Autorski članci:

13. veljače 2026. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Čehoslovačka legija. Elitna jedinica sudbinski važnog rata, koja je samo htjela ići doma

Nakon Oktobarske revolucije 1917., Čehoslovačka legija u Rusiji je ostala bez izravnog cilja borbe, ali i bez najbržeg puta kući, piše Oleg Maštruko. Od Zborova do budućeg teritorija Čehoslovačke tada su imali samo 150 kilometara zračne linije, no kući će se vratiti tek mnogo godina kasnije, nakon osvajanja brojnih ruskih gradova i puta oko svijeta preko dva oceana.

Oleg Maštruko

13. veljače 2026. / U fokusu

U FOKUSU

Kako Hrvati traže istinu? U Strasbourgu

Hrvatska je i dalje na vrhu neslavnih država tuženih na Europskom sudu za ljudska prava. Veronika Rešković analizira upravo objavljeni godišnji izvještaj institucije koju cijela Europa prepoznaje kao posljednju nadu za obranu svojih prava.

Veronika Rešković

13. veljače 2026. / Uncategorized

DIGITALNI EURO

Tri riječi koje omogućuju digitalni euro. Kako privatni surogati postaju javni novac.

Brisanje tri riječi iz Zakona o kreditnim institucijama dovodi hrvatsku pravnu regulativu u 21. stoljeće. Zakon formulira ono što je u modernom monetarno-financijskom sustavu već odavno stvarnost: tko stvara novac i kako? U sjeni priprema za uvođenje digitalnog eura, Matija Matić razmatra arhitekturu modernog monetarnog sustava i pitanje: odakle očekivati sljedeću financijsku krizu?

Matija Matić

12. veljače 2026. / Video

INTERVJU OLIVER FRLJIĆ

Oliver Frljić o demonizaciji: Kako sam postao crvena krpa

Redatelj Oliver Frljić govori o svojim međunarodnim uspjesima i o različitim vrstama pritisaka u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj i Njemačkoj. Zašto umjetnost nikad nije apolitična i zašto se najviše boji one umjetnosti koja tvrdi da to jest?

Domagoj Novokmet

10. veljače 2026. / Rasprave

PRAVO

Dokaz čije krivnje? O kaznenoj politici i lovu na vještice

"Dokaz krivnje" je instruktivno djelo koje piše informirano i protiv stereotipa o povijesnim akterima, institucijama i cijelim razdobljima, piše Krešimir Petković u osvrtu na monografiju Mirjana Damaške. Ipak, ima primjedbe na Damaškino čitanje Foucaulta. Ono što je važno u tradiciji je vrsta upozorenja koje je bolje osvijestiti na vrijeme, iako je to u kratkovidnosti kaznene suvremenosti veoma teško.

Krešimir Petković

9. veljače 2026. / U fokusu

U FOKUSU

Zašto je Piletić morao otići odavno: Lik i djelo premijerove uzdanice

Korisnici socijalnog sustava, oni koji trebaju podršku i o kojima se država obvezala brinuti, svoja prava u vrijeme ministra Piletića morali su tražiti na sudovima. Osobne asistente zaštitio je Ustavni sud, a prava ljudi koji su umrli ne dočekavši inkluzivni dodatak oglednom je presudom zaštitio Upravni sud u Zagrebu. Mila Moralić upozorava na sustavnost kaosa u korištenju proračuna teškog 12 milijardi eura kojim je upravljao - profesor povijesti od osobnog premijerovog povjerenja.

Mila Moralić

9. veljače 2026. / Video

INTERVJU JOSIP LUČEV

EU je sedam puta jači od Mercosura, Unija ima drugi problem koji mnogi ne vide

EU je nakon 25 godina pregovaranja uspjela dogovoriti trgovinski sporazum s južnoameričkim Mercosurom. Europski parlament poslao je u međuvremenu sporazum na sudsku provjeru pa ćemo njegovu primjenu pričekati još neko vrijeme, a Europa se intenzivno otvara i prema Indiji i ostatku Azije. O Mercosuru, strahovima od posljedica za europsku ekonomiju, reakciji različitih zemalja na Trumpove pritiske, ali i "infantilnim hrvatskim očekivanjima od stranih investitora" govori Josip Lučev s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Domagoj Novokmet

6. veljače 2026. / Perspektive Rasprave

UMJETNA INTELIGENCIJA

Je li superinteligencija neizbježna i treba li je se bojati? Tri scenarija

Zbog svega što može poći po zlu u razvoju superinteligencije, skepsa nije pretjerivanje, piše Vladimir Lokner razmatrajući moguće scenarije. Utopijski scenarij u kojem je UI podređena ljudskom i planetarnom opstanku nažalost je najmanje izgledan, dok su druga dva scenarija puno izgledniji i puno manje poželjni. Razvoj UI koncentriran je u rukama velikih korporacija, vojno-industrijskih struktura i geopolitičkih aktera, a njihovi su motivi dominacija i profit.

Vladimir Lokner

6. veljače 2026. / U fokusu

U FOKUSU

Slučaj Grenland. Probuđena Europa ili trenutak prolazne odlučnosti?

Kratku ali dramatičnu Grenlandsku krizu, napetost do sada neviđenu u odnosima SAD-a i ostalih NATO saveznika, komentira vanjskopolitički analitičar Luka Ignac. Zašto je Trump morao popustiti, i je li Europa pobijedila te što mora napraviti ako želi kapitalizirati ovakav rasplet?

Luka Ignac

5. veljače 2026. / Perspektive Rasprave

POVIJEST

Arhivi i spomenici i sami mogu odražavati društvene nepravde

O ulozi arhiva, spomenika i javnog prostora u razumijevanju povijesti sve se češće piše i raspravlja, piše Maja Profaca. Odgovore na pitanja tko piše povijest i kako nastaju dominantni narativi treba tražiti u znanstvenom, neostrašćenom pristupu prošlosti i kolektivnom pamćenju, a ne u sentimentu ulice.

Maja Profaca

5. veljače 2026. / Perspektive Publikacije

FILOZOFIJA

Sloboda odlaska pretpostavlja slobodu ostanka. Svijet treba očuvati, a ne potrošiti ga

Koncept „slobode ostanka“ Eve von Redecker podrazumijeva slobodu u vremenskom i relacijskom smislu, piše Zdenko Duka u osvrtu na istoimenu knjigu. Samo ostajanje na jednom mjestu nije sloboda - provedeno vrijeme treba biti ispunjeno. U liberalnom diskursu, ispunjenje je svedeno na stjecanje materijalnog obilja i akumulaciju dobara, a iz takve perspektive, ograničenja rasta pojavljuju se kao ograničenja slobode.

Zdenko Duka

4. veljače 2026. / U fokusu

U FOKUSU

Predstava se neprestano ponavlja, a kraj se zna od početka. U Hrvatskoj pravo nije bitno

O posljedicama odluke šefa Vlade i HDZ-a Andreja Plenkovića da zaobiđe Grad Zagreb i sam organizira proslavu rukometaša uz Thompsona skrivajući se iz akrobacija kojima stvara privid funkcioniranja pravne države piše ustavni stručnjak Matija Miloš. Iako je za premijera to samo politička predstava, posljedice protuustavnog djelovanja bit će dugoročno štetne.

Matija Miloš

3. veljače 2026. / Video

INTERVJU IVAN RIMAC

Plenković je pokazao da kontrolira Thompsona

O odluci premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića da suprotno stavu grada Zagreba izigra propise i organizira doček rukometaša s Thompsonom govori politički analitičar Ivan Rimac. Plenković želi napakostiti stranci Možemo! jer ih se boji, a upada u probleme jer skreće na teritorij desnice, gdje drugi akteri uvijek mogu biti radikalniji od njega, zaključuje Rimac.

Domagoj Novokmet

2. veljače 2026. / Video

INTERVJU VLADISLAV BRKIĆ

Mol je sada fokusiran na Srbiju, Hrvatska ima dvije realne opcije za Inu

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić komentirao je energetsku situaciju u Europi, regiji i Hrvatskoj. Ruska agresija, sankcije, ulazak Mola u Srbiju, stari problemi u Ini, istraživačka operacija u Kazahstanu... Kako svi ti elementi utječu na našu energetsku sigurnost?

Domagoj Novokmet

29. siječnja 2026. / U fokusu

U FOKUSU

Vječni premijer i njegovi privremeni odabranici

Umjesto veleposlanika u svijetu nas predstavljaju otpravnici poslova, a nakon javnih poduzeća i institucija sada nam i Vrhovni sud vodi v. d. predsjednica. Tako će i ostati, kaže premijer, dok se politički ne podijele mjesta u Ustavnom sudu. Zašto bi nekome tko ima stabilnu većinu i namjerava poštovati Ustav bilo uopće važno da ima političku kontrolu nad tom institucijom, pita se Jelena Lovrić.

Jelena Lovrić

29. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije

GEOPOLITIKA

A što ako Rusija pobijedi u Ukrajini? Scenarij kojem se ne poklanja dovoljno pažnje

Carlo Masala, profesor međunarodnih odnosa na Universität der Bundeshwer u Münchenu, napisao je bestseller knjigu "Ako Rusija pobijedi" - svojevrsni scenarij po kojem bi se mogle razvijati sigurnosne prilike u Europi ako Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine. Božo Kovačević komentira veliku čitanost knjige i mogućnost da Masaline zaključke mnogi smatraju relevantnim odgovorom na trenutačno stanje u Europi. Pri tome, Kovačević napominje, najveća slabost Masalinog scenarija je isključivanje diplomacije kao mogućeg puta prema miru.

Božo Kovačević

28. siječnja 2026. / Video

Intervju Fionnuala Ní Aoláin

Minnesota je iznenadila Trumpa i njegovu graničnu policiju

Građani koji su spremni na -27 braniti susjede poslali su snažnu poruku cijelom svijetu, smatra profesorica Fionnuala Ní Aoláin sa Sveučilišta Minnesota nakon serije prosvjeda i građanskih akcija protiv racija imigracijskih paramilitarnih jedinica u kojima je živote izgubilo dvoje građana. Nije ugrožena samo vladavina prava u SAD-u, problem je u poruci koja je poslana brojnim državama i svijetu. Strah.

Domagoj Novokmet

27. siječnja 2026. / U fokusu

U FOKUSU

Ćorić četvrti put među ministrima: Hoće li porez na nekretnine (ikad) funkcionirati

Oporezivanje nekretnina jedan je od najsloženijih poreznih oblika jer država ne može delegirati njegovu naplatu, kao što to čini s PDV-om ili porezom na dohodak, piše Ljubica Gatarić. Takav porez zahtijeva uređene vlasničke knjige, pouzdane procjene vrijednosti, kvalitetnu poreznu administraciju i snažnu političku volju za provedbu. Sad su to zadatci novog ministra financija Tomislava Ćorića

Ljubica Gatarić

26. siječnja 2026. / Video

INTERVJU BARBARA MATEJČIĆ

Nije mi problem konfrontirati se s ratnim zločincima

Nagrađivana slobodna novinarka Barbara Matejčić govori za Ideje o svom radu, suočavanju s ratnim zločincima, načinom na koji traga za temama, izazovima s kojima se bori svaki freelancer, ali i budućnosti novinarstva i demokracije.

Domagoj Novokmet

23. siječnja 2026. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Nove prehrambene smjernice. Kuhanje kod kuće protiv ultraprocesirane hrane

Gotovo svi mediji i većina komentatora površno su se zaustavili na komentiranju nove, inverzne piramide DGA, koja je novim prehrambenim smjernicama učinila medvjeđu uslugu, jer ju ni smjernice ni prateći znanstveni dokument ne podržavaju, piše Tamara Čačev. Umjesto da se fokusiramo na to tko je prvo lice novih smjernica, jer iza njih ipak stoji cijela skupina stručnjaka, bilo bi bolje da se fokusiramo na ono dobro u njima.

Tamara Čačev

23. siječnja 2026. / Publikacije Rasprave

KNJIŽEVNOST

Četiri spisateljice i nepotrošeni putovi u pisanju o zlu i okrutnosti.

Gordana Crnković predstavlja Neige Sinno, Annu Burns, Virginie Despentes i Ivanu Sajko, spisateljice koje se bave temama nasilja i okrutnosti, a da se ne oslanjaju na svjedočanstva prožeta snažnom emotivnošću. U svojim djelima istražuju nepotrošene putove i strategije u tematiziranju zla.

Gordana Crnković

23. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave

KNJIŽEVNOST

Putovanja ekstremima Louisa-Ferdinanda Célinea, velikog meštra grandguignoleskne satire

Kada je 2021. objavljena vijest da su pronađeni rukopisi jednog od najvećih francuskih pisaca 20. stoljeća, oduševljenje je bilo popraćeno produbljivanjem prijepora o problemu apoteoze stvaralaštva autora čiji su lik i djelo vezani uz rasizam i desni ekstremizam, piše Sebastian Kukavica. Autor u pitanju je Louis-Ferdinand Céline, pisac Putovanja nakraj noći, jednog od najutjecajnijih romana dvadesetog stoljeća, no ujedno i ozloglašeni antisemitski pamfletist.

Sebastian Kukavica

23. siječnja 2026. / U fokusu

U FOKUSU

UK i EU opet su najbolji prijatelji?

"Poseban odnos" Britanije i SAD-a danas se čini sve manje posebnim - pregovori o trgovinskom sporazumu stali su unatoč naporima premijera Keira Starmera da igra ulogu "Trumpovog šaptača", a američki je predsjednik skoro jedinstveno nepopularan u Velikoj Britaniji, podjednako kao i aktualni čelnik britanske vlade. Tin Radovani objašnjava kako izgledaju dva glavna bloka na koja su se podijelili glasači u UK, zašto parlament ne odražava političku stvarnost države, te zašto geopolitičko okruženje gura Britaniju natrag u dublji odnos s EU.

Tin Radovani

22. siječnja 2026. / Video

INTERVJU NEVEN BUDAK

Hrvatska verzija Bologne je za poklonjenu dvojku

Prije 20 godina počeo je i u Hrvatskoj Bolonjski proces, koji je trebao osigurati modernije, kvalitetnije i brže visoko obrazovanje. Ništa od toga se nije ostvarilo, upozorava Neven Budak, koji je zajedno s velikim timom prije petnaestak godina pokušao reformirati hrvatsko obrazovanje.

Domagoj Novokmet

21. siječnja 2026. / U fokusu

u fokusu

Plenković u lovu na neovisnost Ustavnog suda

U situaciji kad nedostaju predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda i troje ustavnih sudaca šef HDZ-a Andrej Plenković na zgražanje struke javno predlaže "vezanu trgovinu" u ta dva procesa, iako oni ne uključuju čak ni iste aktere. Danas je propala sjednica saborskog Odbora za pravosuđe koji je trebao odlučiti o kandidatima za Vrhovni sud - vladajući se nisu ni pojavili, pa nije bilo kvoruma. Svi oporbeni zastupnici tvrde da ne pristaju na takav aranžman, a Matija Miloš u analizi za Ideje objašnjava zašto je važno da se Ustavni sud obrani od ovakvih trgovina.

Matija Miloš

20. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije

BIOGRAFIJA MILANA DURMANA

Brojne fronte nepravedno zaboravljenog autora i aktivista. Polemike s Krležom i klerom

Milan Durman se bavio i perom i akcijom, među živim ljudima, piše Enis Zebić u biografiji hrvatskog Srbina koji je godinama uređivao najznačajniji hrvatski lijevi časopis nakon Krležinih - Književnik. Već kao dvadesetogodišnjak suorganizator je ilegalne komunističke tiskare u Zagrebu, a dvadesetak godina kasnije kao generalni sekretar Seljačkog kola neumorno na terenu zagovara suradnju Srba i Hrvata.

Enis Zebić

19. siječnja 2026. / Perspektive Rasprave

FILM

Ženi je mjesto u pokretu otpora! Od Leie do Kleye.

Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.

Saša Vojković

19. siječnja 2026. / Video

INTERVJU TVRTKO JAKOVINA

Hoće li netko sada reći da se ne može razvijati bez luke Rijeka?

Grenlandska kriza već je dugoročno odredila odnos SAD-a i Europe, smatra povjesničar i politički analitičar Tvrtko Jakovina, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trump je europske poruke razumio, ali ih ne smatra ozbiljnima, a pitanje je koliko je EU spremna zajednički odgovoriti. Dugoročno najgora posljedica jest poruka svim manjim i malim silama, ili onima koje misle da to jesu, da pokušaju napraviti isto.

Domagoj Novokmet

18. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (6)

Središnje pitanje očuvanja demokracija. Mogu li preživjeti vlastite glasače?

Umjesto da pruži ravnotežu aristokratskom zastranjivanju unutar nacionalnih demokracija, jedinstveno tržište uspostavilo je 80-ih godina transnacionalni prostor za poslovno lobiranje u kojem dominiraju tehnokrati, piše Nataša Babić u šestom i posljednjem dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću". U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson zaključuje da političari moraju maksimalno limitirati rizike ovakvog zastranjivanja kako bi građani prihvatili teškoće koje od njih iziskuju.

Nataša Babić

16. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (5)

Iz prava glasa u cezarizam. Postoji li unutarnji slijed propasti demokracija?

Nacionalnost spaja demokratski autoritet s prošlošću, a prošlost s mitološkim početkom svih pripadnika zajednice, piše Nataša Babić u petom dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" . U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson traga za izvorima rizika zastranjivanja predstavničkih demokracija, i temeljnim pitanjem - jesu li one demokratski ili aristokratski oblik vladavine?

Nataša Babić

15. siječnja 2026. / Video

INTERVJU ZORANA BAKOVIĆ

Xi Jinping je odan samo ideji moćne Kine, a najveći mu je problem vlastita vojska

Kako će Kina nadoknaditi eventualni gubitak nafte iz Venezuele i Irana, je li zainteresiranija za napad na Tajvan nakon slučaja Maduro, koliko joj je naštetio trgovinski rat Donalda Trumpa? O svemu tome razgovaramo sa Zoranom Baković, dugogodišnjom izvjestiteljicom s Dalekog istoka za ljubljanski dnevnik Delo.

Domagoj Novokmet

13. siječnja 2026. / Rasprave

PRODUKTIVNOST

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.

Davor Nikolić

12. siječnja 2026. / Video

INTERVJU NATAŠA JOKIĆ-BEGIĆ

Prtio si snijeg do škole? Probaj prtiti Instagram!

Zašto država ne prepoznaje dramatičnost problema s mentalnim zdravljem mladih? Zašto imamo samo jednu bolnicu za njih s nedovoljnim kapacitetom, zašto nema adekvatne prevencije? O tome, o surovim uvjetima odrastanja mladih, o bijegu u radikalizaciju, ali i o simptomima po kojima će roditelji znati da njihovo dijete treba pomoć, govori prof. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Domagoj Novokmet

10. siječnja 2026. / Publikacije

OSVRTI

Tišina, iznutra.

U recenziji knjige „Povijest tišine“ francuskog povjesničara Alaina Corbina, Zdenko Duka primjećuje da ona ne odgovara svojem naslovu, već je prije riječ o svojevrsnoj antologiji pisanja i razmišljanja o tišini, a možda i o priručniku. Od vanjskog utjecaja tišine na čovjeka, preko unutarnjih prostora tišine, do njezine moderne tragičnosti, Corbin prati tišinu od renesanse do danas, i uočava kako se današnja nepregledna rijeka riječi nameće pojedincu koji se počinje bojati tišine.

Zdenko Duka

9. siječnja 2026. / Perspektive

GEOPOLITIKA

Povijesni korijeni geopolitike. Integracija, dezintegracija i prijetnja prekarijata

Peter Turchin je znanstveni pionir čiji rad mijenja način na koji razumijemo prošlost i gledamo na sadašnjost, piše Zvonimir Šikić u pregledu Turchinovog rada na kliodinamici. Od teorija o nastanku carstava do predviđanja društvenih nestabilnosti, Turchin koristi velike skupove podataka i matematičke modele kako bi došao do teorija koje se mogu statistički testirati.

Zvonimir Šikić

7. siječnja 2026. / Video

INTERVJU ŽELIMIR BRALA

Nakon Trumpove akcije u Venezueli, Kuba i Kolumbija moraju se zabrinuti

Trumpova operacija "uhićenja" predsjednika Venezuele Nicolasa Madura šokirala je svijet. O pravnim i političkim posljedicama tog poteza govori dugogodišnji diplomat, znanstvenik i politički analitičar Želimir Brala.

Domagoj Novokmet

5. siječnja 2026. / Video

INTERVJU MARIJA BRAJDIĆ VUKOVIĆ

Žene u hrvatskoj znanosti posebno strahuju da neće napredovati ako se zamjere moćnicima

Hrvatski znanstvenici smatraju da ih političari koriste kao smokvin list, izbjegavaju javne istupe jer im donose nevolje, osjećaju se napušteno od svojih institucija i ne vjeruju da uspijevaju doprijeti do građana u vrijeme algoritama društvenih mreža. Veliko istraživanje na tu temu predstavlja Marija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Domagoj Novokmet

4. siječnja 2026. / Perspektive Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (4)

Financijske i gospodarske krize 21. stoljeća. Odnosi Kine, Amerike i podijeljene Europe

Krah 2007.-2008. bio je kulminacija složenih procesa - kineskog uspona, tržišta eurodolara, posljedica kineske potražnje na cijene nafte i interakcije svih tih elemenata na uvjete kreditiranja, piše Nataša Babić u četvrtom dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" . Thompson metikulozno popisuje okolnosti i poteze koji su doveli do kraha iz 2007., krize eurozone 2009., kineske financijske krize 2015. i financijske krize 2020. godine

Nataša Babić

2. siječnja 2026. / Rasprave

FILOZOFIJA

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.

Darko Vinketa

1. siječnja 2026. / U fokusu

POZIV NA PREDBILJEŽBU

Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Ideje.hr

30. prosinca 2025. / Perspektive Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (3)

Kraj Bretton Woodsa i njegove posljedice. Od eurodolara do sporazuma iz Maastrichta

Eurodolari i nafta postali su osnova američke financijske moći u monetarnom svijetu nakon Bretton Woodsa, piše Nataša Babić u trećem od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom ekonomiji, Thompson prati nastanak europske monetarne unije i pokušava detektirati gdje, kada i zašto su stvoreni pokretači koji su doveli do spektakularne financijske, bankovne i ekonomske krize kojom je započelo 21. stoljeće.

Nataša Babić

30. prosinca 2025. / Video

INTERVJU BOŽO KOVAČEVIĆ

Trebaju nam Sjedinjene Europske Države

Što je Trump donio SAD-u a što ostatku svijeta, zašto Putin krivo procjenjuje Trumpove pobjede, na koji način Mercosur može postati i politički izazov za EU? Godinu koja se bliži svome kraju komentira diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević.

Domagoj Novokmet

28. prosinca 2025. / Perspektive Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (2)

Europa i svijet nakon raspada SSSR-a. Uloga NATO-a i politika nafte u vrijeme frackinga

Prvo desetljeće novog stoljeća pokazalo se uvodom u geopolitički opasan svijet koji mijenja Euroaziju i reanimira stare linije podjela, piše Nataša Babić u drugom od šest osvrta na knjigu "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" autorice Helen Thompson. U poglavlju posvećenom geopolitici, Thompson dokumentira evoluciju (i neuspjeh) uloge NATO-a, posljedice Arapskog proljeća, i zaokrete u politici iza kojih leži američki 'fracking', koji je vratio SAD u vrh proizvođača nafte.

Nataša Babić

23. prosinca 2025. / Perspektive Publikacije

OSVRT - 'DISORDER' (1)

Vodič Helen Thompson kroz nesigurna vremena. Energija, geopolitika, sudbine demokracija

Knjiga "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" analiza je procesa i događaja s kraja neoliberalnog globalizacijskog razdoblja povijesti, piše Nataša Babić u prvom od šest osvrta na gusto prepleteno djelo Helen Thompson. U 'geopolitičkom' dijelu knjige, Thompson se bavi energijom - naftnim krizama i ratovima - i zaključuje da će klimatske promjene i politika zelene tranzicije proizvoditi nove konflikte.

Nataša Babić

23. prosinca 2025. / Video

INTERVJU BERTO ŠALAJ

Plenković je postao vladar desnice, a Milanović se prestao miješati u svoj posao

Što je obilježilo političku 2025. godinu u Hrvatskoj? Profesor Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu analizira posljedice poteza koje su vukli Plenković, Milanović, lideri oporbe, Marko Perković Thompson i mnogi drugi.

Domagoj Novokmet

22. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu

PREGLED GODINE 2025. (1)

Darko Polšek, o godini u kojoj se promijenio ljudski karakter

Protekla 2025. godina, početna je ne samo u stvaranju jednog novog svjetskog poretka, već i prijelomna u obnovi jednog drukčijeg ljudskog karaktera, jednog krvoločnog, zlobnog, ksenofobičnog i nemoralnog ljudskog identiteta, piše Darko Polšek u prvom dijelu svog pregleda godine na isteku. Većinu je ljudi ispunila pesimizmom, strepnjama o budućnosti svijeta, naših zavičaja i naših najdražih

Darko Polšek

19. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu

PREGLED GODINE 2025. (2)

Kronika događaja preko kojih se neopravdano samo prelazi

U drugom nastavku svoje kronike 2025. godine Darko Polšek skreće pažnju na događaje koje se uglavnom brzo zaboravlja a moralo bi ih se zabilježiti: na čelna mjesta niza važnih međunarodnih institucija izabrane su žene, osuđena je i uhićena nekolicina bivših predsjednika, a u svojoj eurocentričnosti, ili je takva ljudska priroda, brzo smo smetnuli s uma devastirajuće sukobe i katastrofe koje nam nisu u vidokrugu. No, neki su autori napisali najbolje knjige, neki snimili najbolje filmove, neki dobili prestižne nagrade, a neki su nas i napustili. Kako je bilo u Hrvatskoj?

