krtalić tražeći odgovor na pitanje što nas čeka.
Marine Le Pen je 2004. tvrdila da je Francuzima dosta političara koji pronevjeravaju novac. Danas, osuđena za milijunsku pronevjeru, sprema se po četvrti put kandidirati za predsjednicu — kampanju bi, ako joj žalba ne uspije, mogla voditi s elektroničkom narukvicom na nozi. Podijeljeni centar i fragmentirana ljevica otvaraju joj put do Elizejske palače kakav do sada nije imala, upozorava Jelena Prtorić.
Širenjem dezinformacija o rapidnom padu profitabilnosti i preplaćenim radnicima želi se zaposlene u privatnom sektoru uvjeriti da trebaju biti sretni s plaćom koju imaju, kao da je njihov poslodavac dobrotvor koji ih trpi i plaća previše. Viktor Viljevac dokazuje da su plaće od 2019. do 2025., da se nije dizala profitna marža, mogle porasti 13 %.