s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Književna seizmografija mržnje
Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

10. srpnja 2026. / čita se 19 minuta

Igor Gajin

Književnost

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.

Četvrt milenija moderne demokracije. Uvodna izlaganja

8. srpnja 2026.

Ideje.hr

Razgovori

Četvrt milenija moderne demokracije. Uvodna izlaganja

Na Dan nezavisnosti, 4. srpnja 2026. godine Ideje.hr i KIC - Kulturno-informativni centar Zagreb organizirali su razgovor o četvrt milenija moderne demokracije. U ovom prvom videu donosimo uvodna izlaganja Žarka Puhovskog, Darka Polšeka i Tina Radovanija, uz moderiranje Rajke Rusan. Drugi dio je diskusija koja je uslijedila

O jednakosti i demokraciji. Diskusija

8. srpnja 2026.

Ideje.hr

Razgovori

O jednakosti i demokraciji. Diskusija

U drugom dijelu razgovora koji su 4. srpnja 2026. godine organizirali Ideje.hr i KIC Zagreb, teze iz uvodnih izlaganja prvo je diskutirao Goran Selanec, a zatim su se u raspravu, uz moderiranje Rajke Rusan, uključili Tin Radovani, Božo Kovačević i drugi iz publike. Završnu riječ dao je Žarko Puhovski

Domovine T. G. Asha: ljubavno pismo Europi

7. srpnja 2026. / čita se 12 minuta

Boris Pavelić

Europa

Domovine T. G. Asha: ljubavno pismo Europi

Iskopate li na stranici Ministarstva vanjskih poslova duboko skrivenu podstranicu "Program Europa za građane" otvorit će vam se uz ostalo "order food to go". Predsjednik Zoran Milanović pak ne propušta priliku da ocrni Europsku uniju. Tim primjerima Boris Pavelić, u članku o knjizi “Domovine – osobna povijest Europe” Timothyja Gartona Asha, ilustrira koliko je razgovor o Europi u Hrvatskoj istisnut, a potreban

Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom 

7. srpnja 2026. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

Molekularna biologija

Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom 

Svaka naša stanica tiho proizvodi tisuće molekula o kojima medicina i biologija do nedavno nisu ništa znale - to je otkriće koje bi moglo promijeniti način na koji razumijemo bolesti, pa i sam život. Novi rad konzorcija TransCODE, objavljen u Natureu, prvi put sustavno kartira taj „tamni proteom" i pokazuje da granica između kodirajućeg i nekodirajućeg genoma nije tamo gdje smo mislili.

Što je zajedničko gljivi matsutake i djeci u rudnicima u Kongu

3. srpnja 2026. / čita se 11 minuta

Tomislav Pletenac

Antropologija

Što je zajedničko gljivi matsutake i djeci u rudnicima u Kongu

Jedanaest godina nakon izlaska, knjiga "Gljiva na kraju svijeta" autorice Anne Lowenhaupt Tsing, dolazi i do hrvatskih čitatelja. U međuvremenu su teme koje otvara - prekarnost, ekološki kolaps, nevidljivi lanci opskrbe - postale dio svakodnevnog iskustva. Inspirirana primjerom ekološke strategije matsutake gljiva, Tsing nudi alat za drukčije razumijevanje svijeta i posebno suvremenog kapitalizma

Slučaj franak: Što je to ‘puna’ naknada štete? Dva shvaćanja pravde

23. lipnja 2026. / čita se 15 minuta

Željko Ivanković

Politika i društvo

Slučaj franak: Što je to ‘puna’ naknada štete? Dva shvaćanja pravde

U presudi Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine i u izdvojenim mišljenjima iznose se dva koncepta tzv. punog obeštećenja dužnika u francima, koja se provlače kroz sudbene procese i dokumente već od tužbe potrošača (u kojoj je iznesen jedan koncept) i presude suca Dobronića (koji se priklonio drugom shvaćanju). U tome se razlikuju zakonodavac i (dio?) sudbene vlasti i financijskih vještaka. Željko Ivanković povezuje ih s dva shvaćanja pravde

Snovi, tako stvarni a tako nadrealni. Ne odlazimo tiho u noć.

18. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Zdenko Duka

Knjige

Snovi, tako stvarni a tako nadrealni. Ne odlazimo tiho u noć.

Erotski se snovi pojavljuju prije seksualnog sazrijevanja, a „mogu podariti isto intenzivno zadovoljstvo kao i stvarni seks“, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Zašto sanjamo" američkog neurokirurga i neuroznanstvenika Rahula Jandiala, koja je proglašena najboljom knjigom godine u britanskim Timesu i Sunday Timesu

Žena – skrbnica, muškarac – hranitelj

18. lipnja 2026. / čita se 5 minuta

Ana Marija Sikirić Simčić

Istraživanja

Žena – skrbnica, muškarac – hranitelj

Više od 40 posto žena i muškaraca slaže se s tvrdnjom da u slučaju nedostupnosti usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, žena treba ostati kod kuće s djecom, dok muškarac treba imati prednost u karijeri, piše Ana Marija Sikirić Simčić. Od žena se i dalje očekuje da plaćeni rad prilagođavaju svojoj rodnoj ulozi primarne skrbnice.