Darko Polšek

18. prosinca 2025. / Video

INTERVJU MARTA PEDIŠIĆ BUČA

Slučaj Brodarski: Nitko se u Europi osim Hrvatske ne odriče ovakvih resursa

Nekad ih je bilo nekoliko stotina, nekad su mogli sami razviti projekt podmornice. Danas ih je ostalo 13, rade u nemogućim uvjetima, a umjesto božićnih darova najavljeni su im otkazi u siječnju. Državu ne zanimaju, iako stranci i dalje traže njihove usluge. O uništavanju Brodarskog instituta govori jedna od nekoliko preostalih znanstvenica Marta Pedišić Buča.

Domagoj Novokmet

15. prosinca 2025. / Video

INTERVJU SLAVO RADOŠEVIĆ

Zašto je problem kad novac nije problem

Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević, profesor University Collegea London.

Domagoj Novokmet

12. prosinca 2025. / Perspektive

EKONOMIJA

Angus Deaton protiv Čikaške škole. Zanemaruje li rizike intervencionizma?

Nobelovac Angus Deaton vjeruje da se nedostatak dobro plaćenih radnih mjesta za pripadnike američke radničke klase i njihova velika smrtnost mogu umanjiti raznim oblicima državne intervencije. Darko Oračić postavlja pitanje nisu li upravo programi socijalne države u okolnostima deindustrijalizacije omogućili pojavu masovne neaktivnosti i tragičnih ljudskih sudbina.    

Darko Oračić

11. prosinca 2025. / Video

INTERVJU NICHOLAS J. CHULL

Trump je sličniji Neronu nego Abrahamu Lincolnu

Europa se na Trumpovu Ameriku ne može osloniti, kaže Nicholas J. Cull sa Sveučilišta Južne Kalifornije. Kako je američka vanjska politika postala prvenstveno alat za domaće potrebe, kako mladi reagiraju na promjene, može li sustav izdržati korupcijski pritisak i što bi mogli donijeti izbori sljedeće godine?

Domagoj Novokmet

9. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Zašto analiza gena nije dovoljna da se otkrije sjeme zla u ljudima?

U povodu dokumentarca o analizi Hitlerovih gena ( "Hitler's DNA: Blueprint of a Dictator") Tamara Čačev piše o tome koji su znanstveni i moralni izazovi pred istraživanjima koja pokušaju iz genetskog nasljeđa pojedinca izvesti neke uzroke zla. Iako dobre namjere nisu dovoljne da bi opravdale svaku vrstu istraživanja, takvih bi pokušaja moglo biti sve više.

Tamara Čačev

8. prosinca 2025. / Video

INTERVJU Siegfried Mureșan

Ne pristajemo da se gradonačelnici i farmeri bore za isti novac!

EU upravo odlučuje o novom MFF-u (Multiannual Financial Framework) za razdoblje 2028.-2034. Bit će veći od 2 bilijuna eura, a teško je reći je li važniji onim zemljama koje će ga najvećim dijelom puniti, ili onima koje svoj razvoj temelje upravo na njemu. O razlozima zbog kojih je Europski parlament odbio prvi prijedlog višegodišnjeg proračuna EU i o tome zašto je važno da europska sredstva budu i dalje dostupna manje razvijenim regijama razgovarali smo sa Siegfriedom Mureșanom, potpredsjednikom kluba EPP-a u Parlamentu i šefom radne skupine EPP-a za proračun. Mureșan je komentirao i ruske hibridne napade na demokraciju u njegovoj rodnoj Rumunjskoj.

Domagoj Novokmet

5. prosinca 2025. / Publikacije Rasprave

ESEJI, PRIJEVODI

George Orwell: Zapisi o nacionalizmu

Katarina i Ivan Ott preveli su za Ideje.hr esej Georgea Orwella "Notes on Nationalism" (izvorno objavljen u časopisu Polemic u listopadu 1945.). U njemu, Orwell se bavi "nacionalizmom" kao oblikom natjecateljske nadmoći, kompetitivnog prestiža, zbog kojeg ljudi gube osjećaj za zdrav razum, zanemaruju činjenice. Istaknut će da to inače nije standardno značenje pojma "nacionalizam", no na takav su ga zaključak nagnali netom skrahirani "nacionalizmi" u Njemačkoj i Japanu. Mnogi književni kritičari ovaj esej drže pripremom za pisanje 1984, no zapanjujuće je aktualan u odnosu na buđenje upravo takvih "nacionalizama" početkom 21. stoljeća.

George Orwell

5. prosinca 2025. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina i Pugwash

Nuklearni izazovi, klimatske promjene, umjetna inteligencija, rat protiv znanosti. Snimka

Na konferenciji koju su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr japanski veleposlanik u Zagrebu Wada Mitsuhiro istaknuo sve ozbiljniju potrebu da se sjećanje na Hiroshimu i Nagasaki transformira u stvarnu akciju.

Ideje.hr

4. prosinca 2025. / Perspektive

AZIJSKA KULTURA

Konfucijanski kolektivizam i K-Pop. Idoli, moral i epidemija suicida slavnih Korejaca

K-Pop idole u konfucijanskom sustavu odnosa ne treba doživljavati samo kao popularne pjevače, repere i seks-simbole udružene u novu obitelj, nego i kao produžetak zajednice - s razlogom ih zovu “djecom nacije”, piše Velimir Grgić. Za harmoniju kolektiva zadužen je svaki pojedinac, a cilj je izbjeći sram, koji može pasti na obitelj ili grupu. No, što kad kolektiv shvati da su njegovi idoli zapravo samo - ljudi?

Velimir Grgić

4. prosinca 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE KLASIĆ

Klasić: Ja bih 1941. obukao partizansku uniformu, jesu li desničari spremni reći koju bi oni?

Povjesničar Hrvoje Klasić govori o odnosu Hrvatske prema antifašizmu, neiskrenosti hrvatske desnice koja se nije uspjela odmaći od antisrpstva, mladima koji ne znaju dovoljno o prošlosti i Plenkovićevom igranju s budućnošću zbog želje da kontrolira kompletnu desnicu.

Domagoj Novokmet

1. prosinca 2025. / Klub Batina

Klub Batina i Pugwash

Konferencija o ulozi znanosti u ratu i miru. Poziv

U petak, 5. prosinca u 10:00 u Nezavisnom sindikatu znanosti, Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Hrvatsko pagvaško društvo – Pugwash Croatia i Svjetska akademija umjetnosti i znanosti u suradnji s portalom Ideje.hr, u povodu niza važnih obljetnica organiziraju mini-konferenciju o ulozi znanosti u ratu i miru

Ideje.hr

1. prosinca 2025. / Video

INTERVJU IVA VUKUŠIĆ

Putina i Netanyahua članice ICC-a na svom teritoriju moraju uhapsiti

Iva Vukušić, profesorica sa Sveučilišta u Utrechtu, govori o pritiscima na Međunarodni kazneni sud, mračnoj slici svijeta ako se uruši međunarodni pravni poredak, budućnosti Europske unije i Hrvatskoj koja propušta prilike pozicionirati se na svjetskoj sceni.

Domagoj Novokmet

1. prosinca 2025. / Perspektive U fokusu

GEOPOLITIKA I NUKLEARNA FIZIKA

Globalni poticaj na novu nuklearnu utrku. Tko može proizvesti vlastite bombe?

Ako bilo koja od sposobnih i motiviranih država, potaknuta iskustvom rata u Ukrajini i lelujave američke vanjske politike, krene putem razvijanja vlastitog nuklearnog oružja, sigurno bi potakla i ostale nuklearno latentne zemlje na isti korak, piše Vladimir Lokner. Iako niti jedna od pedesetak država za sada ne pokazuje političku volju, analitičari u tim zemljama već otvoreno raspravljaju o ovoj mogućnosti.

Vladimir Lokner

1. prosinca 2025. / Perspektive Publikacije

KULTURNI FENOMEN

Prosvjedi, procesije, dokolice i privilegija. Iskustva hodanja i njihova kulturna značenja

Od dokonog lutanja, preko vjerskih procesija do prosvjednih marševa, hodanje nikada nije samo fizičko kretanje, već složen kulturni fenomen, piše Maja Profaca o studiji književnih tekstova i teorijskih analiza Dubravke Zime pod naslovom "Hodanje"

Maja Profaca

28. studenoga 2025. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Zdena Salivarová Škvorecká. Žena koja je u egzilu održavala češku književnost na životu

Zdena Salivarová Škvorecká bila je talentirana spisateljica, ali se odrekla vlastitog pisanja kako bi spasila češke autore nakon sloma Praškog proljeća, piše Sofija Kordić. Kroz izdavačku kuću ‘68 Publishers, koju je osnovala s mužem i vodila iz egzila u Torontu, Salivarová je osigurala književni i duhovni opstanak jedne nacije.

Sofija Kordić

27. studenoga 2025. / Video

INTERVJU JOSIP TICA

Vlada je izgubila bitku s dvije nemani, ali joj se zbog tog poraza proračun odlično puni

O hrvatskom proračunu za 2026. godinu, njegovoj realnosti, njegovoj pretjeranoj oslonjenosti na europska sredstva i onome što on donosi građanima razgovarali smo s Josipom Ticom, profesorom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednikom Gospodarskog savjeta SDP-a. Propuštena je prilika da se sredstva iz europskog NPOO-a iskoriste za oporavak zemlje, tvrdi Tica.

Domagoj Novokmet

24. studenoga 2025. / Video

INTERVJU Mia Roth Čerina

Vlada otvara vrata nasilju nad prostorom i riskira stvaranje geta

Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.

Domagoj Novokmet

21. studenoga 2025. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Pomorska bitka kod Lepanta. Epski sudar za prevlast nad Mediteranom. Pouke

Bitka kod Lepanta možda je i više od ijedne druge u povijesti utjecala na naše krajeve, piše Oleg Maštruko. Europa, ujedinjena, dobila je bitku i izgubila rat, no njezina je pobjeda spasila granicu u Dalmaciji i spriječila gotovo siguran pad svih gradova uz dalmatinsku obalu Turcima. Otomanski je prodor na Mediteran zaustavljen, i mit o nepobjedivosti srušen.

Oleg Maštruko

20. studenoga 2025. / Perspektive U fokusu

GEOPOLITIKA

Refleks moći umjesto razuma. William Hayter i izgubljena umjetnost diplomacije

Diljem svijeta kao da je nestala sposobnost razgovora. Britanski diplomat Sir William Hayter prije šezdeset je godina zaključio da je to početak raspada svake civilizacije, piše Domagoj Juričić. Knjiga "Diplomacy of the Great Powers" je povijesni tekst, ali i upozorenje što se događa kada moć izgubi kulturu, a politika smisao za ravnotežu.

Domagoj Juričić

19. studenoga 2025. / Video

INTERVJU ROBERT BARIĆ

Putin ne želi primirje, dobije li Donbas sljedeći su mu cilj Odesa i Moldavija

Vojnopolitički analitičar Robert Barić analizira za Ideje stanje na ukrajinskim bojištima, ruske planove i realne mogućnosti te ukrajinsku taktiku mijenjanja prostora za vrijeme. I Ukrajinu i Rusiju muči korupcija koja bi mogla odrediti rasplet ovog rata.

Domagoj Novokmet

18. studenoga 2025. / Perspektive

ŠTO JE LOGIKA (8)

Logika predikata. Potpunost i korektnost Gentzenovog sekventnog Q-sustava

U 8. nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić se bavi interpretacijama kvantificiranih formi, kroz koje one dobivaju svoje značenje. Korak po korak uvodi relacijske strukture i pojam istinitosti forme u strukturi, te preko generalizirane implikacije i Bethovih semantičkih stabala dolazi do potpunosti Gentzenovog sekventnog Q-sustava za logiku predikata.

Zvonimir Šikić

14. studenoga 2025. / Video

INTERVJU DRAGAN BAGIĆ

Zamislite da su Plenković i Thompson pozvali da se ne veliča NDH

Iako je nakon eskalacije radikalno desnih ideja politički pragmatizam HDZ-a logičan, Plenković je napravio više grešaka, smatra sociolog i politički analitičar Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Upozorava da u Hrvatskoj danas treba braniti pluralnost društva i rješenje vidi u eliminaciji nejasnoća iz Ustava i zakona.

Domagoj Novokmet

13. studenoga 2025. / Publikacije

Uz Interliber

Jednostavno, griješimo. A to je izgleda najteže prihvatiti

Već više od pet godina Jeremy Shearmur piše za Ideje. Izbor iz njegovih članaka upravo je objavljen u knjizi "Popperovo i Hayekovo nasljeđe" u izdanju Kruzaka. U dosad neobjavljenom predgovoru objašnjava koje su ideje dvojice mislilaca, koje su dosad bile u drugom planu, relevantne za razumijevanje današnjeg društva

Jeremy Shearmur

10. studenoga 2025. / Perspektive

in memoriam

Znanstvena ostavština Jamesa Watsona. Prijelomno otkriće i problematični postupci

Dvostruka zavojnica nije samo lijepi prikaz, fotografija DNA, to je model koji je otvorio put definiranju genetskog koda, razumijevanju transkripcije, sekvenciranja PRC-a, genomike i mnogih drugih postignuća, piše Tamara Čačev u povodu nedavne smrti Jamesa Watsona. No, kad znanstvenici rano u životu dosegnu najviša priznanja koja u karijeri mogu dostići, uvijek postoji mogućnost da u ostatku života koji provode pod budnim okom javnosti naprave nešto što može narušiti njihov ugled.

Tamara Čačev

10. studenoga 2025. / Video

INTERVJU JOSIP FARIČIĆ

Rektor Faričić: Ima li smisla moj znanstveni rad ako me u 25 godina nitko nije citirao?

O novim pravilima za napredovanje hrvatskih znanstvenika, o višku visokoobrazovnih institucija i zagušenju nekim dvojbenim programima, o programskim ugovorima koji veliku odgovornost prebacuju na znanstvene institucije i o drugim važnim temama iz znanosti govorio je predsjednik Rektorskog zbora, zadarski rektor Josip Faričić.

Domagoj Novokmet

7. studenoga 2025. / Perspektive

ZNANOST I KNJIŽEVNOST

Intimna i politička povijest Dalmacije. Sudbine djedova Dražena Lalića i budući naraštaji

Osobne i intimne priče katkad govore više o socijalnoj i političkoj povijesti nego činjenice i analize događaja i osoba od općeg značaja, izdvaja Gordana Crnković u osvrtu na knjigu Dvije kuće iznad mora sociologa Dražena Lalića, koja je, kako piše "roman prerušen u znanstveno djelo". Stoga knjigu prikazuje u kontekstu umjetničkih djela koja potvrđuju kako "afektivna svjedočanstva doista mogu potaknuti tektonske promjene jedne kulture i njezinog percipiranja"

Gordana Crnković

7. studenoga 2025. / Video

INTERVJU JURICA PAVIČIĆ

Desnica je namirisala slabost kad je Plenković poljubio prsten Thompsonu

Što očekivati od Torcidinog prosvjeda, zašto mainstream Hrvatska okreće glavu kad stradavaju male skupine, zašto će najveća posljedica Plenkovićeve ere biti uništene institucije? Za Ideje.hr govori novinar i pisac Jurica Pavičić.

Domagoj Novokmet

6. studenoga 2025. / U fokusu

EUROPSKA POLITIKA

Građani EU većinom staju na stranu demokracije. Plan akcije protiv Orbána

Istraživanje politologa Heermanna, Baute i Leuffena pokazuje da građani EU većinski nisu spremni prihvatiti nazadovanje demokracije i prihvaćaju sankcije protiv članica-kršiteljica demokratskih normi, piše Predrag Bejaković. Thu Ngyen iz Centra Jacques Delors zato predlaže strategiju za ograničavanje Orbánove politike.

Predrag Bejaković

5. studenoga 2025. / Video

INTERVJU Luka Ignac

Analiza izbora u New Yorku: Trump će sada tamo testirati granice svoje moći

Politički analitičar Luka Ignac analizirao je upravo održane izbore u New Yorku, Virginiji, New Jerseyu i Kaliforniji. Što za Demokrate znači njujorška pobjeda muslimanskog useljenika iz Ugande, promotora priuštivog stanovanja kojeg Trump naziva komunistom? A što za demokraciju SAD-a znači javna potpora birača u Kaliforniji gerrymanderingu?

Domagoj Novokmet

31. listopada 2025. / Video

Godišnjica pogibije 16 Novosađana

Vučićev politički sat je otkucao. Srbija polaže popravni ispit

Uoči godišnjice pogibije 16 građana u padu nadstrešnice Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, o godinu dana prosvjeda, osveti Vučićeva režima i političkoj budućnosti Srbije razgovarali smo s Dinkom Gruhonjićem, novinarom i profesorom Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Gruhonjić je i sam na meti srpskih tabloida, ali je svjestan da je situacija općenito vrlo opasna.

Domagoj Novokmet

31. listopada 2025. / Publikacije

Knjige i Ideje

Što me je naučio Jeremy Shearmur

Jedinstvena je okolnost da je knjiga velikog filozofa objavljena u Hrvatskoj prije nego u drugim dijelovima svijeta, napisao je Darko Polšek u preporuci za knjigu Jeremyja Shearmura Popperovo i Hayekovo nasljeđe. Osim uvodnog, poglavlja su zaista izvorno objavile Ideje.hr ali ih je autor za knjigu doradio i dopunio. Ovdje donosimo pogovor Željka Ivankovića u kojem se naglašava najvažnije što je naučio od Shearmura, i što je leitmotiff knjige, da je znanje ograničeno, unapređuje se u diskusiji različitih pogleda, a pluralizam je vrijednost koja na žalost sve više iščezava

Željko Ivanković

30. listopada 2025. / Perspektive

VIDEO IGRE

Trauma, tuga i gubitak. Interaktivna patnja u francuskoj igri svjetlosti i sjena

U srži priče igre "Clair Obscur" je pitanje odnosa umjetnika i njegovog djela, nova verzija dekonstrukcije umjetničkog procesa, piše Ivan Fischer u svojem osvrtu. U priči o gubitku i traumi nema sretnih rješenja, dobrih odabira, a igrači postaju suučesnici u patnji, i dijele odgovornost za dramu koja se odvija pred njima.

Ivan Fischer

28. listopada 2025. / Perspektive U fokusu

povijest i politika

Pavelić ju je ‘odstranio da mu se ne plete oko nogu’. Ustaše i demokracija, nespojivo

Najjasnije svoj stav prema demokraciji ustaški poglavnik iznosi u knjizi Strahote zabluda. Fašizam smatra nasljednikom demokracije, objašnjava Enis Zebić. Prema Paveliću demokracija se pokazala nedoraslom i nesposobnom pa ju je fašizam najprije morao odstraniti "...da mu se ne plete oko nogu dok se rve s boljševizmom i da si na taj način načini čisto i ravno tlo za rvanje".

Enis Zebić

28. listopada 2025. / Video

Argentinski izbori: Nikolina Židek

Pokušava li Trump kroz Argentinu osvojiti Latinsku Ameriku?

Oporba se opustila nakon uspjeha na rujanskim lokalnim izborima, a Milei shvatio da je situacija opasna. Kontroverzni libertarijanski predsjednik države, koji ratuje protiv kulture i obrazovanja, na izborima za dio Kongresa i Senata pojačao je svoju parlamentarnu grupu. I dalje nema većinu, ali ima načina kako zaobići oporbu. Je li sada nezaustavljiv, pitali smo profesoricu Nikolinu Židek s IE Universityja u Madridu.

Domagoj Novokmet

24. listopada 2025. / Video

Intervju Zoran Aralica, Ekonomski institut

Poslodavci su Plenkoviću omogućili lak poen. Što je lijek za inflaciju?

Žele li nešto izboriti u pregovorima s Vladom, poslodavci se najprije moraju dogovoriti s radnicima, kaže Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Upozorava da nas čeka dugo razdoblje inflacije koja je, kao i 80-tih, posljedica loše i neinovativne strukture gospodarstva, a zbog nje se država, kao i čovjek koji mora raditi s povišenom temperaturom, odriče važnih ciljeva, na štetu građana.

Domagoj Novokmet

23. listopada 2025. / Perspektive U fokusu

POVODOM SUKOBA PREMIJERA I POSLODAVACA

Radnici i kapitalisti – tko je više dobio od rasta gospodarstva i inflacije. Hrvatsko zlatno doba

Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne plaće. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje plaća i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.

Viktor Viljevac

22. listopada 2025. / U fokusu

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2025

Metalo-organske mreže. Molekularna arhitektura za kemiju novih materijala

Metalo-organske mreže (MOF) su u tri desetljeća istraživanja evoluirali od kurioziteta do jedne od najbrže razvijajućih grana kemije materijala, stoga nije iznenađujuće da su njihovi začetnici odlikovani Nobelovom nagradom za njihovo otkriće, pišu Ivana Brekalo i Krunoslav Užarević. Od izvlačenja minerala rijetkih zemalja iz otpadnih voda do apsorpcije i razgradnje bojnih otrova ili skladištenja vodika na sobnoj temperaturi, moguće primjene MOF materijala čine se neiscrpnima.

Ivana Brekalo / Krunoslav Užarević

21. listopada 2025. / Video

Intervju Anthoula Malkopoulou

Obavezno glasanje spas je za liberalnu demokraciju

Kako populisti i radikalni desničari ugrožavaju liberalnu demokraciju, zašto griješe konzervativci koji ih prihvaćaju za partnere, ali i zašto populiste ne treba isključivati ili zabranjivati? Profesorica švedskog Sveučilišta u Uppsali Anthoula Malkopoulou podsjeca da su populisti izrasli na stvarnim problemima građana, s kojima se društva moraju uhvatiti ukoštac. U međuvremenu, predlaže obavezno glasanje kao recept za ublažavanje pritiska desnih populista.

Domagoj Novokmet

20. listopada 2025. / Perspektive Publikacije

KNJIŽEVNOST

Dostojevski, ideje, prijepori. Od socijalističkog revolucionara do pobornika carizma i pravoslavlja

Zbornik "Dostojevski, ideje, prijepori" iznimno je vrijedan znanstveni doprinos tematski vrlo raznolikim aspektima njegovog velikog književnog, a i publicističkog djela, piše Zdenko Duka. O životu Dostojevskog ispisani su brojni književni, sociološki i filozofski radovi, no posljednjih godina spominje se kao i onaj koji je zagovarao konzervativizam, ideju pravoslavlja i Rusije naspram katoličke i protestantske Europe.

Zdenko Duka

18. listopada 2025. / Perspektive

GEOPOLITIKA I TEHNOLOGIJA

Suverena umjetna inteligencija. Pitanje izbora ili pragmatična potreba?

Potpuna tehnološka neovisnost nije realna u globalnom svijetu, ali zemlje koje žele zadržati kontrolu nad svojim digitalnim prostorom moraju graditi vlastite kapacitete, piše Davor Nikolić. Uvođenje suverene umjetne inteligencije u Hrvatsku moglo bi riješiti probleme javne uprave koji traju već desetljećima.

Davor Nikolić

18. listopada 2025. / Perspektive

MAKROEKONOMIJA

Povijest kritike kapitalizma. Od Marxa i Engelsa do Keynesa i Stiglitza

U knjizi "Kapitalizam i njegovi kritičari", John Cassidy vješto prepleće povijest ideja, biografske podatke i gospodarsku povijest, piše Darko Oračić u svojem osvrtu. Cassidy potiče na razmišljanje o modernom dobu te otvara brojna ekonomska i etička pitanja, a posebno je važno ono jesu li kritičari kapitalizma (bili) u pravu.

Darko Oračić

18. listopada 2025. / Perspektive

MEĐUNARODNA POLITIKA

Ritual političke psihoterapije regije. Kako je proces Brdo-Brijuni postao kulisa bez učinka

Brdo-Brijuni postali su savršena metafora jednog mentaliteta - regija se sastaje kako bi dokazala da je civilizirana, a ne da bi nešto odlučila, piše Domagoj Juričić. Svaka država u prostoriju unosi vlastitu disfunkcionalnost, a kad sve to stavite za isti stol, dobijete dijalog bez ishoda.

Domagoj Juričić

17. listopada 2025. / Video

Intervju Tomislav Vinković

Posla ima. Zašto mlade ne zanima poljoprivreda?

S novim dekanom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Tomislavom Vinkovićem razgovarali smo o praznim studentskim klupama i mladima s drugih kontinenata koji bi htjeli u njih, poljoprivrednom biznisu bez prave financijske potpore i (ne)adekvatnoj državnoj reakciji na afričku svinjsku kugu.

Domagoj Novokmet

13. listopada 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE BULJAN

I ja bih se bavio znanošću kao engleski lord u 18. stoljeću, ali realnost je drugačija

Predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj Hrvoje Buljan govori o novim kriterijima za napredovanje znanstvenika. Smatra da su promjene male ali neizbježne, upozorava da projektno financirana znanost trenutno nema alternative i priznaje da ga su iznenadile burne reakcije na prijedlog Vijeća.

Domagoj Novokmet

12. listopada 2025. / Perspektive U fokusu

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2025

Jesmo li konačno sustigli Lászlovu rečenicu?

Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.

Igor Gajin

8. listopada 2025. / Perspektive U fokusu

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2025

Schrödingerova mačka na dlanu. Kada se strujni krug ponaša kao jedan atom

Radovi nagrađeni ovogodišnjim Nobelom za fiziku nisu samo riješili zagonetku mosta između mikro i makro svijeta, oni su napravili i praktične alate za gradnju kvantnih tehnologija, piše Davor Horvatić. Njihova najvažnija poruka nije da je „kvantno moguće i u velikim makroskopskim sustavima“, nego da je priroda dosljedna.

Davor Horvatić

6. listopada 2025. / Perspektive U fokusu

Nobelove nagrada za medicinu i fiziologiju 2025.

Otvaranje vrata razvoju terapija protiv autoimunih bolesti i tumora.

Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.

Tamara Čačev

6. listopada 2025. / Video

ČEŠKI IZBORI

Pobjeda Babiša – zašto su njegovi oponenti mislili dobiti izbore strašeći ljude?

