Prijeti li Vučić Hrvatskoj ili Srbiji? Mi avione, oni avione, mi dronove, oni dronove, oni rakete, mi ...? Treba li nas plašiti nova olaka balkanska utrka u naoružanju, koliko nezrelosti pokazuje i što već sada iz nje možemo zaključiti, analizira Jelena Lovrić.
Povijest trenutno diktira Donald Trump, koji je spreman preko noći, bez razmišljanja i planiranja, napasti Iran, a onda usred kaosa koji je izazvao ukinuti sankcije Rusiji. Kako se takvom vrlom novom svijetu mogu i moraju prilagoditi europske zemlje, raspravljalo se na skupu u Estoniji, na kojem je bio Robert Barić.
Zagrebačko sveučilište upravo je dobilo novog-starog rektora, Stjepana Lakušića. Tim povodom o 60 godina propadanja hrvatskog visokog obrazovanja, propuštenim prilikama i namjernim devastiranjima sustava piše Hrvoje Kraljević, bivši ministar znanosti. Bilo bi karikaturalno da nije tragično, misli Kraljević, i podsjeća na sve one korake koji su doveli do toga da, na primjer, aktualni rektor u Senat kooptira 10 posto glasača koji ga biraju.
Može li Vlada što god hoće, ako ima većinu u parlamentu? U ozbiljnim zemljama još uvijek ne. Tin Radovani analizira obranu liberalnih vrijednosti kroz primjer sudske reakcije na odluku britanske vlade da nošenje (nekih) transparenata proglasi terorizmom.
Jedan od sad već uobičajenih elementa hrvatskog političkog folklora je predstava o ujedinjenju raznih stranaka koje se definiraju liberalnima, i kažu da mogu sa svima. Na što se u međuvremenu svela nekad jedna od najvećih hrvatskih stranaka, HSLS, odgovara Goran Gerovac.
HDZ se navikao da po potrebi može posegnuti za oporbenim zastupnicima jer valjda svatko ima cijenu, a SDP djeluje kao da se navikao da mu zastupnici dezertiraju u srazu s prvom nemoralnom ponudom. Što će biti sa zemljom u kojoj se i građani naviknu na takvo žetoniziranje, pita se Jelena Lovrić.
Izbori 2028. mogli bi biti vrlo neizvjesni, političari su već u kampanji, a priliku da na njima sudjeluju prvi put dobit će generacije stasale u doba korone, rata i straha od migracija. Tri osnovne grupe novih birača, kao i njihove motive i potrebe, analizira Nikola Baketa.
Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.
O najnovijem Plenkovićevom relativiziranju veličanja ustaškog režima, i to u svjetlu političke matematike, piše Jelena Lovrić. Zašto premijeru odgovaraju baš ovakvi politički partneri, zašto mu je "smiješna ideja" o propitivanju vladajuće koalicije, i tko još na političkoj sceni ne može pobjeći od svog dijela odgovornosti?
Hrvatska je i dalje na vrhu neslavnih država tuženih na Europskom sudu za ljudska prava. Veronika Rešković analizira upravo objavljeni godišnji izvještaj institucije koju cijela Europa prepoznaje kao posljednju nadu za obranu svojih prava.
Korisnici socijalnog sustava, oni koji trebaju podršku i o kojima se država obvezala brinuti, svoja prava u vrijeme ministra Piletića morali su tražiti na sudovima. Osobne asistente zaštitio je Ustavni sud, a prava ljudi koji su umrli ne dočekavši inkluzivni dodatak oglednom je presudom zaštitio Upravni sud u Zagrebu. Mila Moralić upozorava na sustavnost kaosa u korištenju proračuna teškog 12 milijardi eura kojim je upravljao - profesor povijesti od osobnog premijerovog povjerenja.