Otpor sveučilišta i istraživača. Hrvatska šutnja

17. lipnja 2026. / čita se 8 minuta

Gordan Jelenić

Militarizacija znanosti (3)

Otpor sveučilišta i istraživača. Hrvatska šutnja

Gordan Jelenić informira o cijelom nizu europskih sveučilišta, sveučilišnih i istraživačkih asocijacija koji se zauzimaju za financiranje vojnih programa iz sredstava koja su im jasno namijenjena, a ostavljanje europskog Okvirnog prgrama za istraživanja i inovacije autonomnim od 'dvostruke namjene'

O principu ‘dvojne upotrebe’ znanosti, civilne i vojne

17. lipnja 2026. / čita se 8 minuta

Saša Zelenika

Militarizacija znanosti (2)

O principu ‘dvojne upotrebe’ znanosti, civilne i vojne

Osjetljiva rasprava o europskom Okvirnom programu za istraživanje i inovacije (FP10), u punom je intenzitetu, no u Hrvatskoj ona potpuno izostaje, ističe Saša Zelenika, premda su 'na stolu' pitanja o karakteru i budućnosti znanstvenog rada.

Budućnost europske znanosti, sloboda ili instrument?

17. lipnja 2026. / čita se 6 minuta

Marija Brajdić Vuković

Militarizacija znanosti (1)

Budućnost europske znanosti, sloboda ili instrument?

Financiranje nikada nije samo pitanje raspodjele sredstava, nego i političkog razumijevanja znanja. Kritičari upozoravaju da bi snažnije povezivanje civilnih i vojnih prioriteta moglo dodatno suziti autonomiju istraživanja, pojačati sigurnosnu logiku upravljanja znanošću i redefinirati što se uopće smatra legitimnim znanstvenim radom, zaključuje Marija Brajdić Vuković. Mnogi upozoravaju i na postupnu militarizaciju europske znanosti te slabljenje modela otvorene znanstvene suradnje

Od Epsteina do tehno-oligarha. Kraj demokratske kontrole

12. lipnja 2026. / čita se 16 minuta

Nataša Babić

slučaj epstein (3)

Od Epsteina do tehno-oligarha. Kraj demokratske kontrole

Jeffrey Epstein nije bio samo seksualni predator već i punopravni sudionik projekta koji danas preoblikuje zapadne demokracije: saveza tehno-oligarha, kriptoanarhista i radikalne desnice koji sebe vide izvan dosega zakona, demokratske kontrole i posljedica vlastitih odluka. Tekst Nataše Babić prati vezu od Epsteinovih emailova Thielu i Bannonu do Andreessenovih manifesta i genetskih butika Silicijske doline i izvodi njihov zajednički - hubris. Kad su zašli u dotad 'božje područje', reagirao je Papa Lav XIV

Povijest žena zapadnog svijeta. Hrabar pristup.

11. lipnja 2026. / čita se 9 minuta

Gordana Crnković

PUBLICISTIKA

Povijest žena zapadnog svijeta. Hrabar pristup.

Što zarasla bedrena kost iz prapovijesti, crveni ruž sufražetkinja i platnena vreća devetogodišnje robinje imaju zajedničko? Predmeti su to iz knjige "Stvari" Annabelle Hirsch - šarmantne, eruditske i politički svjesne povijesti žena zapadnog svijeta u sto kratkih poglavlja. Hirsch piše duhovito i bez patetike; u formatu koji lako sklizne u površnost pronalazi pravu mjeru između popularne čitljivosti i ozbiljne argumentacije, ističe Gordana Crnković

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti

8. lipnja 2026. / čita se 19 minuta

Velimir Grgić

NEPAL

Vještice iz Nepala. Boksi – žena koju treba ubiti

U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

Božo Kovačević

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

4. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Dinka Čorkalo

Održanje mira

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

Dvije su se male sredine odlučile ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća oduprijeti nasilju i sačuvati zajedništvo - i uspjele. Dinka Čorkalo prikazuje knjigu Valentine Otmačić "Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle"

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

4. lipnja 2026. / čita se 11 minuta

Marko Grdešić

POVIJEST CIVILIZACIJA

Prokletstvo Golijata: civilizacija nije napredak nego kolonizacija

Doba paleolitika bilo je relativno egalitarno i ugodno običnim ljudima. Bili su relativno zdravi, nisu radili posebno mnogo, a nasilje je bilo rijetko, piše Marko Grdešić u prikazu knjige "Prokletstvo Golijata" u kojoj Luke Kemp provocira tezom: ono što zovemo civilizacijom nije napredak, nego povijesni niz ekstraktivnih hijerarhija koje su sustavno pogoršavale život ljudi. No u slučaju mogućeg sloma postojećeg poretka bijega i azila više nema.

Književna seizmografija mržnje

2. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Boris Pavelić

PARALELE

Književna seizmografija mržnje

Posljednjih su godina hrvatski izdavači objavili niz knjiga koje upućuju na uznemirujuće paralele između današnjice i tridesetih godina prošlog stoljeća; od Wittstockove kronologije pada weimarske demokracije do Zweigovih memoara i Dežulovićeva romana o Pivničkom puču, piše Boris Pavelić. Sve te knjige, različitih žanrova i poetika, dijele spoznaju da je ono što je bilo nezamislivo zapravo moguće, što pak sa svoje strane našu odgovornost čini - većom.