Novinarka i spisateljica Sofija Kordić iz Praga analizira izbore u Češkoj na kojima je uvjerljivo pobijedio populist i oligarh Andrej Babiš. Pojašnjava zašto su glasači povjerovali Babiševim beskrajnim obećanjima, zašto ih dosadašnja vlast nije uspjela nagovoriti da se zabrinu za demokraciju, ali i zašto ne treba očekivati da se Babiš u potpunosti svrsta uz svog prijatelja Viktora Orbana.

Domagoj Novokmet

5. listopada 2025. / Video

Intervju Daniel Freund

Savez s ekstremnom desnicom vodi konzervativce u smrt

Nova današnja glasanja o nepovjerenju Ursuli von der Leyen pokrenuli su jedno - radikalna ljevica, drugo - radikalna desnica, ista ona na koju se njezina Europska pučka stranka sve češće oslanja kad želi progurati svoje ideje u Europskom parlamentu. Daniel Freund, njemački zastupnik Zelenih u EP-u, upozorava na cijenu takvog pakta, govori o jačanju ekstremne desnice u Europi i objašnjava zašto smatra da je tjeskoba Europljana bitan faktor rasta raznih ekstremista.

Domagoj Novokmet

1. listopada 2025. / Perspektive Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (3). Ustavni sud stavio je kanonsko pravo iznad sekularnog

Ako Ustavni sud nije pozvan ocjenjivati usklađenost međunarodnih ugovora s Ustavom, to ne znači da nije pozvan ocjenjivati ustavnost pojedinih akata izvršne vlasti donesenih na osnovi tih ugovora, piše Božo Kovačević u trećem nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud RH. Moderni sekularni Ustav i njegovo dosljedno provođenje trebali bi biti prepreka crkvenim nastojanjima vraćanja društvenih, političkih i ekonomskih odnosa u srednji vijek.

Božo Kovačević

30. rujna 2025. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.

Gordana Crnković

29. rujna 2025. / Video

INTERVJU HRVOJE HRIBAR

Pred nama je kraj republike

Gotovo dvije stotine organizacija civilnog društva i više od tri tisuće umjetnika i drugih pojedinaca potpisalo je apel Vladi RH pod nazivom "Za Hrvatsku slobode".

Domagoj Novokmet

27. rujna 2025. / Perspektive

ARHITEKTURA

Arhitektonsko predziđe kršćanstva. Prošlost i sadašnjost Maškovića hana

Krhka je ravnoteža između baštine i komercijalizacije, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti i sadašnjosti Maškovića hana, najzapadnije svjetovne građevine nekadašnje turske države. Započet kao osmanlijska gradnja Jusuf-paše, kompleks je kroz stoljeća više puta mijenjao vlasnike i namjenu, a danas je pretvoren u hotel, muzej i gastronomsko žarište uz visoku razinu konzervatorske i dizajnerske osjetljivosti.

Marina Pavković

26. rujna 2025. / Video

INTERVJU Aleksandar Maršavelski

HOS je bio stranačka vojna jedinica, a prekršajni sudovi postupaju suprotno Ustavu

Aleksandar Maršavelski, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu govori o neupitnoj neustavnosti ustaškog pozdrava i zašto su u krivu oni koji tvrde da se Ustavni sud nije odredio. U razgovoru s Domagojem Novokmetom, nekadašnji kandidat za ustavnog suca zagovara zaokret u praksi izbora sudaca i doslovnu primjenu ustavne ideje da se u to tijelo biraju oni koje najboljima smatraju dvije trećine saborskih zastupnika.

Domagoj Novokmet

23. rujna 2025. / Perspektive

biologija

Biljni atlasi i nepostojeće cvijeće. Povijest botaničke ilustracije

Polazeći od "Phantasieblume" na Meissen čajniku, Tamara Čačev istražuje razvoj botaničke ilustracije od srednjovjekovnih herbarija do luksuznih florilegija. Ovaj spoj znanosti i estetike kroz stoljeća je imao i društvenu funkciju, kada je prepoznavanje vrsta bilo dio dvorske konverzacije i pokazatelj pripadnosti društvenim elitama.

Tamara Čačev

23. rujna 2025. / Video

INTERVJU Mika Aaltola

Europa mora iskoristiti navjeći Putinov strah o kojem se uopće ne govori

Treba li nam kontrola komunikacije na chat aplikacijama kako bismo zaštitili djecu? Jesmo li spremni zaštititi se od hibridnih napada i dezinformacija iz Rusije? Trebamo li uzvratiti Rusiji istom mjerom? Jesu li društvene mreže neprijatelj demokracije? Finac Mika Aaltola je zastupnik je u Europskom parlamentu, član Europske pučke stranke i njihov koordinator u Posebnom odboru za zaštitu demokracije.

Domagoj Novokmet

20. rujna 2025. / Rasprave

FILOZOFIJA

Dobrota nema s time puno veze. Dovode li vrline do pozitivnih društvenih ishoda?

Dobro je biti dobar, no pitanje je postoji li nužna veza između dobrih namjera i dobrih društvenih ishoda, piše Jeremy Shearmur. Od katoličke društvene misli do modernih problema globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, simbolične geste pune vrlina često zasjenjuju njihov mjerljivi učinak. Mogu li institucije koje razvijamo zato iznjedriti javne koristi iz poroka ili sebičnog ponašanja?

Jeremy Shearmur

19. rujna 2025. / Video

INTERVJU

Ervin Jagatić: Moramo jačati svijest o AI kako bismo utjecali na nju kroz demokratske mehanizme

Za Ideje.hr o umjetnoj inteligenciji govori Ervin Jagatić, direktor proizvoda Infobipa, hrvatske IT kompanije koja posluje u 200 zemalja, zapošljava više od 4 tisuće ljudi i procijenjena je na gotovo dvije milijarde eura. Pitali smo ga kako će završiti ova AI zlatna groznica, je li moguća distopija u kojoj neće biti dovoljno mjesta za sve, zašto je važno da se EU uhvatila u koštac s regulativom AI i što će biti posljedica toga da električna energija postaje ključan ograničavajući faktor razvoja?

Domagoj Novokmet

17. rujna 2025. / Video

ANALIZA

Turudić u Saboru: Građani više vjeruju DORH-u nego EPPO-u

Glavni državni odvjetnik danas podnosi izvještaj u Saboru. Izdvojili smo neke njegove najzanimljivije odgovore zastupnicima, koje muče (ne)suradnja s EPPO-om, slučajevi Žalac i Agrokor, ali i sumnja u namještanje lokalnih izbora. Državni odvjetnik inzistirao je da neće biti procesuiranja odgovornih u DORHu zbog kojih je slučaj Žalac istražen tek nakon što su ga preuzeli europski javni tužitelji, kao ni oni zbog kojih je palo vještačenje u slučaju Agrokor. Oporba mu je poručila da ih pokušava zastrašiti, vladajući su ga hvalili zbog kontroverznog kućnog časopisa "DOOR" .

Domagoj Novokmet

16. rujna 2025. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Oni ne bi ni mrava zgazili. Trajno aktualan dokument vremena Slavenke Drakulić

Reizdanje izvještaja Slavenke Drakulić sa suđenja ratnim zločincima na tribunalu u Haagu "Oni ne bi ni mrava zgazili" sasvim je pravovremeno, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu. Uz neprekidnu umreženost današnjeg društva, nikad nismo imali brojnije dokaze da su krivci koji naređuju ili provode ratne zločine ljudi koji izgledaju poput nas.

Hana Samaržija

12. rujna 2025. / Publikacije

RUSKA POLITIKA

Goli otok i gulazi, Putinova država i njena budućnost. Ruske teme Bože Kovačevića

Analize i komentari Bože Kovačevića razlikuju ga od drugih analitičara svestranošću i realizmom, što je vidljivo i u njegovoj novoj knjizi "Ruske teme", piše Zdenko Duka. Kovačević u knjizi tekstova izvorno objavljenih na portalu Ideje.hr i u tjedniku Express povlači paralele između ruskih Gulaga i Golog otoka, fokusira se na Putinovu Rusiju i rat protiv Ukrajine, te analizira mišljenja stručnjaka o budućnosti Rusije.

Zdenko Duka

11. rujna 2025. / Rasprave

POVIJEST LOGIKE (7)

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.

Zvonimir Šikić

10. rujna 2025. / Video

PODCAST

Je li Ursula von der Leyen dorasla izazovima?

Dvojica bivših hrvatskih ministara vanjskih poslova, eurozastupnici Davor Ivo Stier i Tonino Picula, analiziraju sve ono što je von der Leyen spomenula, ili nije, u današnjem Izvještaju o stanju Unije. Može li se postići bolji dogovor s Trumpom i koliko će uopće ovaj trajati? Jesu li sankcije Izraelu dovoljne, zašto je Srbija preskočena iako se samo dan ranije o njoj raspravljalo u Parlamentu? Stier i Picula osvrnuli su se i na odnose u samom Parlamentu, budući da von der Leyen inzistira na europskom zajedništvu dok su Pučani pokazali spremnost za suradnju i s grupacijama desnijima od sebe kad liberali i socijaldemokrati nisu bili spremni podržati njihove ideje.

Domagoj Novokmet

5. rujna 2025. / Video

RAZGOVOR

Prijić-Samaržija: Ljudska prava i slobode nisu pitanje ideologije, već dobra i zla

Donedavna rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u razgovoru s Domagojem Novokmetom otkriva zašto mnogi rektori strane studente doživljavaju kao problem a ne kao priliku, zašto smo kao društvo upali u krizu prosvijećenosti i zašto je na Sveučilištu osnovala Institut za budućnost. Probleme je trebalo početi davno rješavati, a odgovornost je i na akademskoj zajednici, smatra Prijić-Samaržija.

Domagoj Novokmet

5. rujna 2025. / U fokusu

GEOPOLITIKA

Strategija obrnutog Kissingera. Trumpova iluzija unaprijed osuđena na propast

Trumpovi pokušaji da oslabi Kinu preko Moskve - strategija "obrnutog Kissingera" - završavaju jačanjem kinesko-ruske osovine, te slabljenjem spona s transatlantskim partnerima, piše Domagoj Juričić. Kissinger i Nixon prepoznali su trenutak u kojem je postojao jaz Moskve i Pekinga, povijest im je otvorila vrata, no Trump danas zamišlja da vrata postoje ondje gdje ih više nema.

Domagoj Juričić

4. rujna 2025. / Video

PODCAST DOMAGOJA NOVOKMETA

Potpredsjednik EP Hojsik o Ficu, Orbanu, Trumpu i stanju u EU

U drugoj epizodi podcasta Ideje.hr, Domagoj Novokmet razgovara s Martinom Hojsíkom, potpredsjednikom Europskog parlamenta. Hojsik je član predsjedništva slovačke liberalne stranke Progresivne Slovensko i stručnjak za okoliš, a ovom prilikom komentirao je strategije i namjere slovačkog premijera Roberta Fica, mađarskog premijera Orbana, Donalda Trumpa i ostalih aktera koji nastoje oblikovati europsku i svjetsku budućnost.

Domagoj Novokmet

4. rujna 2025. / Rasprave

EKONOMIJA

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

Matea Cvjetković

2. rujna 2025. / Rasprave

FILMSKA UMJETNOST

Ekstremni film. Penetracija bez hinjenja i prizori seksualnog nasilja od Breillat do Maje Miloš

Složena povijest odnosa filma i seksualnosti suočava nas s pitanjem opravdanosti kategorije “ekstremnog filma” namijenjenog za prikaze neglumljene ili nasilne seksualnosti, piše Hana Samaržija. Unatoč počasnom nagrađivanju i isticanju autorica i autora koji se otvoreno bave seksualnošću, prikazi seksa na filmu ni danas nisu značajnije odmakli od uvjeta kakvi su vladali i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Hana Samaržija

28. kolovoza 2025. / Perspektive

TURIZAM

Zaboravljena Dalmacija. Turistički pogled na razvoj i propast industrije na Jadranu

Razvoj i propast moderne industrije u Dalmacije obrađen je s umjetničke i znanstvene strane, ali je s one turističke zanemaren, kao neželjeno dijete naše povijesti, piše Ante Alerić. Nisu interesantne samo priče iz socijalističkih industrija koje su se devedesetih gasile, već i onaj početni prijelaz iz sitnog obrtništva u nešto što postaje ozbiljna industrija tijekom druge polovice devetnaestog stoljeća, od hidroelektrane Jaruga do šibenskih kapa iz tvornice Ane Matavulj.

Ante Alerić

27. kolovoza 2025. / Rasprave

EKONOMIJA

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

Sara Čulo

25. kolovoza 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Banke sjemenja. Arhive biološke prošlosti i čuvari genetske baštine

Globalni monopol poljoprivrednog sjemenja vodi do genetske uniformiranosti, a lokalne i tradicionalne sorte se marginaliziraju, piše Tamara Čačev. Kako je sigurnost hrane povezana s genetskom raznolikošću, potreba za očuvanjem raznovrsnih sorti sjemenja osviještena je prije više od stoljeća, a današnje banke sjemenja koriste suvremene tehnologije kako bi daleko nadišle pasivno skladištenje.

Tamara Čačev

22. kolovoza 2025. / Rasprave

MATEMATIKA

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.

Aleksandar Hatzivelkos

20. kolovoza 2025. / Rasprave

NIHILIZAM

Prorok antinatalizma i pjesnik anihilacije. Džentlmen nihilist Albert Caraco

Priča o kraju Alberta Caraca razvija se, ovisno o interpretaciji, u potvrdu toksičnosti njegove životne filozofije, ili u dekadentski trijumf artističke volje, piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o jednom od literarno najproduktivnijih nihilista. Plodnost je zločin, vjerovao je Caraco, koji proriče da je moderna civilizacija najveći saveznik anihilacije, jer će dovesti do kataklizme koja će poroditi posljednje ljude.

Sebastian Kukavica

20. kolovoza 2025. / Perspektive Publikacije

FILOZOFIJA

Freudov razum i Lewisova vjera. Postumna rasprava velikana o Bogu, smislu, ljubavi i smrti

Sigmund Freud i C.S. Lewis se po svemu sudeći nikad nisu susreli, no oksfordski profesor Armand M. Nicholi njihove je stavove o najbitnijim pitanjima života usporedio u knjizi "Postoji li Bog?", piše Zdenko Duka u svojem osvrtu. Iako je u knjizi više prostora posvetio Freudu, zaključujemo da je Nicholiju ljudski bliže Lewisovo stajalište.

Zdenko Duka

14. kolovoza 2025. / Perspektive Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (2). Zabrinjavajuća selektivnost sudaca

Selektivna praksa Ustavnog suda RH jasno je vidljiva u slučaju Sporazuma Vlade i HBK - dokumenta koji Crkvu izuzima iz ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, piše Božo Kovačević u drugom nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud. Kada to odgovara vladajućima, Ustavni sud preuzima nadležnosti koje mu Ustav izrijekom ne daje, a kada bi trebao ograničiti vlast, poziva se na tobožnju nenadležnost.

Božo Kovačević

13. kolovoza 2025. / Perspektive U fokusu

AMERIČKA POLITIKA

Skroviti kamp američke elite. Mjesto gdje se ne pišu zakoni, već stvara klima u kojoj nastaju

Bohemian Grove šumsko je odmaralište u Kaliforniji koje jednom godišnje okuplja američku političku i gospodarsku elitu, piše Domagoj Juričić. Grove je navodno mjesto gdje se ritualno pale brige, gdje se ništa ne odlučuje, no primjer pokretanja američkog nuklearnog programa pokazuje kako nije uvijek tako. Danas je ključno pitanje kakav će odnos elita Bohemian Grovea zauzeti prema novom američkom predsjedniku.

Domagoj Juričić

12. kolovoza 2025. / Perspektive

POVIJEST LOGIKE (6)

Bulovska logika pojmova. Forme, strukture i implikacije

U uvodu u bulovsku logiku pojmova, Zvonimir Šikić povezuje pojmovne i egzistencijske forme, uvodi interpretacije kroz B–strukture i objašnjava kako logičke veze među pojmovima zahtijevaju sofisticiranije testove valjanosti nego što ih nudi istinosno–funkcionalna analiza.

Zvonimir Šikić

8. kolovoza 2025. / Perspektive U fokusu

NJEMAČKA VOJSKA (II)

Između neonacizma i pauza za ručak. Kakvi će biti njemački ratnici u 21. stoljeću?

Njemačka se mijenja, a Sönke Nitzel može se samo nadati kako će i nova vlada ozbiljno shvatiti zadaću obrane, piše Anđelko Šubić u drugom dijelu pregleda dviju knjiga njemačkog povjesničara. Ratovi u Afganistanu i na Balkanu nisu Bundeswehr približili društvu, a rasprave o vojnoj obavezi i neonacizmu otkrivaju koliko Njemačka još traži odgovor na pitanje što njezini vojnici trebaju biti u 21. stoljeću.

Anđelko Šubić

5. kolovoza 2025. / Perspektive U fokusu

ARHITEKTURA

Piše li se Magašu loše? Budućnost simbola Splita u rukama politike

Poljudski stadion je pojedinačni prostorni identitet iznimnog značaja, čija inovacija i estetika nadilaze funkciju sportskog objekta, piše Marina Pavković. Stadion je Ministarstvo kulture 2015. upisalo u Registar kulturnih dobara i prepustilo samome sebi, kao i Ministarstvo sporta koje ga je trebalo agilno čuvati. No, nije. Nitko nije.

Marina Pavković

1. kolovoza 2025. / Perspektive Uncategorized

NJEMAČKA VOJSKA (I)

Njemački ratnici kroz dva svjetska rata. Sramota poraza i militarizacija društva

Povjesničar Sönke Neitzel u svojim knjigama ruši mitove o povijesti njemačke vojske kroz dva svjetska rata i u poslijeratnom periodu, piše Anđelko Šubić u svojem osvrtu. Neitzel analizira odnos društva i države prema vojsci u tom periodu, a u svakom od razdoblja osvrće se i na zločine koje su počinili Nijemci u uniformi.

Anđelko Šubić

30. srpnja 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Iskoraci u liječenju rijetkih bolesti i Down sindroma. Terapije tehnologijom CRISPR-Cas9

Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.

Tamara Čačev

24. srpnja 2025. / Publikacije

knjige

Umjetnost je igra za odrasle

„Umijeće stvaranja“ Josepha Nguyena je i svojevrsna knjiga samopomoći za one koji bi željeli a ne znaju kako probuditi vlastitu kreativnost, piše Zdenko Duka. U knjizi "Zašto umjetnost" Brian Eno zaključuje da umjetnici ne dovršavaju umjetničko djelo, nego ga započinju. Ono ima život i bez njih, koji nisu predvidjeli

Zdenko Duka

22. srpnja 2025. / Perspektive

AFRIKA

Kovčeg čuda na istoku Afrike. Crna magija, drevni animizam i apokrifno kršćanstvo

S više od 80 različitih etničkih skupina, Etiopija je kaleidoskop kultura, vjerovanja, tradicija i običaja, piše Velimir Grgić. U Etiopiji se miješaju vjerovanja u Waka i duhove, sunitski islam, pravoslavno kršćanstvo, dok i dalje opstaju brojni davni rituali koji odražavaju tragove drevnog animizma regije.

Velimir Grgić

17. srpnja 2025. / Rasprave

URBANIZAM

Implementacija politike u prostor. Kako zaustaviti graditeljsku imploziju zagrebačkih blokova

Donjogradski blokovi su specifikum zagrebačkog urbanizma, a tretirati ih kao građevinske parcele koje se pune stambenim zgradama kratkovidno je i štetno za kvalitetu stanovanja, piše Marina Pavković. Sadašnja gradska vlast dobila je novu priliku implementirati u tkivo grada vlastitu "zelenu agendu", zelenu u svakom smislu, od izgradnje novih parkova i zelenih oaza, do stopiranja preizgrađenosti.

Marina Pavković

16. srpnja 2025. / U fokusu

ESTETIKA I POLITIKA

Politički kič – laž s pozicije moći, saveznik autoritarnosti.

Zastupnica Draženka Polović pred ljetno raspuštanje Sabora RH govorila je o tome kako istina ostaje bez glasa, a kič oblikuje kolektivnu sliku stvarnosti.

Ideje.hr

5. srpnja 2025. / Perspektive

ASTROFIZIKA

Najmoćnije oko čovječanstva. Prvi pogled iz zvjezdarnice Vera Rubin

Zvjezdarnica Vera C. Rubin pratit će sve, od sitnih objekata blizu Zemlje do najudaljenijih galaksija, kako bi pomogla odgovoriti na ključna pitanja o prirodi tamne tvari, tamne energije i širenju svemira, piše Lana Ceraj. Prva znanstvena ustanova nazvana po znanstvenici, zvjezdarnica Rubin donosi novu eru dinamičke astronomije – ne samo mapiranja svemira, već i praćenja njegove promjene kroz vrijeme.

Lana Ceraj

4. srpnja 2025. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Nije gotovo kad je gotovo. Zašto Njemačka nije dobila I. svjetski rat

Njemačka je u Prvom svjetskom ratu zabila gol u 80. minuti i imala penal u 85., no svejedno je uspjela izgubiti rat, piše Oleg Maštruko u tekstu o ofenzivi Michael. Njemački imperij, svjestan svog pada, pokušao je promijeniti sudbinu i tijek povijesti. Nisu uspjeli, ali bili su puno bliže nego što mnogi misle.

Oleg Maštruko

3. srpnja 2025. / Perspektive

INTERVJU

Tehnologija onemogućuje kraj povijesti. Francis Fukuyama o budućnosti demokracije

Trenutno je jedan od najvećih izazova to što se ne možemo složiti ni oko osnovnih činjenica, jer više ne vjerujemo znanosti, ne vjerujemo cijelom sustavu znanja koji smo izgradili kako bismo osigurali pouzdane informacije. A to će biti golem problem za demokracije, rekao je Francis Fukuyama u razgovoru s Domagojem Juričićem.

Domagoj Juričić

2. srpnja 2025. / Perspektive Rasprave

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu Republike Hrvatske. Građani odgovorniji od većine sudaca

Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.

Božo Kovačević

27. lipnja 2025. / Perspektive

POVIJEST LOGIKE (5)

Aristotelova silogistika. Jednostavna i jedina simbolička logika kroz dva milenija

Aristotelova silogistika bila je prva formalna logička teorija, a dvije tisuće godina bila je i jedina simbolička logika, piše Zvonimir Šikić. Ona se može svesti na jednostavnu primjenu Vennovih dijagrama, no bitna je kako bi se jasnije predočio napredak na polju logike u proteklih sto pedeset godina.

Zvonimir Šikić

27. lipnja 2025. / Perspektive

PSIHOTERAPIJA

Psihologija nade. Što je izgubljeno biranjem Freuda umjesto Adlera

Freudov nekadašnji suradnik Alfred Adler insistirao je da terapija ne smije ostati u prostoru unutarnje fascinacije, nego mora voditi do promjene u ponašanju, piše Domagoj Juričić. Unatoč njegovom pozitivnom pristupu konkretnom rješavanju problema, društvo je u većoj mjeri prigrlilo Freudeovu psihoanalizu, model koji se savršeno uklopio u proces industrijalizacije mentalnog zdravlja - terapija postaje proces bez kraja, idealno za industriju koja živi od ponovnih dolazaka.

Domagoj Juričić

25. lipnja 2025. / Perspektive

FILOZOFIJA

Ekonomske misli antičkih Grka. Oikonomija, put do eudaimonije

Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.

Filip Drača

22. lipnja 2025. / Perspektive U fokusu

POPULARNA KULTURA

Smrt fašizmu, sloboda Andoru. Umberto Eco i le Carré u dalekoj, dalekoj galaksiji

Disneyjeva serija Andor je studija opresije kroz povijest, od britanskog kolonijalizma do holokausta, studija načina na koji su oni koji sebe doživljavaju zaslužnim elitama brisali cijele narode i kulture, piše Ivan Fischer. Andor je oda antifašizmu, nevjerojatno aktualna u današnjem geopolitičkom okruženju, kada se doima da demokracije diljem svijeta uzmiču pred populizmom.

Ivan Fischer

13. lipnja 2025. / Perspektive

POVIJEST

Sukobljeni narativi madridskih groblja. Franco, Pavelić i međunarodne brigade

Primjer Španjolske, a osobito Madrida, zanimljiv je zbog sukoba dvaju narativa o Španjolskom građanskom ratu i frankizmu te načina na koji se oni odražavaju na mjestima posljednjeg počivališta, piše Nikolina Židek. Ona pružaju drugačiju perspektivu na Madrid, Španjolsku i njezinu povijest, ali i na način na koji se ta prošlost isprepliće s našom.

Nikolina Židek

12. lipnja 2025. / Klub Batina Rasprave

OKRUGLI STOL

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

Ideje.hr

11. lipnja 2025. / Perspektive U fokusu

GEOPOLITIKA

Može li zapad ratovati a da ne uđe? Ispit na kojem padaju liberalne demokracije

Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?

Domagoj Juričić

10. lipnja 2025. / Perspektive U fokusu

EU FONDOVI

Gdje je Hrvatska u novim prioritetima EU? Prilika koju je lako propustiti

Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.

Davor Nikolić

6. lipnja 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kromosom koji nestaje. Je li Y bitniji za muško zdravlje ili za ljudski rod?

Strah da će muškarci izumrijeti je neosnovan, no gubitak kromosoma Y u poznijoj dobi muškaraca možda utječe na njihov zdravstveni status, piše Tamara Čačev. Postavlja se pitanje može li se što učiniti da se gubitak kromosoma Y zaustavi ili barem uspori?  Čini se da i ovdje vrijedi univerzalni odgovor koji uključuje zdravi životni stil.

Tamara Čačev

4. lipnja 2025. / Perspektive

RAČUNARSTVO

Jednostavna pravila za složeni svijet. Višeagentno modeliranje

Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.

