Relativiziranje ustaških zločina, skandalozno ponašanje Plenkovića koji je došao u Jasenovac i problematičan izostanak Milanovića komentira Jelena Lovrić. Predstavnici židovske zajednice iz protesta ove godine nisu ni došli na državnu komemoraciju, dok u isto vrijeme predstavnici vlasti uz formalno mrmljanje floskula o kulturi sjećanja intenzivno legitimiraju pokušaje povijesnog revizionizma.
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
Autori u prvom dijelu članka opisuju teoriju na koju se oslanjaju zahtjevi poslodavaca protiv minimalne plaće, ali u tim zahtjevima ne spominju one dijelove teorije koji govore o profitima i ne idu im u prilog. U drugom dijelu pokazuju da glavni ekonomist HUP-a pogrešno uspoređuje profite u Hrvatskoj i EU i izvodi pogrešne zaključke. Kretanje relevantnih pokazatelja je kompatibilno s tvrdnjom da su minimalne plaće ispod ravnotežne.
Novu odluku Upravnog suda u Zagrebu o istospolnom posvajanju, kao i njezine pouke o ljudskim pravima, ravnopravnosti i obitelji analizira Matija Miloš. Ustavne nedorečenosti nisu argument za ozakonjenje predrasuda, a Ustav nije okamenina.
Stotine tisuća, milijuni, deseci milijuna. Zašto posezanje za javnim novcem u Hrvatskoj ne prestaje usprkos seriji razotkrivenih slučajeva, i zašto se moćnici očito ne boje posljedica, pita se Boris Pavelić.
Prekrajanje izbornih jedinica, nasrtaji na ženska prava, civilno društvo, medije, znanstvenike, obrazovni sustav, LGBT zajednicu, Rome... Veronika Rešković analizira što je sve u 16 godina autoritarne vladavine napravio Viktor Orban kako bi Mađarsku pretvorio u "iliberalnu demokraciju".
Rekordna inflacija u euro-zoni tek je vrh brijega hrvatskih problema. I dalje je u nekim velikim skupinama rizik od siromaštva na 60 posto, inflacija dramatično više pogađa siromašne nego bogatije, a subvencijama troškova poduzetnicima i rastom dohotka koji nisu plaće država omogućava održanje inflacije. Ljubica Gatarić podsjeća da bi se puno više, i s manje novca, moglo postići ciljanim mjerama.
Nijedna država nije uspjela postići AI samodostatnost, a brojni primjeri pokazuju da je to i dugoročno upitan cilj, kao i da prednost u kapitalu ili postojećoj infrastrukturi ne mora biti presudna. Luka Ignac analizira kako se Europa može poziocionirati na gospodarskoj karti budućnosti.
Talijanske vlade možda imaju kratak rok trajanja, ali je zato talijanski ustav čvrst kao kamen. Političari bi rado petljali po njemu, no to nije uspjelo ni Berlusconiju, ni Renziju, a ni aktualnoj premijerki Giorgiji Meloni. Zašto (i) talijanske političare nervira jako i neovisno pravosuđe objašnjava Giovanni Vale.
Češki premijer Babiš nastavlja uhodanu češku praksu političkog dodvoravanja SAD-u, iako je Trump građanima mio koliko i Putin. U međuvremenu nasrće na demokraciju po uzoru na Orbána, zbog čega prosvjeduju stotine tisuća građana. Detaljnu analizu češke političke scene donosi Sofija Kordić.
Eutanazija, božićnica, liste čekanja, kompromitirajući filmovi i izraelski obavještajci. Sve su to elementi slovenskih parlamentarnih zbora koji se održavaju ove nedjelje, a u njih vas uvodi Primož Cirman.
Prijeti li Vučić Hrvatskoj ili Srbiji? Mi avione, oni avione, mi dronove, oni dronove, oni rakete, mi ...? Treba li nas plašiti nova olaka balkanska utrka u naoružanju, koliko nezrelosti pokazuje i što već sada iz nje možemo zaključiti, analizira Jelena Lovrić.
Povijest trenutno diktira Donald Trump, koji je spreman preko noći, bez razmišljanja i planiranja, napasti Iran, a onda usred kaosa koji je izazvao ukinuti sankcije Rusiji. Kako se takvom vrlom novom svijetu mogu i moraju prilagoditi europske zemlje, raspravljalo se na skupu u Estoniji, na kojem je bio Robert Barić.
Zagrebačko sveučilište upravo je dobilo novog-starog rektora, Stjepana Lakušića. Tim povodom o 60 godina propadanja hrvatskog visokog obrazovanja, propuštenim prilikama i namjernim devastiranjima sustava piše Hrvoje Kraljević, bivši ministar znanosti. Bilo bi karikaturalno da nije tragično, misli Kraljević, i podsjeća na sve one korake koji su doveli do toga da, na primjer, aktualni rektor u Senat kooptira 10 posto glasača koji ga biraju.
Može li Vlada što god hoće, ako ima većinu u parlamentu? U ozbiljnim zemljama još uvijek ne. Tin Radovani analizira obranu liberalnih vrijednosti kroz primjer sudske reakcije na odluku britanske vlade da nošenje (nekih) transparenata proglasi terorizmom.
Jedan od sad već uobičajenih elementa hrvatskog političkog folklora je predstava o ujedinjenju raznih stranaka koje se definiraju liberalnima, i kažu da mogu sa svima. Na što se u međuvremenu svela nekad jedna od najvećih hrvatskih stranaka, HSLS, odgovara Goran Gerovac.
HDZ se navikao da po potrebi može posegnuti za oporbenim zastupnicima jer valjda svatko ima cijenu, a SDP djeluje kao da se navikao da mu zastupnici dezertiraju u srazu s prvom nemoralnom ponudom. Što će biti sa zemljom u kojoj se i građani naviknu na takvo žetoniziranje, pita se Jelena Lovrić.
Izbori 2028. mogli bi biti vrlo neizvjesni, političari su već u kampanji, a priliku da na njima sudjeluju prvi put dobit će generacije stasale u doba korone, rata i straha od migracija. Tri osnovne grupe novih birača, kao i njihove motive i potrebe, analizira Nikola Baketa.
Počelo je od umornog ministra Piletića, koji je tvrdio da hrvatski učitelji zarađuju bolje od slovenskih. Sada desna oporba u Sloveniji, uoči izbora, pokušava plasirati istu tezu. Umjesto uspoređivanja krušaka i jabuka, Ljubica Gatarić analizira najveći problem hrvatskih plaća, kao i kratkoročne i dugoročne posljedice takvog pristupa i za građane i za sustav.
O najnovijem Plenkovićevom relativiziranju veličanja ustaškog režima, i to u svjetlu političke matematike, piše Jelena Lovrić. Zašto premijeru odgovaraju baš ovakvi politički partneri, zašto mu je "smiješna ideja" o propitivanju vladajuće koalicije, i tko još na političkoj sceni ne može pobjeći od svog dijela odgovornosti?