Kratku ali dramatičnu Grenlandsku krizu, napetost do sada neviđenu u odnosima SAD-a i ostalih NATO saveznika, komentira vanjskopolitički analitičar Luka Ignac. Zašto je Trump morao popustiti, i je li Europa pobijedila te što mora napraviti ako želi kapitalizirati ovakav rasplet?
O posljedicama odluke šefa Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića da zaobiđe Grad Zagreb i sam organizira proslavu rukometaša uz Thompsona skrivajući se iz akrobacija kojima stvara privid funkcioniranja pravne države piše ustavni stručnjak Matija Miloš. Iako je za premijera to samo politička predstava, posljedice protuustavnog djelovanja bit će dugoročno štetne.
Umjesto veleposlanika u svijetu nas predstavljaju otpravnici poslova, a nakon javnih poduzeća i institucija sada nam i Vrhovni sud vodi v. d. predsjednica. Tako će i ostati, kaže premijer, dok se politički ne podijele mjesta u Ustavnom sudu. Zašto bi nekome tko ima stabilnu većinu i namjerava poštovati Ustav bilo uopće važno da ima političku kontrolu nad tom institucijom, pita se Jelena Lovrić.
Oporezivanje nekretnina jedan je od najsloženijih poreznih oblika jer država ne može delegirati njegovu naplatu, kao što to čini s PDV-om ili porezom na dohodak, piše Ljubica Gatarić. Takav porez zahtijeva uređene vlasničke knjige, pouzdane procjene vrijednosti, kvalitetnu poreznu administraciju i snažnu političku volju za provedbu. Sad su to zadatci novog ministra financija Tomislava Ćorića
"Poseban odnos" Britanije i SAD-a danas se čini sve manje posebnim - pregovori o trgovinskom sporazumu stali su unatoč naporima premijera Keira Starmera da igra ulogu "Trumpovog šaptača", a američki je predsjednik skoro jedinstveno nepopularan u Velikoj Britaniji, podjednako kao i aktualni čelnik britanske vlade. Tin Radovani objašnjava kako izgledaju dva glavna bloka na koja su se podijelili glasači u UK, zašto parlament ne odražava političku stvarnost države, te zašto geopolitičko okruženje gura Britaniju natrag u dublji odnos s EU.
U situaciji kad nedostaju predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca šef HDZ-a Andrej Plenković na zgražanje struke javno predlaže "vezanu trgovinu" u ta dva procesa, iako oni ne uključuju čak ni iste aktere. Danas je propala sjednica saborskog Odbora za pravosuđe koji je trebao odlučiti o kandidatima za Vrhovni sud - vladajući se nisu ni pojavili, pa nije bilo kvoruma. Svi oporbeni zastupnici tvrde da ne pristaju na takav aranžman, a Matija Miloš u analizi za Ideje objašnjava zašto je važno da se Ustavni sud obrani od ovakvih trgovina.
Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.
Protekla 2025. godina, početna je ne samo u stvaranju jednog novog svjetskog poretka, već i prijelomna u obnovi jednog drukčijeg ljudskog karaktera, jednog krvoločnog, zlobnog, ksenofobičnog i nemoralnog ljudskog identiteta, piše Darko Polšek u prvom dijelu svog pregleda godine na isteku. Većinu je ljudi ispunila pesimizmom, strepnjama o budućnosti svijeta, naših zavičaja i naših najdražih
U drugom nastavku svoje kronike 2025. godine Darko Polšek skreće pažnju na događaje koje se uglavnom brzo zaboravlja a moralo bi ih se zabilježiti: na čelna mjesta niza važnih međunarodnih institucija izabrane su žene, osuđena je i uhićena nekolicina bivših predsjednika, a u svojoj eurocentričnosti, ili je takva ljudska priroda, brzo smo smetnuli s uma devastirajuće sukobe i katastrofe koje nam nisu u vidokrugu. No, neki su autori napisali najbolje knjige, neki snimili najbolje filmove, neki dobili prestižne nagrade, a neki su nas i napustili. Kako je bilo u Hrvatskoj?