Slaven Smojver

3. lipnja 2025. / Perspektive

POREZNA POLITIKA

Skriveni rast poreza u gradovima. Proračun Zagreba dopunili su radnici, umirovljenici i novac iz EU

Zagrebačka gradska vlast u prvom mandatu napravila je neke pametne, opravdane i korisne poteze, od kojih su neki bez daljnjega pomogli stabilizaciji gradskih financija, no njihovo se poboljšanje u velikoj mjeri dogodilo samo od sebe, piše Viktor Viljevac. Skromno povećanje osobnog odbitka u odnosu na ukupni rast plaća dovelo je do porasta poreznog opterećenja od kojeg su profitirali ne samo Zagreb, već i brojni drugi gradovi i općine u Hrvatskoj.

Viktor Viljevac

30. svibnja 2025. / Publikacije Rasprave

GEOPOLITIKA

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

Autorice i autori članaka u knjizi "At the Vanishing Point in History" ne samo da predviđaju raspad Ruske Federacije kao ishod ruske agresije na Ukrajinu, nego neki od njih iskazuju neskrivenu želju da se upravo to dogodi što je moguće prije, piše Božo Kovačević. Zaokupljeni očekivanjem poraza ruskog imperija zla autori ni na koji način ne problematiziraju zbivanja u pobjedničkom imperiju dobra, a nova realnost odnosa Moskve i Washingtona dovodi u pitanje njihova predviđanja.

Božo Kovačević

29. svibnja 2025. / Rasprave U fokusu

POLITIKA

Pitanje za Možemo! Što Zagreb i Hrvatska moraju postati i gdje stići za 20 godina?

Čemu služe koordinatori stranke? Da odlaze u lokalne organizacije te se tamo naslikavaju poput manekena dajući im verbalnu potporu, pita Stevo Đurašković u analizi perspektive stranke Možemo koja je na lokalnim izborima ostvarila relativno najveći napredak.

Stevo Đurašković

26. svibnja 2025. / Perspektive

POVIJEST LOGIKE (4)

Formalizacije logike sudova. Frege i Kneale, generatori i testovi

U četvrtom nastavku serijala o povijesti logike, Zvonimir Šikić pokazuje kako su Fregeov modus ponens i minimalna logika evoluirali u Knealeove multiplarne dedukcije koje zatvaraju krug korektnosti, potpunosti i odlučivosti.

Zvonimir Šikić

22. svibnja 2025. / Perspektive

OSVRTI

Dioniz na ljetovanju. Smrt kritičkog i povratak folklornog.

"Bijeli lotos" nije ni kritika ni apologija klasnog društva, a najmanje od svega serija je satirička prema ljudskoj prirodi koju problematizira, piše Darko Vinketa. Paralele su uspostavljene isključivo na razini vizualno-folklornog, dok je sama radnja sasvim precizno smještena u suvremeni svijet kojim bukte moralni ratovi. kontekst suvremenog svijeta kojim bukte moralni ratovi.

Darko Vinketa

22. svibnja 2025. / Perspektive Publikacije

URBANIZAM

Poziv na oživljavanje Krešimirca. Prikaz geneze najzelenijeg zagrebačkog trga

Svima koji monografiju ‘Krešimirac’ uzmu u ruke i prolistaju fotografije nekadašnjeg sjaja trga i parka, posjet Krešimirovom trgu i njegovom parku neće biti isti kao prije toga, piše Marina Pavković u osvrtu na monografiju koju potpisuju Dino Igrec i Sonja Leboš. U knjizi nije samo golo navođenje činjenica i kronologija trga, niti mirenje sa stanjem. Radi se o štivu koje ne uljepšava, koje ne romantizira niti podilazi, već zaziva arhitektonsko-urbanističku intervenciju i društveno-programsko djelovanje suvremenosti.

Marina Pavković

19. svibnja 2025. / Perspektive Rasprave

FILOZOFIJA

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.

Pavel Gregorić

16. svibnja 2025. / Perspektive

ARHITEKTURA

Izgubiti se u Materi. Čudo među čudima i pitanje među pitanjima

Matera izgleda kao izmišljen, imaginarni grad koji je slikar reducirao na pročelja, piše Slađana Bukovac u eseju o trećem najstarijem gradu na Zemlji. Matera nije gradnja u klasičnom smislu riječi, ona je otisak, interakcija s krajolikom, „organska arhitektura“ u potpunoj simbiozi s prirodom. Njezini kontrasti fascinantni su prikaz „južnog pitanja“ - sveprisutne misterije bez odgovora koji bi otkrio zašto unutar iste zemlje ili iste regije nastaju tako ekstremne razlike u mogućnostima, sudbinama i mentalitetima.

Slađana Bukovac

15. svibnja 2025. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Senshoubyou – bolest pobjede. Samopouzdanje koje vodi u deluziju i poraz

Japanski lideri u Drugom svjetskom ratu privatno su bili svjesni ludila u koje se upuštaju, no u javnosti, na grupnim sastancima pretvarali su se u "jastrebove" koji su se takmičili u ratobornosti, piše Oleg Maštruko u eseju o "bolesti pobjede". Nakon niza spektakularnih pobjeda, Japanci su trebali stati nakon bitke kod Koraljnog mora, no oni su tada krenuli planirati svoju najambiciozniju operaciju dotad, koja će označiti početak kraja njihove dominacije na Pacifiku.

Oleg Maštruko

12. svibnja 2025. / Perspektive U fokusu

FIZIKA IZBORA

Sraz umjerenosti i razdraženosti. Statistička fizika lokalnih izbora

Stranka koja izgubi ravnotežu između informacije i emocije ne može dugoročno zadržati podršku, objašnjava Davor Horvatić E/I/O model koji je za analizu političke dinamike razvio poljski fizičar Sobkowicz a objašnjava odnos progresivno-liberalnog i konzervativnog političkog bloka i izazove pred trećim, reformskim opcijama.

Davor Horvatić

10. svibnja 2025. / Perspektive Rasprave

GEOPOLITIKA

Ledeno žarište novog multipolarnog svijeta. Hladni rat za arktičke rute i bogastva

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila, piše Nataša Babić u analizi geopolitike arktičkog kruga. Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela.

Nataša Babić

6. svibnja 2025. / Perspektive

LOGIKA

Gödelov ontološki dokaz. Što logika kaže o postojanju boga i njegovim svojstvima

Ontološki dokaz Kurta Gödela logički vodi do Boga koji nužno postoji, piše Zvonimir Šikić. No taj “matematički” Bog dijeli malo toga s božanstvima stvarnih vjera. Međutim, čim dopustimo da pozitivna svojstva variraju, otvara se prostor za pluralnost bogova bližu religijskoj praksi.

Zvonimir Šikić

29. travnja 2025. / Perspektive

GOSPODARSTVO

Utjecaj sporazuma EU i Mercosura na Hrvatsku. Jeftinije meso za potrošače i udar na proizvođače

Ako se sporazum EU i Mercosura u konačnici i primjeni, na Hrvatsku bi neposredni trgovinski utjecaj bio negativan, ali ne bi mnogo promijenio sadašnje stanje stvari, piše Josip Lučev u svojoj analizi. Nešto jeftinije i nešto dostupnije meso iz Brazila neće nam mnogo pogoršati situaciju, jednostavno zato što se loše nosimo s već aktivnom konkurencijom unutar EU. Proizvodimo tek dvije trećine hrane koju konzumiramo, i to unatoč EU potporama i usprkos tome što u poljoprivredi radi 5% stanovništva, što je relativno mnogo.

Josip Lučev

29. travnja 2025. / Perspektive Rasprave

GEOPOLITIKA

Dvostruki mit moderne ekonomije. Tržište koje nije slobodno i deficit koji ne boli

U doba planski koreografirane ekonomije i monetarne improvizacije, otvaraju se nova pitanja o granicama moći, ulozi države i stvarnim temeljima održivog kapitalizma, piše Domagoj Juričić. Dva mita – o samo-regulirajućem tržištu i pogubnom deficitu – služe istoj svrsi: maskiranju političke odluke kao prirodne sile. Jedan oslobađa odgovornosti, drugi sputava djelovanje.

Domagoj Juričić

18. travnja 2025. / Perspektive

FIZIKA

Što su prostor i vrijeme? Poezija ideja fizike na samom rubu ljudske spoznaje

Intuiciji i zdravom razumu usprkos, prostor i vrijeme su svezani, zapetljani, savijeni, uvrnuti, nehomogeni i na razne druge načine deformirani, piše Vladimir Lokner u svojem pregledu aktualnih znanstvenih spoznaja. Na neki način prostor i vrijeme su samo iluzija, zapravo pomoćna sredstva koja ljudski mozak koristi kako bi pojednostavio i strukturirao kompleksne odnose između događaja u našem okolišu te organizirao stvarnost koja se brzo mijenja.

Vladimir Lokner

18. travnja 2025. / Perspektive Rasprave U fokusu

KINA I CHIMERICA

Pogled u drugi svemir. Najveća nacionalna ekonomija na svijetu, iako još ne najbogatija.

U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme

Karlo Vujeva

17. travnja 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Siromaštvo zaposlenih raste. Video razgovora o prekarnom radu u Hrvatskoj

Nakon vrhunca 2016 godine, kad je bio najviši u Europskoj uniji, prekarni se rad u Hrvatskoj smanjuje, ali je moguće da se samo transformira, budući da statistika slabo zahvaća imigrante, platformski i agencijski rad i druge nesigurne oblike rada. U isti mah problem je s plaćama zaposlenih i izostankom politike tržišta rada

Ideje.hr

16. travnja 2025. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Detaljna studija svakodnevice radnika ‘Đure Đakovića’. Nacrt novog socijalističkog čovjeka

Ana Rajković Pejić u svojoj studiji "Plave kute idu na more" detaljno je i zanimljivo obradila svakodnevnicu radnika "Đure Đakovića" u vrijeme socijalizma, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Jedan specifični period u prostoru i vremenu opisuje se bez apologetike ili negacije, uz ekstenzivno korištenje izvora iz državnih i privatnih arhiva, te razgovora sa svjedocima proteklog vremena. Iako je tema "Đuro Đaković", čvrsto je postavljena u širi društveno-politički kontekst.

Enis Zebić

12. travnja 2025. / Uncategorized

Klub Batina

Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti

Ideje.hr

11. travnja 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Upitno oživljavanje izumrlog vuka. Ogledni primjer za razvoj novih biotehnologija

Jesu li znanstvenici uistinu oživjeli izumrlu vrstu vuka ili tek stvorili hibrid koji joj nalikuje, piše Tamara Čačev. Odgovor je jednostavan, no svejedno se radi o impresivnom postignuću genetskog editiranja. Bez obzira na etička pitanja oživljavanja životinja za koje ne postoji niša u današnjem ekosustavu, tvrtka koja je iza pothvata zacijelo neće monetizirati mamute i vukove, već tehnologiju koju je razvila.

Tamara Čačev

10. travnja 2025. / Perspektive

EUROPSKA POLITIKA

Infiltracija kršćanske desnice u politički mainstream. Sekularni diskurs za klerikalizaciju društva

Kršćanska desnica u Europi usvaja retoriku lišenu teologije i spaja se s moćnim oligarsima iz Rusije i Amerike, piše Sofija Kordić. Pod plaštem tradicionalnih vrijednosti, u formi udruga civilnog društva, širi ograničenja reproduktivnih prava i slabi liberalnu demokraciju, dok se ultrakonzervativne ideje sve lakše probijaju u politički mainstream.

Sofija Kordić

5. travnja 2025. / Perspektive

PSIHOLOGIJA

Konačna odluka stručnjaka za odluke. Daniel Kahneman otišao je vlastitim izborom

Istraživački opus Daniela Kahnemana, pogotovo više od pola stoljeća istraživanja racionalnosti, donošenje odluka i sreće učinile su ga vjerojatno najkvalificiranijom osobom na svijetu da donese odluku o tome kada je najbolje okončati svoj život, piše Goran Mihelčić. Za razliku od Freuda on nije odlučio umrijeti jer je patio nego zato što je uživao u svojem životu.

Goran Mihelčić

4. travnja 2025. / Rasprave

EKONOMIJA I OBRAZOVANJE

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista

U recentnim se radovima nekih istaknutih intelektualaca i akademskih ekonomista nalaze ozbiljne nepravilnosti i nedostaci, piše Darko Oračić. Riječ je o pogrešnom prikazivanju sadržaja opusa jednog autoriteta, nenavođenju empirijskih studija koje proturječe tezama autora te navođenju značajne empirijske analize koje u referenci nema. Autori su zaposlenici državnih sveučilišta i zagovornici povećanja državnog financiranja obrazovanja radi smanjenja društvene nejednakosti.  

Darko Oračić

3. travnja 2025. / Perspektive U fokusu

GEOPOLITIKA

Prodaja neizvjesnosti. Trumpova ‘reality show’ međunarodna trgovinska politika

Dok je Trump podizao svoje tablice s popisom carina, dužnosnici diljem svijeta gotovo su panično tražili ime svoje države, piše Domagoj Juričić. Pravila kao da nema - zemlje koje je optuživao za "pljačku američkih radnih mjesta", prošle su iznenađujuće blago, kao i Meksiko i Kanada. Očito, primarni cilj nije ekonomski već politički, no kakve će carine imati učinak na svjetsko gospodarstvo ne zna još nitko.

Domagoj Juričić

28. ožujka 2025. / Perspektive

KULTURNI FENOMEN

Gospodin i tat. Sveprisutni arhetip džentlmena lopova

Džentlmen lopov nije samo kriminalac, već je spoj inteligencije i karizme koji se drži strogih osobnih pravila, piše Velimir Grgić u pregledu likova od Rocambolea do Lupina III. Ovaj je arhetip iz popularne kulture doslovno obišao svijet, pri čemu su ga svugdje spremno preuzimali i adaptirali kao svojeg, od Brazila do Kine.

Velimir Grgić

27. ožujka 2025. / Perspektive

FILOZOFIJA

O smrti, ljubavi, sreći i smislu. A. C. Grayling u potrazi za odgovorom kako živjeti svoj život.

Filozofirati znači naučiti živjeti, a ne samo umrijeti, piše Zdenko Duka o pristupu britanskog filozofa A.C. Graylinga u njegovoj knjizi „Filozofija i život“. Smrt, ljubav, sreća i smisao velike su životne teme koje traže filozofske odgovore, a Grayling smatra da odgovornost za pronalazak smisla pripada isključivo svakom pojedincu.

Zdenko Duka

22. ožujka 2025. / Perspektive

KULTURNI RAT

Što kome znači ‘woke’. Od ideje buđenja do sukoba koji je podijelio svijet

Ideja 'buđenja' postala je jedno od pitanja koje najsnažnije poralizira suvremeno doba, piše Domagoj Juričić. Pojam se zloupotrebljava sa svih strana, a na koncu sve to vodi do istog rezultata – do zamagljivanja stvarne borbe protiv nejednakosti i gubitka značenja koje je 'woke' nekoć imao.

Domagoj Juričić

21. ožujka 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kolaž mutacija u našim tijelima. Istraživanje somatskog mozaicizma

Danas shvaćamo kako zapis koji dobijemo sekvenciranjem genoma neke osobe zapravo ne predstavlja svaku stanicu njegovog organizma, piše Tamara Čačev. Naša su tkiva poput prekrivača od zakrpa, sastavljenih od većeg broja manjih komadića tkanine, a znanstvenike je posljednjih godina iznenadila količina mutacija prisutnih u zdravim i normalno funkcionirajućim stanicama.

Tamara Čačev

20. ožujka 2025. / Perspektive

SJEDINJENE DRŽAVE

Dva Trumpova mjeseca. Kraj empatije. Prvi znakovi otpora. Osobna iskustva.

Od Nixona do Reagana, i prije je bilo predsjednika koji su htjeli znatno srezati broj saveznih institucija i zaposlenika, no nitko u Washingtonu nije anticipirao brzinu kojom se taj proces ovaj put odvija, piše Ivo Škorić. Umjesto kroz Kongres, Trump je to odlučio učiniti dekretom, i dozvolom Musku da organizira neprijateljsko preuzimanje sustava za upravljanje zaposlenicima i financijskim sredstvima. Demokrati slabo reagiraju, no prve znakove otpora pokazuje senator iz Vermonta, Bernie Sanders.

Ivo Škorić

16. ožujka 2025. / Video

Podcast Domagoja Novokmeta

Vishnya i Tim Maudlin o Americi s Trumpom

Ideje.hr pokrenule su podcast. Domagoj Novokmet razgovara s profesorima s New York University o Trumpovom napadu na demokraciju, akademsku zajednicu, medije, slobodu govora, o strahu. Tko su njegovi glasači? Kako diše krupni business?

Domagoj Novokmet

14. ožujka 2025. / Perspektive

URBANIZAM

Prostorni branding Zagreba. Od povijesnih perivoja do graditeljske konfekcije

Identitet Zagreba ne stvaraju vizualna rješenja, nego način na koji se prostor osmišljava i koristi, piše Marina Pavković. Sve dok se ne usvoje Izmjene i dopune GUP-a, gradit će se prema još važećim pravilima i sukladno njima izdanim dozvolama, u korist profitnih interesa na štetu javnih, kao što je vidljivo na nizu primjera uništenog prostora i nepostojećeg urbanizma.

Marina Pavković

11. ožujka 2025. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Kako pobijediti Ruse u ratu? Razlika između otečestvenaje i zagraničnaje vojne

Ako Rus neku borbu shvaća kao suštinsku, odsudnu i životno važnu, sposobnost tog naroda za samožrtvovanje nadmašuje svaki drugi narod na Zemlji, piše Oleg Maštruko u svojem pregledu bitaka koje su dovele do Tilsitskog mira. S druge strane, kada su Rusi ratove gubili, uglavnom bi ih gubili bez posljedica, a cijenu poraza plaćali bi njihovi saveznici.

Oleg Maštruko

7. ožujka 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Video. Predstavljanje knjige Katarine Ott o javnim financijama: Efikasno i pošteno

O knjizi su govorili Branko Stanić iz Instituta za javne financije, Milan Deskar-Škrbić iz Hrvatske narodne banke te urednik knjige i pisac pogovora Željko Ivanković

Ideje.hr

5. ožujka 2025. / Rasprave

INTERVJU

Dijalektički proces proizvodnje smisla. Razgovor s Nadeždom Čačinovič

Ankica Čakardić započela je ovaj razgovor s Nadeždom Čačinovič u njezinom zagrebačkom stanu 21. prosinca 2022 godine, a zaključila elektroničkom poštom 23. lipnja 2024. godine. Dvije su filozofkinje u razgovoru zabilježile teme o kojima razmjenjuju mišljenja posljednjih dvadesetak godina, koliko zajedno rade i prijateljuju, a Ideje.hr ga objavljuju, ljubaznošću autorica, u povodu izlaska knjige "Hrvatske filozofkinje: čitanka" u kojoj je izvorno objavljen.

Ankica Čakardić

5. ožujka 2025. / Perspektive

GEOPOLITIKA

Geopolitika bez savjesti. Snažni čine što mogu, slabi trpe što moraju

Ukrajina je prema ocjenama mnogih odavno poligon za geopolitičke kalkulacije, a posljednji Trumpov pritisak na Zelenskog potvrđuje, čini se, staru istinu: u svjetskoj areni moć određuje pravila, a moral vrijedi samo dok je koristan. piše Domagoj Juričić.

Domagoj Juričić

24. veljače 2025. / Perspektive

GEOPOLITIKA

Njemačka: Ono što dolazi ne dolazi polako!

Ekonomske slabosti, unutarnje podjele i geopolitički pritisci spojili su se u savršenu oluju koja bi mogla transformirati Njemačku i EU, piše Domagoj Juričić u svojem osvrtu na rezultate parlamentarnih izbora u Njemačkoj. Postavlja se pitanje ne samo što će se dogoditi u Njemačkoj, već i kako će Europska unija odgovoriti na najozbiljniju političko-ekonomsku krizu svoje ključne članice u posljednjih nekoliko desetljeća.

Domagoj Juričić

22. veljače 2025. / Publikacije

Promocije

Poziv na predstavljanje knjige Katarine Ott

Javne financije - efikasno i pošteno, knjiga Katarine Ott (Naklada Jesenski i Turk), bit će predstavljena u utorak 4. ožujka, od 19:30 sati, u knjižnici Bogdan Ogrizović, u Preradovićevoj ulici 5, u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi govoriti Branko Stanić (Institut za javne financije) i Milan Deskar Škrbić (Hrvatska narodna banka ) te pisac pogovora Željko Ivanković.

Ideje.hr

21. veljače 2025. / Rasprave

POVIJEST BROJEVA

Rimska i arapska notacija brojeva (6). Dva tipa povijesti matematike

Rimske su brojke slijepa ulica iz koje se dalje ne može razviti nikakva matematika, piše Zvonimir Šikić u novom nastavku polemike o povijesti rimskih i arapskih brojki. Osim za logaritme, rimske brojke su kočnica i za druge stvari poput algebre, analitičke geometrije, kalkulusa... za svu matematiku od renesanse na dalje.

Zvonimir Šikić

21. veljače 2025. / Perspektive

OSVRTI

Nered u kaosu. Bezimeni likovi i srž života u “Sinu čovječjem” Jean-Baptistea Del Amoa

Roman "Sin čovječji" Jean-Baptistea Del Amoa mnogo je više od priče o ljubomori, nasilju u obitelji, toksičnoj vezi, piše Ante Alerić. Autorova namjera odmak je od svih nam ljuski ljudskog bivanja kako bi došao do srži života, ma kako crn on mogao biti. Malo likova, alegorija je jasnija, poruke univerzalnije, na terenu smo mitologije.

Ante Alerić

20. veljače 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Vladaju li nama bakterije? Novi pogled na evoluciju organizama

Prirodna selekcija ne usmjerava samo čovjekov genom, već i gene mikroorganizama koji ga nastanjuju, piše Tamara Čačev u tekstu o sintezi znanstvenog pogleda na odnos organizama i njihovih mikrobioma. Bakterije prisutne u ljudima obavljaju cijeli niz važnih životnih funkcija - „treniraju“ naš imunološki sustav, sintetiziraju esencijalne hranjive tvari i sudjeluju u nastanku ili sprečavanju upalnih, neuroloških i metaboličkih poremećaja. Razumijevanje njihove uloge u cjelovitom holobiontu otvara put prema eri u kojoj bi se mikroorganizmima moglo manipulirati na našu korist.

Tamara Čačev

17. veljače 2025. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Strast u starosti, veze bez ljubavi, nemoć, bolest, smrt. Ono o čemu ne govorimo, a trebali bismo

Koliko nas starost, bolest i smrt brinu, toliko ih ne priznajemo kao nezaobilazne sastavnice života, piše Hana Samaržija u osvrtu na zbirku priča "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić. Šesnaest priča koje obuhvaćaju motive bolničke svakodnevice, izobličenih partnerstava i prešućenih gubitaka otkrivaju kako se i generacija koja je proživjela intenzivne životne mijene najčešće zaustavlja na sjetnoj sentimentalnosti, izbjegavajući prihvaćanje vlastite ranjivosti.

Hana Samaržija

14. veljače 2025. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina

Belgija i Hrvatska. Video konferencije o znanstvenim temeljima umjetne inteligencije.

Konferenciju, koja je održana u srijedu, 12. veljače, u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i portala Ideje.hr otvorili su veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, njegova ekselencija William de Baets, i Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Hrvatska i suradnik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti

Ideje.hr

12. veljače 2025. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Tragedija Haitija. Sloboda bez bijega iz zemaljskog pakla

Prikazi haićanske revolucije u karipskoj i afričkoameričkoj književnosti sadrže sjenu zle kobi, cikličke povijesti, čak i predestiniranosti za kataklizmu, piše Sebastian Kukavica u analizi djela Dereka Walcotta, Aiméa Césairea i Aleja Carpentiera.

Sebastian Kukavica

6. veljače 2025. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Hugo Claus. Razmišljanje umjesto pesimizma. Otpor umjesto pasivnosti

Claus je pisac kojem se nećete prestati čuditi, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na dva romana belgijskog autora - "Čuđenje" i "Tugu Belgije". Oba djela obrađuju kolaboracionizam u Belgiji u Drugom svjetskom ratu, uz bespoštednu kritiku nemišljenja i ljudske sklonosti idolatriji

Marija Ott Franolić

4. veljače 2025. / Perspektive

SJEDINJENE DRŽAVE

Trumpova Amerika. Mit o božanskom poslanju i trenutak sudara sa stvarnošću

Živući mit Donalda Trumpa na putu je susreta s neumoljivim testom stvarnosti, piše Domagoj Juričić. Takve priče nisu samo politički fenomen - one su refleksija kolektivnih čežnji i frustracija društva. Hoće li Trumpov narativ opstati ili će postati još jedan primjer političkog mita koji je nadjačala stvarnost, ovisit će o njegovoj sposobnosti da prilagodi svoju viziju novim izazovima.

Domagoj Juričić

4. veljače 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Znanstveni temelji umjetne inteligencije. Belgija i Hrvatska u suradnji

U srijedu, 12. veljače od 10:00, Veleposlanstvo Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i Ideje.hr organiziraju raspravu o umjetnoj inteligenciji u kojoj će sudjelovati: belgijski veleposlanik William De Baets, zatim Bart De Clerck, Marko Močibob, Jan de Bruyne i Davor Horvatić, uz suorganizatora Zvonimira Šikića. Rasprava će se održati u prostorijama Sindikata znanosti, Florijana Andrašeca 18a/I

Ideje.hr

4. veljače 2025. / Klub Batina

Klub Batina

Promocija mira. Što mogu znanost, religije i mediji.

Izviješće s četvrte konferencije o sigurnosti, znanosti i miru donosi cjelovitu snimku te naglaske iz rasprava o ulozi znanosti, religije i medija u promociji mira

Ideje.hr

30. siječnja 2025. / Perspektive

AGROKEMIJA I GMO

Patentiranje sjemenja i nove genomske tehnike. Velike tvrtke protiv malih uzgajivača

Budućnost poljoprivrede ovisi o sjemenju otpornom na ekstremne vremenske uvjete, no većina patentiranog sjemenja fokusirano je na otpornost na herbicide ili povećanje prinosa, pišu Jelena Prtorić i Gabriela Galindo. Iako u Europi više nije moguće patentirati biljke dobivene prirodnim procesima, velike tvrtke patentirale su prije ukidanja te mogućnosti brojna svojstva koja se mogu pronaći u prirodi, što stvara probleme za male i organske uzgajivače. Nadolazeća EU regulativa o novim genomskim tehnikama mogla bi, strahuju kritičari, pokrenuti novi val patentiranja.

Jelena Prtorić / Gabriela Galindo

27. siječnja 2025. / Rasprave

POVIJEST BROJEVA

Rimska i arapska notacija brojeva (5). Od računanja prstima do postupka na papiru. Materijalna sredstva i razvoj matematike.

U prvom dijelu članka Željko Ivanković prepričava dosadašnju raspravu o zamjeni rimskih brojeva/brojki arapskima, a zatim raspravu proširuje teorijom kognitivne arheologinje Karenleigh Overmann koja posebnu pažnju u formiranju koncepta broja posvećuje materijalnim sredstvima među kojima je i notacija. Ivanković ističe da razvoj nije bio skokovit, od otkrića do otkrića nego postupan i dugotrajan te postavlja pitanje koja je komponenta pozicijske notacije bila presudna za kasnija matematička otkrića

Željko Ivanković

21. siječnja 2025. / Klub Batina

Konferencije

Četvrta međunarodna konferencija o sigurnosti, znanosti i miru. Poziv

Konferencija će se održati na engleskom, 22. siječnja od 10:00, putem zooma i uživo u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I

Ideje.hr

21. siječnja 2025. / Perspektive

MEĐUNARODNA POLITIKA

Trumpov izazov za status quo. Doba snažnih turbulencija

Donald Trump se vraća u Bijelu kuću u trenutku kada svijet već balansira na rubu brojnih neizvjesnosti, piše Domagoj Juričić. Godina pred nama donosi dinamično i nepredvidivo globalno okruženje u kojem će geoekonomija igrati ključnu ulogu a Hrvatska, kao mala i otvorena ekonomija, mora prepoznati trendove i prilagoditi se.

Domagoj Juričić

21. siječnja 2025. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kriza plodnosti u modernom društvu. Kako geni utječu na naš reproduktivni potencijal

Sve manji natalitet u modernim društvima dijelom je rezultat socijalno oblikovanih životnih izbora, no i biološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu, piše Tamara Čačev. Osim genetskih utjecaja na stvaranje i sazrijevanje spolnih stanica ili na formiranje fetusa, na plodnost oba spola mogu utjecati i endokrini disruptori - plastika, pesticidi i kemikalije koji su u značajnoj mjeri prodrli u sve oko nas, pa i nas same.

Tamara Čačev

17. siječnja 2025. / Perspektive Rasprave

MAKROEKONOMIJA

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.

Viktor Viljevac

15. siječnja 2025. / Perspektive

POVIJEST LOGIKE (3)

Logička korektnost, potpunost i kompaktnost. Gentzenov IF-sustav i Bethova semantička stabla

U trećem nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić fokusira se na pojmove logičke korektnosti, potpunosti i kompaktnosti, te predstavlja pravila i definicije za konstrukciju Bethovih semantičkih stabala.

Zvonimir Šikić

8. siječnja 2025. / Publikacije

OSVRTI

Mussolini danas. Moderna borba protiv fašizma i populizma. Žarišta u Hrvatskoj

Za Antonia Scuratija, Mussolini je bio ne samo začetnik fašizma, nego i onoga što danas zovemo suverenističkim populizmom, piše Enis Zebić u svojem osvrtu na knjigu "Fašizam i populizam. Mussolini danas". U Hrvatskoj nema musolinizma, ali ima suverenističkog populizma. Međutim, dok je u Italiji riječ o populizmu krajnje desne provenijencije, u Hrvatskoj on obuhvaća znatno širi politički spektar.

Enis Zebić

7. siječnja 2025. / Perspektive

AZIJSKA KULTURA

Feminističke vampirice i leteće glave. Čudovišta folklora jugoistočne Azije

Tisućljetni folklor i mitologija širom Azije obiluju ženskim osvetničkim duhovima i monstruoznim ženama, piše Velimir Grgić. Od Indije do Filipina i Japana, azijski folklor nerijetko opisuje žene koje tek nakon smrti (ili čarobne preobrazbe) zadobivaju kontrolu nad svojim tijelom – postajući simbol otpora spram normi i patrijarhalnog društvenog poretka.

Velimir Grgić

27. prosinca 2024. / Perspektive

Kronika

Moraš li trčati da bi ostao na mjestu!? Darko Polšek o prošloj i očekivanjima za sljedeću godinu

Manirom 'nepouzdanog gotičkog kroničara' Darko Polšek u prvom dijelu pregleda 2024. godine bilježi tko nas je sve napustio, obljetnice značajnih događaja i osoba, dobitnike prestižnih nagrada u svijetu i u nas, najznačajnije knjige, tehnološka dostignuća i prirodne katastrofe. Drugi je dio politički i komentatorski. Iako po vlastitim riječima nesklon 'filozofiranju' kroniku završava riječima: Očekuj nevjerojatno!

Darko Polšek

27. prosinca 2024. / Publikacije

FILOZOFIJA

Vječnost zarobljena u djeliću sekunde. Eidetička hipoteza života nakon smrti

Strangeweather nas nastoji uvjeriti u temporalni relativizam u kojemu a) postoje i druga psihofiziološka stanja sa svojim doživljajem vremena, b) nijedno psihofiziološko stanje nema istinitiju percepciju vremena od ikojeg drugog. Mozak čovjeka koji je umro i raspao se prije 3000 godina više ne postoji za nas, ali bi samome sebi mogao i dalje biti stvaran, prepričava Filip Drača Eidetic Afterlife Hypothesis koja se koristi uvidima neuroznanosti ali je zapravo o percepciji vremena

Filip Drača

23. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

ASTROBIOLOGIJA

Potraga za vanzemaljcima. Biopotpisi i tehnopotpisi. Znanost nasuprot pukih nagađanja

Tekuća istraživanja egzoplaneta i njihovih atmosfera vode nas prema novoj fazi potrage za izvanzemaljskim životom, piše Dario Hrupec. U osvrtu na „Malu knjigu o izvanzemaljcima” Adama Franka, analizira kako su rigorozni znanstveni standardi, biopotpisi i tehnopotpisi zamijenili stare mitove o NLO-ima, približavajući nas mogućim novim spoznajama o našem mjestu u svemiru.

Dario Hrupec

22. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Kad smo preusmjerili želje, nastala je civilizacija. Da bi opstali moramo ih osvijestiti

Čovjekova je sreća često posljedica zadovoljenja njegovih želja, ali to isto zadovoljstvo može voditi do novih izvora patnje, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Filozofija želje" Frédérica Lenoira. Od ranih filozofa do suvremenih neuroznanstvenih teorija, Lenoir istražuje kako naučiti preusmjeravati žeđ za posjedovanjem, pronalazeći ispunjenje u razvoju autentičnih odnosa i poštovanju života.

Zdenko Duka

20. prosinca 2024. / Perspektive

SJEDINJENE DRŽAVE

Trump imenuje najbogatiji kabinet u povijesti i ohrabruje one koji uzimaju pravdu u svoje ruke

Trumpova vizija nije posve antiradnička, različita je od neoliberalne tržišne ortodoksije, koje su se obje vodeće političke stranke držale posljednjih pola stoljeća, piše Ivo Škorić pred inauguraciju novog starog američkog predsjednika. No u njoj će neproporcionalno veći dio tereta tranzicije iz demokracije elita u narodnu diktaturu podnijeti slabe manjine, na primjer imigranti i transrodne osobe. Najgore je što je Trumpovo uspješno izigravanje pravne države znatno pridonijelo jačanju nepovjerenja u sustav i osnažilo trend uzimanja pravde u vlastite ruke.

Ivo Škorić

19. prosinca 2024. / Klub Batina Rasprave

Razgovori

Useljenici ne ugrožavaju hrvatski identitet nego ga jačaju

Što ih bolje upoznaju Hrvatima su radnici iz dalekih zemalja bliži; Latinoamerikancima hrvatskog porijekla hrvatska putovnica pomaže da se slobodno kreću Europskom unijom i naseljavaju u drugim europskim zemljama (Španjolskoj)

Ideje.hr

18. prosinca 2024. / Uncategorized

Klub Batina

Kako Hrvatska dočekuje useljenike

U četvrtak, 19.prosinca, u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju razgovor o imigraciji u Hrvatsku. Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uvodno će ocijeniti dosadašnju imigracijsku politiku te argumentirati koji su preduvjeti za suvislu integraciju useljenika, a daljnjoj će raspravi svojim komentarima pridonijeti predstavnici poslodavaca, sindikata, sociolozi, demografi, ekonomisti ...

Ideje.hr

17. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

Između ekonomije pažnje i algoritama koji se prema korisnicima odnose kao prema proizvodu, potiče se nastanak ovisničkih obrazaca o društvenim mrežama, piše Hana Samaržija u osvrtu na knjigu "Digitalni minimalizam" Cala Newporta. Umjesto nekontroliranog skrolanja, Newport nudi pragmatičan pristup: ograničiti broj informacija i interakcija online kako bismo dosegli kvalitetnije forme života.

Hana Samaržija

13. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi "Living Right" Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i - slabost

Domagoj Juričić

13. prosinca 2024. / Perspektive Publikacije

Osvrti

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

Današnji kritičari prve faze industrijske revolucije, kao što su nobelovci Acemoglu i Johnson, imaju isti problem koji su imali njezini klasični kritičari poput Engelsa i Marxa – teško uklapaju činjenicu o tadašnjem velikom porastu broja stanovnika u svoje negativno viđenje kapitalizma, piše Darko Oračić. Riječ je o ponavljanju pogrešne kritike. Djelovanje kapitalističke industrijalizacije na položaj radnika bilo je pozitivno, ali je poništeno posljedicama rasta stanovništva. 

Darko Oračić

10. prosinca 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Znanost i autorsko pravo

U četvrtak, 12. prosinca u 10:00, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, raspravu 'Autorsko pravo: prepreka ili prijatelj otvorene znanosti'.

Ideje.hr

10. prosinca 2024. / Rasprave

RASPRAVE

Svijet nakon ‘neoliberalne hegemonije’. O vrijednosti neke stvari najbolje sudimo – kada smo je izgubili.

'Neoliberalizam' nije statičan sustav (poput onih koje zazivaju njegovi kritičari): on je pojedincima, narodima i državama omogućio najrazličitije vrste kreativnosti, i ponajviše – pravo na pogreške, istaknuo je Darko Polšek u svojem govoru na Slovenskim politološkim danima. Autoru je posebno bilo stalo da se naglasi koliko je neoliberalizam "povrh stvaranja bogatstva bio važan u kreiranju mira i razmjerno stabilnog međunarodnog poretka."

Darko Polšek

9. prosinca 2024. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2024.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

Nasilje, rodna nejednakost, cenzura i raspad obiteljskih i društvenih odnosa nisu tek podcrtani povijesnim činjenicama, već i duboko ukorijenjeni u sadašnjost Južne Koreje, piše Jadranka Pintarić. Kroz prizmu književnosti ovogodišnje nobelovke Han Kang, koja suptilno i odlučno progovara o šutnji i nevidljivim žrtvama, otvara se prostor za bolno suočavanje s kolektivnim traumama i promišljanje nužnih promjena.

Jadranka Pintarić

8. prosinca 2024. / Iz medija

RASPRAVE

Video: Zašto je mali udio hrvatskih sveučilišta u otvorenoj znanosti

Otvorena znanost je odgovor na prezatvoreno postupanje s autorskim pravom kod publikacije znanstvenih djela, objašnjeno je na okruglom stolu na kojem su sudjelovali Iva Melinščak Zlodi, Romana Matanovac Vučković, Mirko Planinić i Miroslav Rajter

Ideje.hr

6. prosinca 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

Nadmetanje za genomske baze podataka prelazi granice država i kontinenata, piše Tamara Čačev. Dok se američke tvrtke suočavaju s problemima curenja podataka, kineska tvrtka BGI sustavno prikuplja genome svjetskih građana, dok Kina istovremeno brižno skrbi o vlastitom “genomskom suverenitetu” i postavlja izazove europskim i svjetskim regulatornim okvirima.

Tamara Čačev

5. prosinca 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Pravo u svakodnevici: od negative u pozitivu i dalje. Ili natrag?

Unatoč očitim manama koje izazivaju nepovjerenje i čak nevoljkost građana da se s njim pobliže upoznaju, pravosudni sustav opire se javnim kritikama, spomenuto je o razgovoru o istraživanju Pravo u svakodnevici čije je pesimistične, optimistične, iznenađujuće i očekivane rezultate predstavila autorica Sanja Barić

Ideje.hr

4. prosinca 2024. / Rasprave

URBANA EKONOMIKA

Usporedba Beč – Zagreb. Javni prijevoz, korištenje prostora, lokalne politike i stanovanje

Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.

Josip Tica

29. studenoga 2024. / Uncategorized

Klub Batina

Sanja Barić: Pravo u svakodnevici

U srijedu, 4. prosinca od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu (Sindikat znanosti), Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci predstavit će rezultate međunarodnog istraživanja Pravo u zajednici. Uz prof. Barić u razovoru u organizaciji Kluba Batina/Ideje.hr sudjelovat će sa zagrebačkih institucija: Jelena Budak, Ekonomski institut, Viktor Gotovac, Pravni fakultet, Nikola Baketa, Institut za društvena istraživanja, Darko Šeperić, Savez samostalnih sindikata i drugi.

Ideje.hr

28. studenoga 2024. / Perspektive

BIOGRAFIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA

Od Titovog generala do prvog prozvanog nacionalista. Čovjek koji je oblikovao moderni Zagreb

Iako je najpoznatiji kao posljeratni gradonačelnik Zagreba, radi se tek o manjem dijelu ispunjenog, ali i tragično kratkog života Većeslava Holjevca. Njegova biografija iz pera Željke Godeč generacijama koje nisu živjele za njegova vremena donosi niz informacija o čovjeku bogatom duhom, inovativnošću, hrabrošću i nepresušnim marom, piše Marina Pavković u svojem osvrtu.

Marina Pavković

27. studenoga 2024. / Perspektive

POVIJEST BROJEVA

Jesu li rimski brojevi zbilja jednostavniji? Odsustvo povijesnih dokaza

U nastavku rasprave o povijesnom prelasku s rimskih na arapske brojeve, Zvonimir Šikić odgovara Aleksandru Hatzivelkosu na tezu da su rimski brojevi bili jednostavniji za korištenje neobrazovanom pučanstvu, ukazujući kako ne postoje dokazi da se metoda množenja "ruskog seljaka" koristila u Srednjem vijeku ili Renesansi.

Zvonimir Šikić

20. studenoga 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Izbori i birači: Sve ka nešto a ništa

Stabilnost hrvatskog biračkog tijela egzemplarna je u Europi. O tome kako birači odgovaraju na izazove promjena na stranačkoj sceni (neke su vrlo važne stranke nestale, druge još važnije su u usponu) te na institucionalne promjene (ulazak u Europsku uniju) razgovaralo se u Klubu Batina u povodu zbornika Hrvatski birači: 30 godina političkog ponašanja i mišljenja, koji su objavile Političke analize

Ideje.hr

20. studenoga 2024. / Perspektive

POVIJEST BROJEVA

Jednostavnost je prednost rimskih brojeva. Egipatsko množenje i intuitivno zbrajanje

Rimski brojevi bili su jednostavniji i intuitivniji za opću populaciju, koja je stoljećima bila slabo obrazovana u Europi, piše Aleksandar Hatzivelkos u svojem doprinosu raspravi zašto je tranzicija s rimskih na arapske brojeve trajala gotovo pet stotina godina. Osnovne matematičke operacije s rimskim brojevima - zbrajanje, oduzimanje i množenje - zahtijevale su korištenje znatno manje informacija i znatno nižu razinu apstrakcije od arapskih brojeva.

Aleksandar Hatzivelkos

14. studenoga 2024. / Uncategorized

Razgovori

Evolucija hrvatskog birača.

U srijedu, 20. studenoga, u 11:00, Ideje.hr/Klub Batina oraniziraju razgovor o zborniku 'Hrvatski birači – 30 godina političkog ponašanja i mišljenja' u izdanju Fakulteta političkih znanosti. Zbornik će predstaviti urednici Kosta Bovan i Višeslav Raos, a u razgovoru kojim se približavamo kraju superizborne godine i predsjedničkim izborima sudjelovat će istaknute istraživačice i istraživači suvremene političke i društvene zbilje

Ideje.hr

13. studenoga 2024. / Perspektive

GLAZBA

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

Korejska tradicionalna pjesma arirang je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće služila kao inspiracija radnicima u Seulu, no preobrazila se u himnu boraca protiv japanske okupacije, iako su je sve vrijeme slušali i okupatori, piše Velimir Grgić. Glazba i stihovi u brojnim su verzijama prolazili preobražaje koji su reflektirali patnju i nade Koreanaca, upijali trendove suvremene glazbe, širili se svijetom i izronili kao rijetko zajedničko kulturno obilježje obiju Koreja.

Velimir Grgić

9. studenoga 2024. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Bitka kod Manzikerta. Početak sunovrata imperija koji tada nitko nije prepoznao

Povijesno najznačajniji sukob Seldžuka i Bizanta bila je taktički jednostavna, gotovo banalna bitka, piše Oleg Maštruko. Tadašnji kroničari posvetili su joj samo par usputnih opaski, i tek je s odmakom stoljeća povjesničarima postalo jasnije kako se radilo o prekretnici, katastrofi koja je pogurnula Istočno rimsko carstvo na put nezaustavljivog propadanja, iako je poživjelo još četiri stoljeća.

Oleg Maštruko

8. studenoga 2024. / Perspektive

MEĐUNARODNA POLITIKA

Prva godina vlasti ‘argentinskog Trumpa’: Živjela sloboda, dovraga! Mjere i otpor.

U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima

Nikolina Židek

7. studenoga 2024. / Rasprave U fokusu

Američki izbori 2024

Duboke i već dugotrajne promjene SAD-a će se nastaviti, nezaustavljivo

Kompromis je bio srž američkog političkog sustava, a danas je gotovo nepostojeći, napisao je Domagoj Juričić prije predsjedničkih izbora ali su uvidi i dalje vrijedni. Juričić izdvaja društvene i političke trendove koji dovode do erozije zajedničkog identiteta, zajedničkog narativa i percepcije stvarnosti. Riječ je o kulturnim i raskolima među federalnim jedinicama, o ideološkoj polarizaciji, društvenim podjelama, ekonomskoj nejednakosti. Dugo se mijenja i globalna američka pozicija. Pred zemljom je da se redefinira ako bi htjela postići stabilnost i ponovo osvojiti lidersku poziciju

Domagoj Juričić

7. studenoga 2024. / Klub Batina

Razgovori

Bosna i Hercegovina: Sve ovisi o volji velikih sila. Video.

U organizaciji Foruma za vanjsku politiku, Kluba Batina (Ideje.hr), a u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti, upravo na dan pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama, održan je razgovor o budućnosti Bosne i Hercegovine u kojem su, uz moderiranje Bože Kovačevića, sudjelovali Ines Sabalić, Žarko Primorac, Sead Turčalo (video-vezom iz Sarajeva) i Igor Davidović. U nastavku je snimka razgovora

Ideje.hr

4. studenoga 2024. / Uncategorized

Razgovori

Razgovor o mogućem budućem uređenju Bosne i Hercegovine.

Portal Ideje.hr i Forum za vanjsku politiku organiziraju tribinu 'BiH - Kakva ako ne dejtonska?', koja će se održati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u Ul. Florijana Andrašeca 18a/I, u srijedu, 6. studenog 2024., s početkom u 14.00 (očekivani završetak je u 15.30).

Ideje.hr

3. studenoga 2024. / Perspektive

RASPRAVE

Razum i osjećaji. Jesu li fanatici izrazito emotivne ili krajnje usredotočene osobe?

Ambivalencija između fanatizma kao pada u regresivno stanje, s jedne strane, i kao uzdizanja u višu ili božansku dimenziju, s druge nalazi se već u Antici i kasnije ponavlja, piše Martino Rossi Monti u članku koji je pripremio na temelju uvodnog izlaganja na predstavljanju zbornika Fanaticism koji je uredio. Snimka cijelog predstavljanja u organizaciji Ideja.hr na kraju je ovog članka.

Martino Rossi Monti

31. listopada 2024. / Perspektive

KNJIGE

Povijest, specificnosti kapitalizma i nova rodna podjela rada

Knjiga 'Napuknuće prirode' Frana Radonića Mayra istražuje povijesne i društvene razloge razdvajanja prirode i društva u modernom dobu, piše Filip Drača. Radonić Mayr zaključuje kako je upravo kapitalizam stvorio koncept prirode kao nečega eksternaliziranog, neovisnog o ljudskom društvu i bez vlastite inteligencije. U tim okolnostima reproduktivni rad žena ima, u usporedbi s prethodnim epohama patrijarhata, dodatne svrhe, uz ostale i pojeftinjenje radne snage

Filip Drača

31. listopada 2024. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Heliogabal u 19. stoljeću. Simbol propasti Rimskog Carstva i zapadne civilizacije

U drugom eseju o prikazu Heliogabala u povijesnim i književnim izvorima, Sebastian Kukavica osvrće se na dva dekadentna romana s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Lombardova "Agonija" naglašava Carevu narav i bogat stil kao odjeke propasti civilizacije, dok Couperusovo "Brdo svjetlosti" Heliogabala prikazuje i kao umjetnika i mučenika koji kroz vlastite ekscese razotkriva raspad Rimskog Carstva.

Sebastian Kukavica

29. listopada 2024. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU 2024.

Ulazak politologije u ekonomsku znanost. Kina opovrgava

Nobelova nagrada za ekonomiju Acemogluu, Robinsonu i Johnsonu potpuno je logična, piše Josip Lučev u pregledu njihovih najvažnijih članaka. U ekonomsku su znanost unijeli teme i probleme koji tradicionalno spadaju u domenu politologije, no neke su njihove ideje suviše pojednostavljene i ne poklapaju se uvijek sa stvarnim razvojem

Josip Lučev

26. listopada 2024. / Klub Batina Publikacije Rasprave

Razgovori

Snaga naših uvjerenja nije dokaz njihove čestitosti. Fanatizam.

U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.

Ideje.hr

25. listopada 2024. / U fokusu

VANJSKA POLITIKA

Bijeg Rusa na Zapad. Lako je napustiti zemlju, teško je naći trajni dom

Nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, baltičke države i Češka posebno su se zalagale za stroža vizna ograničenja za ruske državljane, smatrajući da bi njihov slobodan ulazak predstavljao sigurnosnu prijetnju, piše Sofija Kordić. Dok Mađarska ublažuje vizna ograničenja za ruske radnike, a u Srbiji se stvaraju zajednice ruskih ekspata, češka liberalna stranka STAN predlaže amandman kojim bi se Rusi morali odreći ruskog državljanstva kako bi dobili češko.

Sofija Kordić

25. listopada 2024. / Rasprave

MATEMATIKA

Ključni problem rimskih brojeva. Razvoj prirodnih logaritama

Glavni problem sustava rimskih brojki je što nije imao nikakav sistematski način prikaza razlomaka, te je bio potpuno neprimjeren za precizne izračune u astronomiji, kao i za razvoj prirodnih logaritama, piše Zvonimir Šikić u reakciji na tekst Željka Ivankovića o knjizi Stephena Chrisomalisa o povijesti brojevnih sustava. Ističe kako su se još u antici za takve izračune koristili pozicijski brojevni sustavi.

Zvonimir Šikić

18. listopada 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Fanatizam. Razgovor o knjizi i fenomenu.

U srijedu, 23. listopada, Ideje.hr organiziraju razgovor o fanatizmu u povodu zbornika Fanaticism, koji je objavio Institut za filozofiju. Uvodno će govoriti urednik Martino Rossi Monti, a sudjelovat će još Tatjana Milovanović, Darko Polšek, Dalibor Milas, Božo Kovačević i drugi. Od 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu.

Ideje.hr

17. listopada 2024. / Perspektive

SLIKARSTVO I ARHITEKTURA

Umjetnik, otok i estetika. Ljubav Lanzarotea i Césara Manriquea

César Manrique se formirao kao umjetnik u Madridu i New Yorku, no vratio se na rodni otok gdje je njegov rad, pod utjecajem prirodnih fenomena i minimalističkog krajolika, stvorio temelj za očuvanje otočkog identiteta, piše Nataša Hrupec. Kroz svoju arhitekturu i skulpture prenosio je ideju o skladu između prirodnih elemenata – vjetra, vulkana i oceana – i ljudske kreativnosti.

Nataša Hrupec

17. listopada 2024. / Perspektive

POVIJEST

Rimski car Heliogabal. Ludi nimfoman, princ anarhije ili esteta, radikalni individualist

U dva će eseja Sebastian Kukavica opisati kako je u antičkim i modernim izvorima i umjetničkim obradama prikazivan rimski car Heliogabal. Prvo je bio predstavljan kao simbol dekadencije, čiji ekscentrični stil i anarhične reforme, poput kultnog štovanja boga Sunca, odražavaju propast i anarhiju u kasnom Rimu. U kasnijoj revalorizaciji antičkih izvora Heliogabal je žrtva imperijalne propagande, čija je demonizacija poslužila kao književna inspiracija za dekadentne romane s kraja 19. stoljeća.

Sebastian Kukavica

15. listopada 2024. / Rasprave

RASPRAVE

Razgovor o umjetnoj inteligenciji. Jednostavno, a kompleksno. Uvijek završi na etici.

O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.

Ideje.hr

14. listopada 2024. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2024.

Umjetna inteligencija riješila je najveći problem biokemije, ali – kako? To ne znamo.

Zahvaljujući AI-algoritmima baza riješenih struktura proteina u samo je tri godine narasla sa 100.000 na više od 200 milijuna, piše Marko Močibob. Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za kemiju riješili su jedan od najdugovječnijih izazova biokemije za sve praktične potrebe, no nismo se približili razumijevanju pravila koja upravljaju strukturama proteina. Možda ih neuronska mreža i razumije, no tu je spoznaju nemoguće izvući i prevesti na nama razumljiv način.

Marko Močibob

13. listopada 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Umjetna inteligencija u suvremenom društvu, prilike i izazovi

U utorak 15. listopada, u 10:00, u Ulici Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu organiziraju Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr. Razgovor će se moći pratiti na YouTube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti https://www.youtube.com/@nszvo/streams

Ideje.hr

13. listopada 2024. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2024

Što fizika ima s umjetnom inteligencijom? Nagrada koja je podijelila stručnjake

Ovogodišnja Nobelova nagrada iz fizike pokazuje spoj ljudske kreativnosti i briljantnu demonstraciju snage fizikalnih modela, piše Davor Horvatić. Iako je jedan dio fizičara revoltiran i smatra da je nagrada rezultat pretjerane fascinacije umjetnom inteligencijom, drugi tvrde da je riječ o opravdanom priznanju za revolucionarna postignuća.

Davor Horvatić

9. listopada 2024. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2024.

MikroRNA. Otkriće novog mehanizma upravljanja genima

Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ili fiziologiju, Ambros i Ruvkun, otkrićem mikroRNA otvorili su novo poglavlje u razumijevanju kako stanice koordinirano grade složene organizme, piše Tamara Čačev. Otkriće je od presudne važnosti za shvaćanje nastanka mnogih bolesti, ali i za razvoj novih terapija.

Tamara Čačev

3. listopada 2024. / Rasprave

GEOPOLITIKA

Pet scenarija budućnosti Rusije nakon Putina.

Nitko od brojnih stručnjaka specijaliziranih za SSSR nije predvidio vrijeme i način svršetka Hladnoga rata, piše Božo Kovačević u osvrtu na knjigu "Expert´s Scenarios for Russia´s Future". Ne bi li pokazali da su učili na greškama svojih prethodnika, sovjetologa, 25 kremljologa oblikovali su pet vrsta predviđanja o budućnosti Rusije. od raspada Federacije do Rusije kao kineskog satelita. Autori u zborniku, međutim, ne uzimaju u obzir činjenicu da je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, niti da ima goleme količine nuklearnog oružja.

Božo Kovačević

30. rujna 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Biološki strojevi. Stvaranje robota iz tkiva čovjeka

Od ksenobotova nastalih iz embrionalnih stanica žaba do samosastavljajućih antrobotova izrađenih iz tkiva čovjeka, biološki roboti obećavaju novi pristup liječenju bolesti i značajan doprinos regenerativnoj medicini, piše Tamara Čačev. Osim za popravak oštećenja unutar organizma, mogli bi se koristiti i za razne druge svrhe poput čišćenja mora od mikroplastike, u personaliziranoj medicini, a u daljoj budućnosti možda bi mogli i ciljano hvatati stanice bakterija ili tumora u organizmu.

Tamara Čačev

25. rujna 2024. / Rasprave

ŠTO JE LOGIKA (2)

Logika sudova. Kondicionali, bikondicionali i implikacije

U drugom nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić proširuje teorijske temelje logike sudova funkcijama kondicionalom i bikondicionalom, te pojašnjava logički pojam implikacije unutar IF-sekventi.

Zvonimir Šikić

21. rujna 2024. / Publikacije

FILOZOFIJA

Povratak Spinoze. Filozofija prirode i uma u razdoblju klimatskih promjena

Sukob dva filozofa 17. stoljeća ponovno je aktualan s obzirom na odnos suvremenog čovjeka spram svijeta, prirode i životinja, ističe Filip Drača u osvrtu na knjigu Genevieve Lloyd, "Reading Spinoza in the Anthropocene". U prvom se dijelu osvrta prikazuje Descartesov dualizam čovjeka i prirode, koji - prema Lloyd - prožima suvremenu zapadnu svijest, slijedi Spinozina reakcija, a na kraju upućuje na njezinu relevantnost za današnje pokušaje redefiniranje čovjekova mjesta u prirodi.

Filip Drača

20. rujna 2024. / Rasprave

NEJEDNAKOST

Dvaput je dvaput. HNB opet ustanovio ekstremnu nejednakost dohodaka kućanstava

U Hrvatskoj je jedna od najvećih nejednakosti u Europi uspješno normalizirana, komentira Željko Ivanković rezultate najnovije HNB-ove ankete o imovini i financijama kućanstava. Stoga pravo istraživačko pitanje više nije kolika je, kako je nastala ni u čemu se sve manifestira, nego kako je visoka nejednakost prihvaćena kao normalna?

Željko Ivanković

19. rujna 2024. / Perspektive

INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Fotonika u susjedstvu. Prilika za tehnološki zamah u Hrvatskoj

Suradnja između FER-a i imec-a, potvrđena Memorandumom o razumijevanju, odražava sve veću važnost poluvodičke industrije za globalnu ekonomiju, piše Ivo Špigel. U razgovoru s dekanom FER-a Vedranom Bilasom i profesorom Adrianom Barićem, Špigel otkriva kako ova suradnja i osnivanje hrvatskog Centra kompetentnosti za poluvodiče otvaraju vrata hrvatskim stručnjacima za sudjelovanje u naprednim tehnološkim projektima, te stvaranju prilika za razvoj hrvatskih startupova i tehnoloških stručnjaka u mikroelektronici.

Ivo Špigel

18. rujna 2024. / Publikacije

MATEMATIKA

Zašto je arapskim brojevima trebalo vise od pola milenija da zamijene rimske?

Stephen Chrisomalis u knjizi Reckonings istražuje zamjenu rimskih brojeva arapskima kao složen proces koji je trajao više od pet stoljeća, osporavajući uvjerenje da su arapski brojevi prihvaćeni isključivo zbog efikasnosti, piše Željko Ivanković. Koristi se uvidima iz lingvistike, kognitivne znanosti i povijesti kako bi objasnio okolnosti promjene notacije brojeva, pri čemu otvara put potpunijem razumijevanju povijesti i značenja matematičkih koncepata poput - nule.

Željko Ivanković

16. rujna 2024. / U fokusu

URBANIZAM

Nama u rukama vjerovnika. Budućnost nekadašnje robne kuće Kastnera i Öhlera

Robna kuća nije i ne može biti trgovački centar, piše Marina Pavković u tekstu o povijesti Name i aktualnoj inicijativi za njezino očuvanje, u kojoj i sama sudjeluje. Sve europske metropole, od Pariza i Londona do Beča i Berlina, čuvaju svoje robne kuće u centru grada. Ima li Gradska uprava volje i vizije pronaći način kako bi se priča o najstarijoj robnoj kući na našim prostorima završila sretno?

Marina Pavković

13. rujna 2024. / Rasprave

FILOZOFIJA

Od marksizma do Londonske škole ekonomije. Shearmur o životu i nasljeđu Imre Lakatosa

Lakatosova filozofska karijera započela je pod utjecajem Hegela, Georgea Polye, Georgea Lukácsa i Poppera, a razvila se kroz interakcije s intelektualnim krugom na Londonskoj školi ekonomije, piše Jeremy Shearmur. Lakatosov rad ostavio je značajan trag u filozofiji znanosti, no nakon njegove smrti na vidjelo su izašli i kontroverzni detalji o djelovanju u ratnoj i posljeratnoj Mađarskoj.

Jeremy Shearmur

12. rujna 2024. / Perspektive

POVIJEST

Vitez utopije kaosa D’Annunzijeve Rijeke. Ideali rizika i žrtve u životu Guida Kellera

D'Annunzijev "Tajnik akcije" Guido Keller bio je pogonsko gorivo ekscentrične avanture "ratnika i pjesnika" u Rijeci, utjelovljenje anarho-sindikalizma, ezoterije i hedonizma, piše Velimir Grgić o danas malo poznatom talijanskom pilotu, avanturistu i političkom aktivistu. Kellerova jedinstvena mješavina hedonizma, anarhizma i vojnog junaštva očitava se u nizu dokumentiranih detalja iz njegovog života, iz kojih je izrasla legenda koja i danas fascinira.

Velimir Grgić

5. rujna 2024. / Perspektive

POVIJEST

Iznimna vremena i iznimne vođe. Diktatori i demokrati koji su oblikovali modernu Europu

Britanski povjesničar Ian Kershaw kroz dvanaest eseja o fascinantnim političkim ličnostima 20. stoljeća pokušava pronaći odgovor na pitanje stvaraju li društvene okolnosti lidere i koji preduvjeti određuju vrstu vlasti kojom će vladati, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Osobnost i moć". Od Lenjina do Kohla, preko de Gaullea, Franca, Tita i Thatcher, Kershaw se pita bi li ostavili traga u povijesti da je kontekst u kojem su došli na vlast bio drukčiji.

Zdenko Duka

2. rujna 2024. / Perspektive

PUTOPIS

Amerikanci na Balkanu. Povratak u prošlost Ive Škorića. Usporedbe

Kako to izgleda kada se naturalizirani Amerikanac iz šuma i planina Vermonta privremeno izmjesti natrag na brdoviti Balkan kojeg je napustio prije više od trideset godina, otkriva Ivo Škorić u tekstu koji predstavlja odmak od njegovih uobičajenih analiza društva i politike u SAD-u. U društvu sina, Škorić obilazi daleku rodbinu i stare prijatelje, prolazi kroz povijest svoje obitelji i nekadašnje države, uočava drastične razlike u odnosu na život u Americi, ali i neočekivane sličnosti.

Ivo Škorić

29. kolovoza 2024. / Rasprave

FINANCIJE

HNB će i dalje puniti rekordne profite banaka i proračunu uskraćivati stotine milijuna eura

Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.

Viktor Viljevac

28. kolovoza 2024. / Perspektive

POVIJEST

Socijalizam na američkoj pšenici i talijanskim lakim notama. Osvrt na knjigu Anite Buhin

Knjiga "Jugoslavenski socijalizam „sa okusom mora, sa okusom soli“" temeljito i dobro analizira mediteranizaciju jugoslavenske popularne kulture, piše Enis Zebić u svojem osvrtu. Iako nedostaje kontekstualizacija ekonomske krize i političkih tenzija u Jugoslaviji, Anita Buhin kroz tri studije opsežno opisuje ključne probleme popularne kulture u socijalističkom društvu.

Enis Zebić

23. kolovoza 2024. / Publikacije

EKONOMIJA

Neizvjesnost u ekonomiji nije samo nespoznatljiva, nego je to i ono što će netko napraviti

Ni stotinu godina nakon što je Frank Knight opisao razliku između rizika i neizvjesnosti, potonja nije inkorporirana u razumijevanje ekonomskih zbivanja, piše Željko Ivanković u osvrtu na knjigu "Uncertainty and Economics: A Paradigmatic Perspective" Christiana Müllera-Kademanna. Iako se snažno hvata ukoštac s ekonomskom neizvjesnošću, knjiga ostaje zarobljena u pretpostavku da cijene reflektiraju sve ekonomske informacije, i propušta uočiti da ekonomija nije autonomna od politike i tehnoloških promjena, koji su također izvor neizvjesnosti

Željko Ivanković

22. kolovoza 2024. / Perspektive

FILOZOFIJA

In memoriam Alvin Goldman. Čovjek koji je epistemologiju otvorio svijetu

Nedavno preminuli analitički filozof Alvin Goldman pretvorio je epistemologiju u disciplinu relevantnu za svakodnevnu praksu, piše Hana Samaržija o "ocu društvene epistemologije". Povezao je epistemologiju s društvenim i kognitivnim znanostima, jačajući joj relevantnost analizom stvarnih uvjeta spoznaje.

Hana Samaržija

21. kolovoza 2024. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Intelektualac je uvijek samosvjesni odmetnik. Osvrt na dvije knjige Nenada Popovića

U svojem osvrtu na knjige "Život s njima" i "Ukrajinski dnevnik" Nenada Popovića, Jadranka Pintarić se pita tko danas sluša intelektualce. Popoviću je, nalazi, dužnost govoriti za onoga koji nema ili mu se ne daje glas, ali i da neprestano sumnja, propituje i traži odgovore.

Jadranka Pintarić

16. kolovoza 2024. / Perspektive

POVIJEST

Posljednji vic komunizma. Skriveni humor za vrijeme vladavine Envera Hoxhe

Albanija je jedna od važnih zanemarenih tema iz vremena hladnog rata, a Stefan Çapaliku poduzeo je važan korak za afirmaciju ove teme, piše Božo Kovačević u pregledu Çapalikuove knjige o antirežimskom humoru za vrijeme komunizma u Albaniji. Kroz "Jokes of Albanian Communist Days", Çapaliku još jednom razobličuje strahote Hoxhinog režima s kojima, vjeruje, svijet nije dovoljno upoznat.

Božo Kovačević

14. kolovoza 2024. / Rasprave

FILOZOFIJA

Metafizika turbofolka. Susret s Dionizom unutar bakanalijske ekonomije kafane

U svojoj kritičkoj analizi fenomena turbofolka, Darko Vinketa ga povezuje s filozofskom misli od Nietzchea do Bataillea, naglašavajući njegov potencijal za subverziju društvenih konvencija i povratak načelima Dioniza, boga kaosa.

Darko Vinketa

9. kolovoza 2024. / Perspektive

POPULARNA KULTURA

Nejednakost, segregacija i zamke tehnološkog napretka. Ozbiljne teme u seriji inspiriranoj igrom

Animirana serija Arcane u devet epizoda priča iznenađujuće zrelu i relevantnu priču s obzirom na to da je proizašla iz video igre čija su ciljana publika tinejdžeri, piše Ivan Fischer. Inovativna animacija francuskog studija spaja se s majstorskom glazbom i složenim, nijansiranim likovima kako bi stvorila potresne, osobne drame, ali i brojne paralele s aktualnim problemima stvarnog svijeta, od jaza između bogatih i siromašnih, preko opasnosti razvoja novih tehnologija, do mentalnog zdravlja i sustavnog otpora promjenama. Sve to čini s nevjerojatnim stilom i pažnjom posvećenom svakom detalju produkcije.

Ivan Fischer

8. kolovoza 2024. / Rasprave

ŠTO JE LOGIKA (1)

Zaključivanje u prirodnom i artificijelnom jeziku. Od Aristotela prema Fregeu

U prvom nastavku serijala o logici, Zvornimir Šikić predstavlja njene temeljne forme, definicije i teoreme, te pokazuje kako je apstrahiranje formi iz prirodnih jezika logiku čvrsto vezalo uz njihovu sintaksu.

Zvonimir Šikić

2. kolovoza 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Geni i pošteno sportsko natjecanje. Granica uključivosti

Nakon što je slučaj alžirske boksačice Imane Khelif izazvao brojne reakcije s obje strane ideološkog spektra, Tamara Čačev postavlja pitanje gdje bi točno trebalo podvući crtu u slučajevima urođenih prednosti sportaša. Što učiniti s natjecateljima koji zbog mutacija u svojim genima, možda još i neotkrivenim, imaju prednost nad ostalima? U eri molekularno-genetskih testiranja uvođenje sportskih kategorija moglo bi poprimiti sasvim novo značenje.

Tamara Čačev

28. srpnja 2024. / Rasprave

Informacijska infrastruktura i sigurnost

U minimiziranju cyber-napada ključna je uloga javnosti. Upravo tu pojavili su se propusti

U seriji cyber-napada na hrvatske institucije najviše su nedostajala izviješća o napadačima i karakteristikama napada koja bi stručnjacima za sigurnost omogućila pripremiti se i prepoznati buduće sčične napade istih napadača, piše Damir Paladin. U prvom dijelu članka objašnjava da su suvremeni cyber-napadači već organizirani kao velike i razvijene tvrtke s odjelima istraživanja, egzekucije, upravljanjem novcem

Damir Paladin

28. srpnja 2024. / Rasprave

Velika Britanija: Izbori i nakon njih

Starmerizam, politika koja ‘neće biti opterećena doktrinom’?

U prvom dijelu članka Tin Radovani pokazuje što je dovelo do povijesne pobjede Laburista, odnosno povijesnog poraza Konzervativaca. U drugom dijelu rekonstruira postizbornu ekonomsku, vanjskopolitičku i parlamentarnu strategiju novog britanskog premijera koji je samo dva tjedna nakon izbora predstavio zakonodavni program s čak 39 prijedloga zakona, osnivanje Vijeća za industrijsku strategiju te izjavio da od plana Konzervativaca o deportaciji azilanata neće biti ništa

Tin Radovani

24. srpnja 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Još jedna izgubljena bitka tehno-civilizacije. Osveta plastike

Na temelju nekoliko recentnih znanstvenih radova Tamara Čačev priča 'jednu od najstrašnijih priča u povijesti naše civilizacije'. Voda koju pijemo i zrak koji udišemo, ali i hrana koju jedemo mi i ostala živa bića, sve je kontaminirano mikro i nano česticama plastike. O posljedicama dugotrajnog izlaganja ljudi i drugih živih bića tim česticama još znamo premalo, ali rezultati nekih istraživanja objavljuju se s oprezom da se u interpretacijama ne zloupotrijebe

Tamara Čačev

22. srpnja 2024. / Perspektive U fokusu

Američki izbori

Bože, spasi Ameriku

Nije problem Joea Bidena samo to što je star, piše Ivo Škorić u članku u kojem objašnjava sve nedosljednosti njegove političke karijere i stvarne probleme u čijem je nastajanju sudjelovao a nije ih rješavao: stopa smrti od predoziranja podsjeća na stopu smrti od alkoholizma u Rusiji u najgorem desetljeću. Škorić u jednom povijesnom pregledu opisuje neke od 13 atentata na američke predsjednike

Ivo Škorić

16. srpnja 2024. / Publikacije Rasprave

FILOZOFIJA

Kako i što sam pomagao Popperu. Shearmur o radu s filozofskim velikanom

Jeremy Shearmur proveo je većinu sedamdesetih godina prošlog stoljeća kao asistent Karla Poppera. Nakon članka o uređivanju recentnog izdanja Hayekove knjige 'Law, Legislation and Liberty, koji su Ideje.hr objavile u veljači, ovdje se osvrće na godine suradnje s Popperom, ukratko se prisjeća kako je do nje došlo, kako je izgledala i koji je bio njegov - po vlastitim riječima skromni - doprinos Popperovu opusu.

Jeremy Shearmur

15. srpnja 2024. / Perspektive

ASTROFIZIKA

Priča o galaktičkom kanibalizmu. Otkriće najveće crne rupe nastale od zvijezde.

Mliječna staza dom je stotinama milijardi zvijezda koje se razlikuju po masama, bojama i temperaturama. Zahvaljujući modernim teleskopima poput onih na svemirskoj letjelici Gaia, postižemo sve preciznija opažanja zvijezda, ali i planeta i manjih tijela u našoj galaksiji, piše Lana Ceraj. Gaia je do sada mapirala položaje gotovo 2 milijarde zvijezda, a za to je zaslužan tim europskih znanstvenika iz konzorcija Gaia. Upravo su oni, prilikom standardnih analiza u pripremi nove objave podataka, neočekivano otkrili crnu rupu zvjezdanog porijekla izuzetno velike mase.

Lana Ceraj

15. srpnja 2024. / Perspektive

URBANIZAM

Nova Stara Vlaška. Konzervatorsko ograničenje na štetu kvalitete života

Novo rješenje uređenja Stare Vlaške donosi estetske i funkcionalne promjene, no ostaje otvoreno pitanje sadnje drveća koje bi donijelo prijeko potrebni hlad, piše Marina Pavković. Konzervatorske smjernice zabranjuju krajobrazna uređenja koja bi narušila vizuru na katedralni sklop, no stabla zasađena u nastavku ulice danas pružaju ugodan hlad a da ne zaklanjaju pročelja ili Katedralu.

Marina Pavković

11. srpnja 2024. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Narativi služe da se u protok vremena unese smisao. Na kraju, svi postanemo priče.

Čitajuči publicistiku, učimo kroz informaciju, a čitajući priče - kroz imaginaciju. Ljudska vrsta svoj napredak ne zahvaljuje samo znanju i obrazovanju, nego i maštanju, izlaženju iz okvira, zamišljanju novih svjetova, piše Marija Ott Franolić u svojoj priči o pričama, u kojoj preporučuje cijeli pregršt knjiga vrijednih čitanja

Marija Ott Franolić

9. srpnja 2024. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Cartagena de Indias. Poniženje Britanaca u bitci za srebro Novog svijeta.

Nakon laganog osvajanja Portobella, britanski admiral Vernon okrenuo se prema španjolskom gradu Cartagena de Indias, ključnoj točci kroz koju je prolazila većina svjetskog srebra početkom 18. stoljeća, iskopanog u bolivijskim rudnicima. Oleg Maštruko objašnjava kako je došlo do ove bitke i kako se razvila, te kako je britanski admiral, koji je već naručio medalju za svoju pobjedu, pretrpio jedan od najsramotnijih poraza kraljevske mornarice u njezinoj povijesti.

Oleg Maštruko

6. srpnja 2024. / Rasprave

Rasprave

Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra

Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku

Ideje.hr

5. srpnja 2024. / Perspektive Publikacije

OSVRTI

Što je hrabrost? Sposobnost za nijansu nužna je da bi se spasili.

U knjizi "Hrabrost je u nijansi" Jean Birnbaum, istražujući mogućnosti za suočavanje sa svijetom sve izraženijeg fanatizma i netolerancije, poziva u pomoć Camusa, Orwella, Arendt, Arona, Barthesa, Bernanosa, Tillion. Piše Zdenko Duka.

Zdenko Duka

2. srpnja 2024. / Uncategorized

SJEDINJENE DRŽAVE

Komfor dogmatizma. Kandidat s nogom u grobu i kandidat s nogom u zatvoru

Sjedinjenim Državama caruje dogma, piše Ivo Škorić u svojem pregledu aktualne političke situacije u toj državi. Dogma oko ograničenja brzine, oko nošenja oružja, oko niskih poreza. Rijetko tko je racionalan, osim možda milijardera, koji vrlo dobro znaju svoje prioritete, bez obzira na posljedice po ostatak ljudske vrste.

Ivo Škorić

27. lipnja 2024. / Perspektive

FILOZOFIJA

Zanemarena mistika Kantovog opusa. Utjecaj Swedenborga na Kritiku čistog uma

Uvriježen pogled na Kantov opus često izostavlja ulogu misticizma, no Stephen Palmquist vjeruje kako ideje švedskog mistika Emanuela Swedenborga nisu samo oblikovale Kantove rane radove već su utjecale i na njegov kasniji kritički opus. Filip Drača istražuje ove tvrdnje, kao i protuteze Ayina Maharaja, te poziva na istraživanje utjecaja misticizma i na druga velika imena u filozofiji.

Filip Drača

27. lipnja 2024. / Rasprave

FRANCUSKA

Između ekstremne desnice i republikanaca. Razorena obećanja Macronove vladavine

Francuska se pomakla dobrano udesno, uz imigraciju koja je ponovno glavna tema izbora i sve slobodnijeg rasističkog i diskriminatornog govora u javnosti, piše Jelena Prtorić u pregledu aktualnog političkog stanja u toj državi i kretanja proteklih godina koja su do njega dovela. Predsjednik Macron iznevjerio je svoja obećanja, a njegova naprasna odluka raspisivanja parlamentarnih izbora nakon neuspjeha na europskim mogla bi kao posljedicu imati situaciju u kojoj će ekstremna desnica po prvi put u petoj republici krojiti unutarnju politiku.

Jelena Prtorić

26. lipnja 2024. / Rasprave

POVIJEST MATEMATIKE

Kako su nastali brojevi, računanjem ili apstrahiranjem

U drugom članku o radu francuske matematičarke i povjesničarke Karine Chemla fokus je na njezinom istraživanju o razvoju brojeva i decimalnog sustava s mjesnom vrijednošću broja u Kini. Prema Željku Ivankoviću istraživanje povijesti i matematičke prakse u različitim kulturama potkrepljuje zaključak o praktičnoj prirodi matematike

Željko Ivanković

23. lipnja 2024. / Perspektive

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Bitna pitanja prije, tijekom i nakon izbora u Britaniji. Utjecaj Faragea i budućnost Konzervativne stranke

Rezultati predstojećih parlamentarnih izbora u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo su sigurna stvar, no to ne znači da detalji nisu bitni. Jeremy Shearmur otkriva kako upravo o nekoliko ključnih detalja ovise budući smjer Konzervativne stranke, odnos političkih snaga u Škotskoj i potencijalni utjecaji manjih stranaka, Liberalnih demokrata i populističke Farageove stranke Reform UK.

Jeremy Shearmur

21. lipnja 2024. / U fokusu

PSIHOLOGIJA

Može li kockar govoriti? Čin koji tjera na postavljanje teških pitanja

Kada je Thích Quảng Đức 1964. zapalio vlastito tijelo u Saigonu kao protest protiv opresije kršćana nad budistima, on nije bio duševno uznemiren, nego spreman umrijeti za svoja uvjerenja, piše Ivan Flis u tekstu o potresnom slučaju s Markovog trga. No, kada netko s poviješću narušenog mentalnog zdravlja to učini, taj čin se ne može čitati kao išta osim nešto osobno. Opasani s ta dva ruba - ludila i političkog - nama, koji svjedočimo samospaljivanju, naš svijet ima smisla, posebno ako nismo depresivni niti radikalno politični.

Ivan Flis, Lana Bojanić

18. lipnja 2024. / U fokusu

RATNI ZLOČINI

Slučaj Foča. O zločincima, žrtvama i o premalo dobrih ljudi. Moralna obveza na reakciju

Knjiga "Ženski sud - slučaj Foča" donosi svjedočenja tri žene i jednog muškarca, žrtava i svjedoka masovnih silovanja u Foči, te kronologiju i opis zločina srpskih vojnih i paravojnih snaga u Foči u ratu u BiH, piše Enis Zebić. To je knjiga potrebna žrtvama, ali i počiniteljima i njihovim nalogodavcima. Potrebna je i javnosti Srbije, ali i kao ohrabrenje i putokaz ženama žrtvama silovanja u ratnim konfliktima drugdje na svijetu - kako se boriti za svoja prava i za pravdu.

Enis Zebić

18. lipnja 2024. / Publikacije

promocija knjige

Boris Kožnjak: Metafizički temelji fizike mikrosvijeta

U sklopu programa Priroda uživo u knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu Boris Kožnjak predstavio je svoju knjigu Demokritova tjelešca i Parmenidova punina. Kao moto, autor se poslužio zaključkom Daniela Dennetta da 'ne postoji znanost oslobođena od filozofije, postoji samo znanost čija je filozofska prtljaga ukrcana bez pregleda'. Ljubaznošću organizatora Darija Hrupeca i knjižnice Bogdan Ogrizović u nastavku prenosimo video-zapis predavanja, kratki sadržaj knjige i bilješku o autoru

Ideje.hr

13. lipnja 2024. / Perspektive

TEATAR

Tragedija osvete od Seneke do Shakespearea. Divlje strasti i završna katastrofa

Od Tijesta, preko Španjolske tragedije do Hamleta i Tita Andronika, zadana struktura tragedija osvete neizbježno započinje stravičnom nepravdom, a kulminira u spektaklu zaključnoga krvoprolića. U pregledu povijesti žanra, Sebastian Kukavica argumentira kako se zajednica u tragediji osvete pročišćava tek prolazeći kroz ekstremno nasilje koje se ne uspijeva zadovoljiti ni nezamislivom okrutnošću.

Sebastian Kukavica

12. lipnja 2024. / Publikacije

promocija knjige

Nadežda Čačinović: Za koga pišemo? Nada da će poruka u boci dospjeti daleko

Jesenski i Turk objavio je knjigu Nadežde Čačinović Poželjnost krize koja je 17. lipnja predstavljena u Zagrebu u knjižnici Bogdan Ogrizović. Ljubaznošću autorice ovdje objavljujemo uvodni članak u knjizi.

Ideje.hr

10. lipnja 2024. / U fokusu

konferencija za medije

Apel za mir i žurni prekid svih ratova u svijetu!

Akademik Ivo Šlaus počasni predsjednik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te član međunarodnog savjeta Pugwash Conferences on Science and World Affairs, inicirao je Apel za mir koji je potpisao niz uglednih predstavnika javnog života u Hrvatskoj i u svijetu. Apel su predstavili bivši predsjednici RH Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim filozofkinje Ivana Skuhala Karasman i Marita Brčić Kuljiš, te Krunoslav Pisk, u ime Nezavisnog sindikata znanosti. U nastavku donosimo tekst Apela

Ideje.hr

8. lipnja 2024. / Publikacije

POVIJEST MATEMATIKE

Je li matematika Zapada superiorna matematici Istoka?

Tijekom povijesti a i danas u različitim se dijelovima svijeta matematika drukčije prakticirala. Francuska povjesničarka matematike i filozofkinja Karine Chemla smatra te razlike bitnima za razumijevanje prirode matematike. No, suprotstavlja se predodžbi prema kojoj je matematika na Zapadu superiorna matematici Istoka. Željko Ivanković prikazuje njezin zbornik o povijesti matematičkog dokaza na Istoku i Zapadu u kojem objašnjava i razlike između tih matematičkih kultura.

Željko Ivanković

6. lipnja 2024. / Uncategorized

EUROPSKI IZBORI

Posljednje predizborno sučeljavanje: Kako će nakon izbora izgledati EU politika?

Predstavnici istaknutih političkih opcija uoči izbora za Europski parlament podijelili su stavove o budućnosti odlučivanja u Europskoj uniji, migracijama, nestašici radne snage te demografskim politikama

Ideje.hr

6. lipnja 2024. / Perspektive

JAVNE FINANCIJE

Koliko je otvoren hrvatski proračun? Tema koju ne treba prepustiti samo političarima i činovnicima

Unatoč otvorenosti proračuna, mogućnosti za sudjelovanje javnosti u proračunskim procesima su slabe, piše Katarina Ott o rezultatima ovogodišnjeg međunarodnog istraživanja o otvorenosti proračuna u kojem je Hrvatska poboljšala svoj rezultat. No, nedovoljno, ako svoje sudjelovanje u proračunskim procesima ne intenziviraju svi sudionici, od Sabora i nezavisnih institucija do stručnjaka i što šire javnosti

Katarina Ott

5. lipnja 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kako okoliš utječe na našu DNA? Prekidači za gene i opasnost pokušaja pomlađivanja

Iako ekstremni utjecaji okoliša mogu izazvati oštećenja molekule DNA, njegov je utjecaj na našu biološku osnovu uglavnom mnogo suptilniji, piše Tamara Čačev. Epigenetske promjene pod utjecajem okoliša reguliraju aktivnost gena, na reverzibilne načine, tako što "gase" i "pale" dijelove njihove ekspresije. Razumijevanje ovog procesa otvara mogućnost utjecaja na ekspresiju vlastitih gena kroz ishranu i životni stil, ali i opasnosti koje bi proizišle iz pokušaja okretanja biološkog sata.

Tamara Čačev

31. svibnja 2024. / U fokusu

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

Velika očekivanja i male mogućnosti buduće laburističke vlade. Prostor za rast populizma

Na skorim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu premoćnom će većinom vjerojatno pobijediti Laburisti, no brzo bi mogli otkriti da je vlast otrovani kalež, analizira Jeremy Shearmur društveno, gospodarsko i političko okruženje nakon 14 godina vladavine Konzervativne stranke. Problemi su brojni a mogućnosti bilo koje buduće vlade vrlo su ograničene, pa bi razočaranje birača lako moglo izazvati novi uspon populizma.

Jeremy Shearmur

29. svibnja 2024. / Perspektive

JAPAN

Urušavanje utjecaja jakuza. Od romantiziranja samurajske prošlosti do osvete izdanih političara

Velimir Grgić istražuje povijest i evoluciju jakuza, od kockarskih pacera i nasilnih bandi s dna društvenog staleža do suvremenih kriminalnih sindikata. Kroz brojeve, tetovaže i samurajski kod otkriva njihov utjecaj na japansku povijest i njihov neočekivan i vrlo temeljit poraz od strane nekadašnjih bliskih saveznika - japanske Liberalno demokratske stranke.

Velimir Grgić

22. svibnja 2024. / Rasprave

Europski izbori

Drugo predizborno sučeljavanje: Hrvatska politika u Europskoj uniji

Sudionici su iznijeli svoje stavove o mogućoj promjeni konsenzualnog odlučivanja u Europskoj uniji, govorili su i o imigracijskim politikama, problemu iseljavanja, osvrnuli se na postojeći sustav kohezijskih fondova

Ideje.hr

21. svibnja 2024. / Perspektive

IN MEMORIAM

Kraj putovanja Nenada Miščevića. Filozof neusporedive širine i zaraznog utjecaja

Povodom smrti Nenada Miščevića Ideje.hr, u suradnji s Vox Academiae Riječkog sveučilišta, objavljuju govor koji je Dunja Jutronić održala na posljednjem ispraćaju, te in memoriam koji je napisao Nenad Smokrović.

Ideje.hr, Dunja Jutronić, Nenad Smokrović

18. svibnja 2024. / Perspektive

UMJETNA INTELIGENCIJA

Matematika neuronskih mreža. Je li ChatGPT simplificiran model ljudskog mozga?

U članku o umjetnoj inteligenciji Zvonimir Šikić objašnjava kako se generativni pretrenirani transformatori koriste za stvaranje pisanih sadržaja. Opisuje princip rada i treniranja neuronskih mreža, ali i ograničenja, te zaključuje kako svejedno mogu pokazati da su neke ideje, na prvi pogled nezamislive, ipak zamislive, možda i realne.

Zvonimir Šikić

17. svibnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Uzurpira li Vlada diobu vlasti? Što bi trebao raditi Ustavni sud?

Funkcionira li načelo diobe vlasti u Hrvatskoj i jesu li potrebne promjene? Na ta su pitanje odgovarali Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda RH, Enes Kulenović, profesor političke filozofije na Fakultetu političkih znanosti, Sanja Barić, profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci. Raspravu je moderirala Jasmina Popović

Ideje.hr

15. svibnja 2024. / Rasprave

EKONOMIJA

U Saitovoj viziji svi bi čistili ulice i radili hranu. Pitanje je – zašto ne? I zašto odrast a ne održivi razvoj?

Odrast, odustajanje od ekonomskog rasta, japanskog filozofa Koheia Saita nije povratak u kameno doba, već put u bolji život, piše Filip Drača o knjizi 'Slow Down: A Degrowth Manifesto'. Ne radi se o spašavanju okoliša radi njega samog, ekonomski rast je i monotonija jednog te istog napornog posla cijeli život. Među prijedlozima promjena je i jedno iznenađenje, oblik rada koji je, ako se radi dobro - neefikasan. Koji?

Filip Drača

14. svibnja 2024. / Uncategorized

Klub Batina

Točno u podne: Dioba vlasti – vladavina prava

U 12:00, 15. svibnja Ideje.hr organiziraju razgovor o diobi vlasti. Uvodničar je Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su Enes Kulenović, profesor Fakulteta političkih znanosti, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i profesorica Anita Blagojević s Katedre ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Razgovor u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu moderira Jasmina Popović i bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti

Ideje.hr

13. svibnja 2024. / U fokusu

Europski izbori

Je li veto u Europi anakronizam ili nije? Prvo sučeljavanje uoči europskih izbora.

Stephen Nikola Bartulica iz Domovinskog pokreta, Tomislav Sokol iz HDZ-a, Zvonimir Troskot iz Mosta, Jelena Miloš iz Možemo!, Milorad Pupovac iz SDSS-a te Zorislav Antun Petrović iz Zelene alternative-Održivi razvoj Hrvatske raspravljali su o hrvatskoj politici u Europskoj uniji.

Ideje.hr

10. svibnja 2024. / Uncategorized

RASPRAVE

Sučeljavanje stranaka uoči izbora: Hrvatska politika u Europskoj uniji

U 10:00 sati, 13. svibnja Nezavisni sindikat znanosti i Ideje.hr u suradnji s članovima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) organiziraju predizborno sučeljavanje pod nazivom 'Hrvatska politika u Europskoj uniji'. Da suprotstave svoje stavove pozvani su Domovinski pokret, HDZ, Most, Možemo!, SDSS i Zelena alternativa-Održivi razvoj Hrvatske. Sučeljavanje će se održati u zgradi Hypatia, Ulica Florijana Andrašeca 18A u Zagrebu (1. kat, dvorana Andromeda).

Ideje.hr

9. svibnja 2024. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Prikaz prosječnog života u Jugoslaviji. Sreća izvan dohvata većine

Goran Ferčec odvažno se prihvatio zadatka stvaranja književnog djela koje eksplicitno tematizira zadnja dva desetljeća Jugoslavije kroz prizmu života potpuno prosječne osobe, piše Hana Samaržija u svojem osvrtu na knjigu 'O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća'. Ljudski život u Ferčecovom je prikazu niz propusta i razočaranja, a njegova neimenovana radnica sretnija ne bi bila ni u kojem drugom sustavu.

Hana Samaržija

4. svibnja 2024. / Perspektive

umjetnost

Tulumi Lovre Artukovića u interpretaciji Leonide Kovač

Ono što postoji na platnima Lovre Artukovića bliskije je permanentnom performansu koji se događa ispod praga percepcije, negoli kategoriji slike, piše Leonida Kovač. Tri rada povezana pojmom tuluma - dvije slike i jedna prostorna instalacija - dio su izložbe koju je kao kustosica postavila s umjetnikom u Zagrebu ove godine. U svojem osvrtu Kovač izložbu promatra u širem kontekstu Artukovićevog stvaralaštva, povezuje je s njegovim drugim radovima i njegovim pristupom umjetnosti.

Leonida Kovač

3. svibnja 2024. / Rasprave

INSTITUCIONALIZAM

I korupcija je ekonomski funkcionalna, ako nema bolje alternative. Teret perifernosti

Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja

Josip Lučev

1. svibnja 2024. / Rasprave

POLITIKA I RELIGIJA

Zašto evangelički kršćani podržavaju Donalda Trumpa? Paralele s kraljem Kirom

Donald Trump se ni najmanje ne doima usklađen s vrijednostima konzervativnih evangeličkih kršćana, no unatoč tome on uživa njihovu snažnu podršku, piše Jeremy Shearmur u svojoj dubinskoj analizi ovog fenomena. Ulazi u povijest konzervativne kršćanske kulture u Americi, i objašnjava kako je Trump zadobio podršku ne kao osoba kršćanskih vrlina, već kao osoba koja ispunjava ciljeve evangeličkih kršćana.

Jeremy Shearmur

26. travnja 2024. / Perspektive

IN MEMORIAM

Oproštaj od nježnog diva filozofije. Daniel Dennett o velikim je temama pisao nevjerojatnom lakoćom

Bavio se prirodom uma i svijesti, slobodom volje, evolucijskom teorijom i religijom, piše Pavel Gregorić o nedavno preminulom filozofu kojeg je imao priliku i upoznati. Daniel Dennett se u svojim radovima uvijek oslanjao na prirodne znanosti, koristeći pažljivo oblikovane argumente s puno primjera, duhovitih analogija i maštovitih misaonih eksperimenata, uz majstorsko korištenje engleskog jezika.

Pavel Gregorić

25. travnja 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Sprečavanje epidemija, zaštita okoliša. Što je eDNA i kako i amateri mogu biti korisni istraživačima?

Pretpostavlja se da između 80 posto i 90 posto vrsta na našem planetu još nije otkriveno, piše Tamara Čačev i pojašnjava novu metodu istraživanja složenih interakcija života i okoliša koja nalikuje forenzici iz kriminalističkih serija. Dok dio terenskog rada za njih mogu obaviti drugi, čak i na turističkim putovanjima, znanstvenici se u laboratorijima mogu posvetiti analizi prikupljenih podataka

Tamara Čačev

24. travnja 2024. / Perspektive

HRVATSKA POVIJEST

Izbrisani. Dva impressuma Hrvatske enciklopedije 1941. godine. Sudbina uključenih Židova i HSS-ovaca

Postoje dva impressuma Ujevićeve Hrvatske enciklopedije, čije se prvo izdanje pojavilo netom pred uspostavu ustaške vlasti u NDH. Enis Zebić otkriva kako su nakon objave u kratkom roku nestala imena Židova i HSS-ovaca koji su sudjelovali u njezinom stvaranju. Prateći njihove biografije otkriva kako neki izbrisani nisu živi dočekali kraj rata, dok su neki od preživjelih imali problema i s narednim režimom. Istraživanje je pokazalo kako su impressum mijenjale ustaške vlasti, dok za alternativnu teoriju – da je izmijenjen još ranije pod pritiskom Beograda - nema temelja u prikupljenoj građi.

Enis Zebić

19. travnja 2024. / Perspektive

Parlamentarni izbori 2024.

Kombinatorika raspleta. Plenkovićeve opcije, oporbene konstrukcije. Novi izbori.

Uz scenarije raspleta postizborne situacije, Zdenko Duka skreće pažnju i na obećanja kakve bi politike vodile desnica i ljevica kad bi uspjeli sastaviti vladu: koje bi poreze uvodili, koje bi institucionalne promjene proveli. A neke bi se stvari mogle dogoditi i same od sebe, na primjer imobilizacija Ustavnog suda, jer u roku reizbora većine ustavnih sudaca dvotrećinska većina koja bi se usuglasila i izglasala ih je - nezamisliva

Zdenko Duka

19. travnja 2024. / Perspektive

IN MEMORIAM PETER HIGGS

Genijalni teoretičar s ljudskim kvalitetama. Prokletstvo ‘božje čestice’

Peter Higgs je u svojim najplodnijim znanstvenim godinama živio u zlatnom dobu fizike elementarnih čestica i imao je genijalnost povezati koncepte koji nadilaze to specifično područje fizike, piše Davor Horvatić o preminulom nobelovcu. On nije bio samo genijalni teoretičar, bio je poznat i po skromnom i povučenom stilu života, a njegovu predanost i znatiželju nisu promijenili ni sva slava ni vanjska priznanja.

Davor Horvatić

19. travnja 2024. / Perspektive

MATEMATIKA I GLAZBA (1)

Dvanaest veličanstvenih. Matematika glazbene oktave

U svojem eseju o matematici podjele tonova unutar oktave, Zvornimir Šikić ulazi duboko u povijest razvoja muzičkih skala, prolazi kroz eksperimentiranja s različitim modusima i skalama, te pojašnjava zašto je u modernoj muzici uvriježena dodekatonska, kromatska skala.

Zvonimir Šikić

15. travnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Pet ključnih pitanja o useljavanju i iseljavanju. Video.

Dana prije predizborne šutnje Ideje.hr i Sindikat znanosti održali su raspravu o migracijama i što politika može učiniti s time u vezi. Sudjelovali su Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Ideje.hr

15. travnja 2024. / Perspektive

MATEMATIKA I GLAZBA (2)

Pitagorin zakon malih brojeva. Od glazbe do fizike i natrag

U svojem drugom eseju o matematici glazbe, Zvonimir Šikič objašnjava matematičku logiku tonova i konsonantnosti, započinjući s otkrićem Pitagorejaca, pojašnjavajući fizikalni model zvuka kroz niz primjera koji se mogu čuti i vidjeti, te čini puni krug natrag do glazbe.

Zvonimir Šikić

14. travnja 2024. / Perspektive

MEĐUNARODNA POLITIKA

Bijeg u BiH od progona za korupciju. Slovački obavještajac i sigurnosni dužnosnici traže azil

Tri bivša visokopozicionirana člana slovačkih sigurnosnih službi, skrivaju se od slovačkog pravosuđa u Bosni i Hercegovini, gdje su zatražili azil, piše Sofija Kordić. Istraživački novinari iz Slovačke i BiH tvrde da slovački bjegunci u BiH uživaju određenu zaštitu zbog spore birokracije i potencijalne političke podrške, što im omogućava da se izmaknu pravosuđu do povoljnog trenutka za povratak u Slovačku.

Sofija Kordić

12. travnja 2024. / Uncategorized

Izborna sučeljavanja

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

Ideje.hr

11. travnja 2024. / Publikacije

KNJIŽEVNOST

O moći gledanja. ‘Rasprizorenja’ Leonide Kovač

'Rasprizorenja' Leonide Kovač važna su knjiga iz dva razloga koji se čitateljima nenametljivo predočuju, piše Biljana Kašić. Knjiga promišlja o etičkoj odgovornosti i inaugurira drugačiji pristup analizi teorije i prakse, nudeći koncept "rasprizorenja" kao protudiskurs teroru slikovnih opsjena.

Biljana Kašić

10. travnja 2024. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Odvažna akcija kraljevske flote. Napad na talijansku luku koji je inspirirao Pearl Harbor

Britance ništa nije moglo odvratiti od odvažnog zračnog napada na talijansku luku Taranto, utvrđenu poziciju na kojoj se skrivao značajan dio talijanske flote za Drugog svjetskog rata, piše Oleg Maštruko. Ni nesreća koja im je prepolovila dostupne nosače zrakoplova, ni avioni koji su pali u more prije same akcije. U studenom 1940. uspješno je izveden jedan od prvih značajnih napada mornaričke avijacije u povijesti, koji su Japanci potom pomno proučavali u pripremama za Pearl Harbor.

Oleg Maštruko

6. travnja 2024. / Perspektive

portret

John von Neumann. Ogroman znanstveni utjecaj, neobično nedovoljno poznat.

Nekoliko recentnih biografija približavaju širem krugu čitatelja djelo i karakter čovjeka kojeg mnogi koji imaju osnove o tome govoriti smatraju jednim od najutjecajnijih znanstvenika ikad, piše Slaven Smojver. Von Neumannov doprinos matematici, fizici, ekonomiji, računarstvu, statistici, čak i biologiji je izniman, no pozor zaslužuju i njegovi politički stavovi, posebno 'politika prve upotrebe' atomskog oružja

Slaven Smojver

2. travnja 2024. / Perspektive

ARHITEKTURA

Zatočenik Studentskog centra u Zagrebu. Zaboravljeni biser Bauera i Haberlea

Francuski paviljon, ekstravagantno umjetničko djelo i vrijedan eksponat u centru grada, čak ni nakon obnove gotovo ne postoji u svijesti Zagrepčana, a još manje posjetilaca grada, piše Marina Pavković. Radi se o građevini koja zaslužuje društvenu osviještenost i punokrvan cjelogodišnji život, no za to je potrebno iznova razmotriti svrhu i budućnost Studentskog centra.

Marina Pavković

1. travnja 2024. / Perspektive

IN MEMORIAM DANIEL KAHNEMAN

Izgradnja bihevioralne ekonomike, dva prijateljstva i jedno neprijateljstvo.

U povodu smrti nobelovca Daniela Kahnemana Goran Mihelčić prikazuje njegov znanstveni doprinos izgradnji i razvoju bihevioralne ekonomike, prijateljstvo sa Amosom Tverskim i Richardom Thalerom ali i neprijateljstvo s Gerdom Gigerenzerom. Uz nesaglediv doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja Kahnemanova znanstvena djelatnost imala je i svoje duboke padove

Goran Mihelčić

1. travnja 2024. / Perspektive

SJEDINJENE DRŽAVE

Središnji događaj globalne izborne godine. Borba da izbori u SAD-u ne budu i posljednji

Donald Trump se obraća svima koji se osjećaju izigrani od postojećeg sustava: On je njihova osveta. Kaos koji će posijati je njihova zadovoljština. Biden poziva na jedinstvo građana i suradnju sa saveznicima u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Čovjek bi, piše Ivo Škorić, greškom mogao pomisliti da je tu izbor jasan.

Ivo Škorić

1. travnja 2024. / Perspektive

FILOZOFIJA

Je li život bez nade zaista život? Svendsenov pregled filozofije nade od Antike do Camusa

Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.

Zdenko Duka

20. ožujka 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Liječnike bi ocjenjivali po broju zahvata a ne po kvaliteti. Video rasprave o ocjenjivanju zaposlenika u javnim službama

U utorak 19. ožujka Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirali su raspravu o novom sustavu ocjenjivanja u javnim službama. U nastavku je video-snimka te rasprave.

Ideje.hr

16. ožujka 2024. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina - Rasprava

Opasne posljedice Zakona o plaćama. Urušavanje akademske slobode i prijetnja olakih otkaza

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr organizirat će u utorak, 19. ožujka 2024. u 11 sati u prostorijama NSZ-a u Andrašecevoj ulici 18a u Zagrebu okrugli stol na temu mogućih posljedica novog sustava ocjenjivanja u javnim službama, koji dolazi uz novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama. Kao uvod u raspravu Ideje.hr donose članak dr. Ivana Obadića o mogućim neželjenim posljedicama ovog Zakona po akademsku zajednicu i njezine članove

Ivan Obadić

16. ožujka 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Razgovor ugodni umjetne inteligencije i Tamare Čačev.

Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.

Tamara Čačev

12. ožujka 2024. / Rasprave

ESEJI

Palahniukova transgresivna fikcija. Društveni raspad za užitak djece dekadencije

U djelima transgresivne fikcije protagonisti su ovisnici, teroristi, ubojice i seksualni prijestupnici koji svoju svrhu i smisao dobivaju isključivo kroz transgresije i devijacije, piše Sebastian Kukavica o opusu Chucka Palahniuka. U srcu ovih naizgled nihilističkih romana nije čista transgresija, već željezni kavez odnosa između transgresije i poretka smisla, gdje transgresija služi afirmaciji idealtipa poretka, pokazujući da se istinski red i vrijednosti mogu razotkriti samo kroz njihovo ispitivanje i izazivanje.

Sebastian Kukavica

7. ožujka 2024. / Rasprave

FIZIKA

Usklađivanje matematičkih modela s podacima. Deluzije o poštenju i zablude genijalaca

Opažanja su upućivala na zaključak da je svemir statičan, ali izvorne Einsteinove jednadžbe nisu ga takvim opisivale. Da bi tome doskočio, Einstein je povukao pomalo diskutabilan potez. U jednadžbe je uveo dodatni član koji je dobio naziv kozmološka konstanta. Matematički su oba modela jednako vrijedna, i onaj s kozmološkom konstantom i onaj bez nje. No, fizika preferira model koji najbolje opisuje dotad poznate podatke, objašnjava Dario Hrupec odnos modela i podataka u fizici

Dario Hrupec

6. ožujka 2024. / Publikacije

DRUŠTVO

Beskorisni radnici, beskorisni šefovi. Poslovi bez smisla koje stvara kapitalizam

Kapitalizam ima tendenciju generirati sasvim apsurdne poslove nadglednica i nadglednika ljudi koji mogu i sami raditi, ili beskorisnih podređenih isključivo radi održavanja javne percepcije svoje institucije, piše Hana Samaržija o knjizi "Besmisleni poslovi" Davida Graebera, koju opisuje kao bolno izravni podsjetnik na tu činjenicu.

Hana Samaržija

2. ožujka 2024. / Rasprave

INTERDISCIPLINARNOST

Povezivanje rovova znanstvenih disciplina. Uloga humanitstičkih znanosti danas

Hrvatski znanstveni i akademski sustav održava strogu podjelu među disciplinama, piše Pavel Gregorić u eseju o značaju humanističkih znanosti u modernom svijetu. Dok je velika snaga tradicionalnih američkih, ali i nekih europskih svezučilišta, upravo u tome što studenti prirodnih i tehničkih znanosti moraju odslušati i položiti barem nekoliko osnovnih kolegija iz humanističkih znanosti, naša sveučilišta nisu iskoristila priliku Bolonje, zbog toga što su gledala kako da sa što manje truda i izmjena zadovolje formalne zahtjeve, kako da rovovi ostanu na istom mjestu.

Pavel Gregorić

19. veljače 2024. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Snijeg, led i Kinezi. Mitski poraz marinaca koji je istjerao SAD iz Sjeverne Koreje

Američku vojnu silu je izuzetno teško pobijediti na taktičkoj razini, dakle u pojedinačnoj bitci, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o jednom od ključnih bojišta Korejskog rata. Malo tko je čuo za Operaciju kod akumulacije Chosin, iako je ta bitka jedna od najvećih i najvažnijih u 20. stoljeću. Malo tko je čuo za nju jer je bila daleko, ali i zato jer su je Amerikanci - izgubili.

Oleg Maštruko

19. veljače 2024. / Perspektive Publikacije

SOCIOLOGIJA

Nova i stara srednja klasa, prekarijat i tri scenarija raspleta. Andreas Reckwitz: Kraj iluzija

Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak

Zdenko Duka

16. veljače 2024. / Rasprave

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Marko Grdešić

15. veljače 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Masnoće koje bismo trebali unositi što više. Znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani

Osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoga su kućanstva zamijenila maslac margarinom, a slijedili su i drugi proizvodi sa smanjenim udjelom masti, no danas znamo da su određeni tipovi masnoća zapravo izrazito korisni i trebalo bi ih unositi i u znatno većim količina nego što je uobičajeno u standardnoj prehrani, piše Tamara Čačev u svojem tekstu o višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Problem je što na trendovima zdrave prehrane zarađuje mnogo parazitirajućih paraznanstvenih industrija, zbog kojih su ljudi izgubili povjerenje u informacije koje dolaze od znanstvenika.

Tamara Čačev

13. veljače 2024. / Perspektive

JAPAN

Kamikaze i japanski kult smrti. Izobličenje trešnjina cvijeta

Nacionalni simbol Japana, sakura, trešnjin cvijet, bio je benigni simbol kulturnog identiteta, no 1870-ih je izobličen u maligni simbol nacionalizma i agresije, piše Velimir Grgić u eseju o kulturi smrti koja je stvorila kamikaze. Istražuje i ulogu D.T. Suzukija, najvećeg poslijeratnog "izvoznika" Zen filozofije na Zapad, koji je carskim vlastima pomogao pretvoriti Zen u oružje, šireći gospel o načelu jedinstva Zena i mača, o ravnopravnom odnosu prema životu i smrti.

Velimir Grgić

9. veljače 2024. / Rasprave

POLITIKA

Sveta Stolica i RH. Bezuvjetna predaja Vatikanu u četiri potpisana dokumenta

U analizi odnosa Katoličke Crkve i Hrvatske, Božo Kovačević prvo prikazuje povijest, zatim raspravlja okolnosti potpisivanja "Vatikanskih ugovora", kritizira način na koji su oni doveli do toga da je kanonsko pravo stavljeno iznad zakona RH, i to što su dali znatne povlastice Crkvi u poljima obrazovanja, financiranja, imovinskih prava i prava klera. Pojašnjava i posljednji Sporazum Vlade i HBK, iz prosinca prošle godine, te poziva na ukidanje svih ugovora i zaustavljanje provedbe Sporazuma.

Božo Kovačević

9. veljače 2024. / Perspektive

ASTROFIZIKA

Uhvaćena svjetlost svemirske zore. Potraga za zvijezdama sa samog početka univerzuma

Gravitacijske leće - svojevrsne naočale svemira - mogu nam omogućiti promatranje i proučavanje izuzetno dalekih galaksija i zvijezda koje bi inače bilo nemoguće opaziti, piše Lana Ceraj u tekstu o otkriću Earendel, dosad najudaljenjijoj opaženoj zvijezdi. Početak je to novog poglavlja istraživanja fizike zvijezda, pogotovo u trenucima kada je svemir još bio mlad.

Lana Ceraj

8. veljače 2024. / Publikacije Rasprave

FILOZOFIJA

Uređivanje Hayeka. Utjecaj Leonija i Poppera. Izvanredan rad koji poziva na poboljšanje

Urednički posao na knjizi 'Law, Legislation and Liberty' Friedricha Hayeka bio mi je otežan nedostupnim izvorima, problematičnim citatima i nestankom Hayekovih radnih materijala, piše Jeremy Shearmur u osvrtu na zadatke s kojima se suočio u nekoliko godina priprema knjige za objavu u Sabranim djelima. Shearmur se neizbježno suočio i s interpretacijom i odgovorima na pitanja koja Hayekov rad otvara, i s utjecajem drugih mislilaca koji su Hayeka inspirirali

Jeremy Shearmur

3. veljače 2024. / Perspektive

OBRAZOVANJE

Zastrašujuća degradacija pomoćnika u nastavi, jednog od najhumanijih zanimanja

Odnos prema asistentima u nastavi slika je 'humanosti' društva i deklarirane inkluzivnosti. Satnica im je tek nekoliko eura, uvijek rade na određeno a o ostalim benefitima radnog statusa ne mogu ni sanjati. Pomoćnike u nastavi uglavnom se financira iz fondova Europske unije i dijelom iz lokalnih proračuna.

Biljana Bašić

3. veljače 2024. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Raj za introverte. Knjižnica nije mjesto nego osjećaj.

Knjiga o knjižnici Susan Orlean počinje opisom velikog požara koji je 1986. uništio ogromno blago Javne knjižnice Los Angelesa, ali se razvija u napetu, dokumentiranu i emotivnu priču o životu knjižnica, ljudima i predmetima. Marija Ott Franolić povodom prikaza te knjige iznosi i svoje impresije i ljubav prema knjižnicama

Marija Ott Franolić

28. siječnja 2024. / Rasprave

KNJIŽEVNOST

Injekcije feminizma u literaturu. Poniranje u prazan prostor, intimu očišćenu od društvenosti

Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.

Đurđa Knežević

27. siječnja 2024. / Perspektive

indeks razvijenosti

Napredak kojim se Vlada ne hvali. Što se događa ‘ispod haube’

Promjene su relativno skromne, piše Marko Grdešić u analizi novih podataka indeksa razvijenosti. Iako su neznatno smanjene nejednakosti u regionalnoj razvijenosti opstaju. U podatcima najviše odskače veliki pad stope nezaposlenosti koji je, s obzirom na uzroke, zapravo loša vijest. U cijeloj zemlji raste udio visokoobrazovanih

Marko Grdešić

25. siječnja 2024. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Napoleonov nezasluženi trijumf. Žrtva koja je spasila karijeru legendarnog vojskovođe

Bitka je bila posve izgubljena, ali još je bilo vremena dobiti drugu, kazao je general Desaix Napoleonu kod Marenga, u sukobu s početka karijere francuskog vojskovođe. U članku o ovom sukobu Oleg Maštruko analizira pogreške koje su počinile obje strane, ali i pojašnjava kako je dotad beznačajno selo u Lombardiji preko noći ušlo u povijest ratovanja, kulinarstva, konja i boja za tkanine.

Oleg Maštruko

23. siječnja 2024. / Rasprave

REAGIRANJA

Đurašković ponovo napao Ideje.hr (ili ustvari stranku Možemo!?)

Stevo Đurašković ovaj je put reagirao na odgovor urednika Željka Ivankovića usredotočivši se ponovo na pitanje zašto je portal Ideje.hr objavio članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba?*

Stevo Đurašković

22. siječnja 2024. / Perspektive

pregled godine 2023.

Nered koji neće stati. Darko Polšek o godini na izmaku i očekivanjima za sljedeću

Na početku članka navedeni su najznačajniji događaji u 2023. godini koji će sigurno utjecati i na zbivanja u 2024., uz neizvjesnosti koje ta godina i sama nosi: pola stanovništva svijeta izlazi na izbore, u okolnostima koje se opisuju kao slabljenje demokracije; udio Zapada u svjetskom gospodarstvu prvi je put nakon 19 stoljeća manji od 50 posto. U općem kaosu Hrvatska možda ima neke prednosti?

Darko Polšek

21. siječnja 2024. / Perspektive

BIOLOGIJA

Suvremene prijetnje biološkim oružjem. Mikroorganizmi iz kuhinja biohakera

Napredak molekularne genetike učinio je dostupnim manipuliranje mikroorganizmima čak i ljudima bez formalnog obrazovanja i drugih resursa, piše Tamara Čačev. Danas ne postoje mehanizmi sigurnosnih provjera koji bi otkrili mikroorganizme na aerodromima ili državnim institucijama, a o mogućnostima u kontaminaciji hrane ili ventilacijskih sustava hotela ili dućana užasno je i razmišljati.

Tamara Čačev

21. siječnja 2024. / Perspektive

kriza sveučilišta

Antisemitizam, saslušanje tri predsjednice i sloboda govora na američkim sveučilištima

Ivo Škorić je pitanje o slobodi govora na američkim sveučilištima postavio umjetnoj inteligenciji ChatGPT. Pokazala je da je nešto naučila iz saslušanja predsjednica najvećih američkih sveučilišta u Kongresu. Studentski prosvjedi intenzivirani ratom Izraela i Hamasa dostižu razinu onih protiv rata u Vijetnamu. Što danas (!) znači biti antisemit, pita se Škorić i zaključuje da se ni Hannah Arendt opet ne bi dobro provela

Ivo Škorić

20. siječnja 2024. / Rasprave

REAGIRANJA

Oporbena situacija u Zagrebu. Zašto je objavljen članak Danijele Dolenec

Nakon reakcija i pitanja koja su uslijedila, urednik portala Ideje.hr objašnjava zašto je objavljen članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba

Željko Ivanković

16. siječnja 2024. / Rasprave

GLAZBA

Uzlet skladateljica u prošlom stoljeću. Burne biografije i politički angažmani

S krajem 19. i početkom 20. stoljeća profesionalne skladateljice postaju sve brojnije, ohrabrene bar naizgled većim pravima od svojih prethodnica, piše Alenka Bobinsky u drugom nastavku teksta o skladateljicama kroz povijest. Pored važnih autorica sa sjevera Europe, redom burnih i zanimljivih biografija, u ovom se periodu pojavljuju i hrvatske skladateljice, poput Dore Pejačević.

Alenka Bobinsky

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina i Pugwash

Sigurnost i uloga Europe u novom svjetskom poretku. Video

Treća Security, Science and Peace Conference, sigurnosno-mirovna konferencija Svjetske akademije umjetnosti i znanosti te hrvatskog ogranka Pugwash Conferences on Science and World Affairs, međunarodne organizacije dobitnice Nobelove nagrade za mir, održana je 12. siječnja 2024., u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Ideje.hr

13. siječnja 2024. / Klub Batina

Klub Batina

Nasljedstvo koje traži nasljednike. Štalske ideje, neobične perspektive, provokacije i pozivi na razgovor. Video.

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu potkraj 2023. godine predstavljena je knjiga profesora Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke, koji je bio jedan od pokretača stranice Ideje.hr i među njezinim najvažnijim suradnicima. Ljubaznošću voditeljice knjižnice Jasne Kovačević u nastavku donosimo video tog predstavljanja

Ideje.hr

12. siječnja 2024. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Ultraprocesirana hrana. Uloga inzulina, stvaranje žudnje i mantre gurua zdrave prehrane

Ultraprocesirana hrana zapravo korespondira slabim otrovima, piše Tamara Čačev. Neće nas ubiti u sekundi, ali dugotrajno, prekomjerno izlaganje ovim tvarima vodi u najraširenije zdravstvene probleme današnjice. Nimalo ne pomaže što se neke mantre gurua zdrave hrane ne preklapaju sa stvarnim zbivanjima u ljudskom metabolizmu.

Tamara Čačev

11. siječnja 2024. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Labuđi pjev Cormaca McCarthyja. Jednadžba koja opisuje svijet

U posljednja dva romana Cormacka McCarthyja ogledaju se rezultati njegova druženja sa znanstvenicima, piše Jadranka Pintarić u svojoj recenziji "Putnika" i "Stelle Maris". Radnja kao da je samo kostur iz kojeg raste bujno tkivo ideja o naravi znanja, matematici, filozofiji, kvantnoj fizici/mehanici, glazbi, jeziku, psihologiji i psihijatriji, smislu i besmislu, ograničenjima, ništavilu, patnji, tuzi.

Jadranka Pintarić

8. siječnja 2024. / Uncategorized

Klub Batina i Pugwash

Pugwash: Konferencija o sigurnosti, znanosti i miru

Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti i Ideje.hr organiziraju u petak, 12. siječnja s početkom u 10:00 međunarodnu hibridnu konferenciju pod naslovom Sigurnost, znanost i mir. Konferencija će se fizički održati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja Florijana Andrašeca 18a/I. Moći će se izravno pratiti na youtube-kanalu Sindikata i dostupna nakon konferencije

Ideje.hr

7. siječnja 2024. / Rasprave

GLAZBA

Skladateljice u povijesti klasične glazbe. Tjerali su ih da muziciraju u svoja četiri zida.

Od žena iz dobrostojećih obitelji stoljećima se očekivalo da svladaju neki instrument, ali sve do 20. stoljeća smatralo se nepristojnim da izvode u javnosti, piše Alenka Bobinsky. Kroz gotovo tisuću godina glazbene povijesti, tek su se rijetke žene izborile da budu zapamćene po svojem doprinosu glazbi.

Alenka Bobinsky

6. siječnja 2024. / Rasprave

ESEJI

Spektakli propadanja Bruxellesa. Duga tradicija predviđanja civilizacijske katastrofe

Dva recetna satirička romana kao mjesto kolapsa ili odumiranja civilizacije nimalo slučajno odabiru Bruxelles, piše Sebastian Kukavica. Houllebecqovo Pokoravanje i Menasseov Glavni grad nastavljaju tako dugu tradiciju prikazivanja i zamišljanja Bruxellesa kao mjesta predestiniranog za veliku društveno-političku katastrofu.

Sebastian Kukavica

6. siječnja 2024. / Publikacije Rasprave

FILOZOFIJA

Kako je to biti Parfit. Najvažniji filozof za kojeg šira javnost ne zna

Efekt kojeg je Reasons and Persons imao na cijele generacije filozofa ne smije se i ne može podcijeniti, piše Tin Radovani u svojem pregledu biografije Dereka Parfita iz pera Davida Edmondsa. Moralna je filozofija odjednom postala sexy, dobila nove dimenzije, cijepaju se mozgovi, ide se na Mars, operira se na trojčekima, otišla je tamo gdje čovjek još nije stupio, otvorena su nova pitanja - kakvih nema baš mnogo u posljednjih dvije tisuće godina u filozofiji.

Tin Radovani

5. siječnja 2024. / Perspektive

BIOLOGIJA

Povijest biološkog oružja. Od oportunog širenja zaraza do zvjerskih ekspermenata

Najraniji zabilježeni primjer korištenja biooružja datira iz 14. stoljeća, kada su Tatari leševe umrlih od kuge prebacivali preko bedema utvrde Kafa, piše Tamara Čačev. Kroz povijest su biološka oružja većinom korištena oportunistički, kada bi se ukazala (ne)prilika, a tek s I. svjetskim ratom pojavila se ideja da mikroorganizme možemo koristi ciljano i selektivno kao oružje.

Tamara Čačev

5. siječnja 2024. / Rasprave

Reagiranja

Reakcija na članak Danijele Dolenec. Kakva je kritika ako nije interesna?!

U svojoj reakciji na članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba, Stevo Đurašković se dotaknuo niza važnih tema: medijskog tretmana stranke Možemo, njezine 'političke tehnologije' (neposredno informiranje građana) te pitanja je li rješavanje ortačkog kapitalizma čaroban štapić za razvoj

Stevo Đurašković

4. siječnja 2024. / Rasprave

POLITIKA

Politička ekonomija upravljanja Zagrebom. Mogu li nositelji promjena u crony kapitalizmu opstati dulje od mandata

Reforme crony kapitalizma ne sprečavaju oni kojima će privremeno biti lošije a poslije bolje, nego tranzicijski pobjednici kojima bi bili onemogućeni njihovi insiderski dealovi. Na predstavljanju knjige Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba govorila je o odnosu Zagreba i državne vlasti te o izbornim izazovima pred onima koji provode promjene

Danijela Dolenec

27. prosinca 2023. / Publikacije

RAT I MEDIJI

Chris Hedges: Najviše me uznemiruje ljudsko biće. Lekcije iz dva desetljeća ratnih reportaža

Ratova će biti dok nas ima, ali to ne znači da se njihovom ludilu na svaki način ne treba opirati, piše Zdenko Duka u pregledu knjige "Rat je najveće zlo" dugogodišnjeg ratnog izvjestitelja Chrisa Hedgesa. Ratovi se možda vode da bi se osigurao opstanak, ali oni su uvijek tragični, i uvijek na površinu izvlače najgore elemente svakog društva.

Zdenko Duka

20. prosinca 2023. / Uncategorized

Najava

Koliko nam samo nedostaje. Razgovor o knjizi Ive Bićanića i što bi on danas pisao

U knjižnici Bogdan Ogrizović u Zagrebu, Preradovićeva 5, u petak, 22. prosinca od 19:00, o postumno objavljenoj knjizi Ive Bićanića Ekonomist ima dvije ruke govorit će njegovi prijatelji i suradnici: Danijela Dolenec, Žarko Puhovski, Ivan Žilić i Željko Ivanković. Oni koji su ga voljeli i poštovali događaj ne bi trebali propustiti

Ideje.hr

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Očekivanja za 2024. godinu. Svjetski rat je trik-pitanje

U 2024. godini više od polovica svijeta izlazi na izbore. O snagama koje će stupiti na političku pozornicu, zadržati je ili ojačati ovisi odnos prema migracijama, klimi, tehnološkom razvoju i ukupnim geopolitičkim odnosima

Ideje.hr

16. prosinca 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video: Matematičke artikulacije u fizici od Newtona do danas. Što je bilo prije, u kojem smjeru to ide

Bilić, Hrupec i Kožnjak u razgovoru su iznijeli ne samo mnoge primjere koji potvrđuju Šikićevu tezu, ilustriraju je ili donekle korigiraju nego i primjere koji je možda ne dovode toliko u pitanje koliko pokazuju da je vrlo kompleksna i da zahtijeva i potiče daljnja objašnjenja još nedovoljno razjašnjenih tema

Ideje.hr

13. prosinca 2023. / Perspektive

SLOVAČKA

Strukture dugog trajanja. Povijest koja je triput dovela Roberta Fica na vlast u Bratislavi

Slovački premijer Fico se pokazao kao mačka sa sedam života, piše Stevo Đurašković u svojoj analizi prošlosti i sadašnjosti slovačke politike. Iako je dvaput gubio vlast zbog endemske korupcije, isporučivao je socijalne politike, a u diskursu o krizama migracija, korone ili rata u Ukrajini vješto je iskorištavao povijesne trope Slovačke kao mosta između istoka i zapada.

Stevo Đurašković

13. prosinca 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Rasprava: Svijet u 2024. godini

U četvrtak, 14. prosinca u 17:00 Ideje.hr i Forum za vanjsku politiku organiziraju razgovor o tome što svijet i nas očekuje u 2024. godini. Uvodno će govoriti Zorana Baković, Ivana Dragićević i Petar Popović

Ideje.hr

8. prosinca 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Razgovor: Kako matematika dovodi do fizikalnih uvida

Ideje.hr i Hrvatsko pagvaško društvo (ogranak Pugwash Conferences on Science and World Affairs, kojoj je 1995 dodijeljena Nobelova nagrada za mir), organiziraju 15. prosinca 2023. u 14:00 u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, razgovor o matematičkim artikulacijama suvremene fizike. Uvodno će govoriti Zvonimir Šikić, predsjednik Hrvatskog pagvaškog društva

Ideje.hr

1. prosinca 2023. / Perspektive

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Frankenstein vlada Pedra Sáncheza. Politički instinkt i lekcije iz sklapanja koalicija

Frankenstein i Francostein koalicije na neki su način vratile Španjolsku na svojevrsno dvostranačje, piše Nikolina Židek u analizi epiloga parlamentarnih izbora u toj zemlji. Socijalistički premijer Sánchez pokazao je nevjerojatan politički instinkt - kad se pomisli da je gotov, on nađe način da se vrati na vrh. Ako sada izdrži puni mandat bit će na vlasti gotovo 10 godina, no pitanje je hoće li uspjeti.

Nikolina Židek

30. studenoga 2023. / Perspektive

UMJETNA INTELIGENCIJA

Slučaj Open AI. Microsoftov izbor između profita i čovječanstva

Neovisni Odbor direktora tvrtke OpenAI imao je zadaću osigurati da umjetna inteligencija bude na korist cijelog čovječanstva, a ako se pokaže opasnom na vrijeme je zaustaviti, piše Ivan Fischer. No spektakularno je posrnuo. Ispada da razvojem sve umjetne inteligencije danas upravlja kapital, bez ikakvih osigurača i zaštitnih ograda.

Ivan Fischer

29. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video. Što nam o EU govore izbori u Slovačkoj i Poljskoj?

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organizirali su 28. studenoga u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti razgovor o rezultatima i posljedicama parlamentarnih izbora u Slovačkoj i Poljskoj. Ovdje možete pogledati snimku razgovora

Ideje.hr

27. studenoga 2023. / Perspektive

SLOVAČKA

Povratak Roberta Fica. Prijetnje medijima i civilnom sektoru, problemi za Ukrajinu i EU

Robert Fico vratio se na mjesto premijera Slovačke i smjesta je krenuo u obračun s nezavisnim medijima, kao i s pravosuđem koje ga je proganjalo, piše Sofija Kordić. Slovački analitičari ipak vjeruju da neće uspjeti u "orbanizaciji" te zemlje, kao i da će iza zatvorenih vrata vjerojatno slijediti umjereni kurs sa zapadnim kolegama, no njegov je izbor ipak potencijalan problem za Ukrajinu, kojoj je stopirao dalje slanje vojne pomoći.

Sofija Kordić

27. studenoga 2023. / Uncategorized

Klub Batina

Izbori u Poljskoj i Slovačkoj: rezultati i efekti

U utorak 28. studenoga od 17:00, u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti, Florijana Andrašeca 18a/I, Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organiziraju razgovor o rezultatima i posljedicama parlamentarnih izbora u Slovačkoj i Poljskoj. Razgovor će se moći pratiti izravno ili poslije pogledati snimku na youtube kanalu Sindikata

Ideje.hr

24. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Poput neke klase čije vrijeme prolazi. Znanost i obrazovanje oči u oči sa stvarnošću. Video.

U prvom u seriji razgovora o znanosti i obrazovanju Snježana Prijić-Samaržija eksplicirala je izazove koji stoje pred sustavom, u svijetu i u Hrvatskoj. U raspravi je u nekoliko navrata potencirano da ni u svijetu ni u Hrvatskoj većina unutar sustava nije svjesna da su promjene neminovne, da mogu doći izvana, možda čak kaotično, ili će ih ljudi unutar sustava osvijestiti, pronaći saveznike i ostati na visini zadatka

Ideje.hr

23. studenoga 2023. / Perspektive

SJEDINJENE DRŽAVE

Val pobjeda sindikata u Sjedinjenim Državama. Povratak u središte pažnje medija i političara

Holivudski glumci i scenaristi, radnici u zdravstvu i automobilskoj industriji izvojevali su proteklih mjeseci povišice, za mnoge od njih prve značajne nakon krize 2008. godine. Ivo Škorić piše kako se uspjeh sindikata radnika tri najveće tvrtke autoindustrije preslikao i na uvjete u drugim tvrtkama, poput Toyote i Nissana, gdje su uprave požurile poboljšati uvjete i plaće i svojim radnicima. Većina Amerikanaca i dalje ne vidi korist od sindikata, ali nedavne su ih pobjede gurnule u medije, privukle pažnju političara i navele kapital da ih se - ponovno - pomalo boji.

Ivo Škorić

22. studenoga 2023. / Perspektive Publikacije

POVIJEST

Arheološki pogled na Sovjetski Savez. Imaginarni muzej nedavno izgubljenog svijeta

Njemački povjesničar Karl Schlögel u knjizi "The Soviet Century" povijest Sovjetskog Saveza promatra kroz predmete, materijalne ostatke, kroz koje ostvaruje uvide u kulturu koja ih je oblikovala i upotrebljavala, piše Marko Fuček. Ovo opsežno djelo kroz osamnaest cjelina kulminira stvaranjem zamišljenog muzeja, koji bi prikazivao iznimnu raznolikost sovjetske civilizacije u prostoru i vremenu.

Marko Fuček

22. studenoga 2023. / Uncategorized

Razgovori o visokom obrazovanju i znanosti

Prijić-Samaržija: Znanost i obrazovanje u vrtlogu vanjskih i unutrašnjih kriza. Imaju li snage

Ideje.hr s partnerima započinje niz razgovora o znanosti i visokom obrazovanju. Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija u uvodnom će izlaganju prvog razgovora (23. studenoga od 14:00 u Florijana Andrašeca 18a/I), pokušati obuhvatiti glavne neuralgične točke sustava, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. U nastavku donosimo glavne teze izlaganja, a na kraju i organizacijske detalje

Ideje.hr

17. studenoga 2023. / Perspektive

POVIJEST

Tajna organizacija Galeb. Plan za osvajanje D’Annunzijeve Rijeke iz ateljea Ivana Meštrovića

Za članove Galeba, hrvatske intelektualce okupljene u stanu Ivana Meštrovića, Talijani su bili glavni neprijatelji, a Gabriele D'Annunzio bio je zli patuljak kojeg je trebalo istjerati iz okupirane Rijeke, piše Velimir Grgić u svojem tekstu o slabo poznatoj epizodi iz života slavnog kipara. Operacija Galeb bila je politička koliko i vojna, a hrvatski domoljubi koji su u njoj nabavljali oružje i okupljali ratnike put prema hrvatskoj slobodi vidjeli su kroz Jugoslaviju, u koju će se kasnije većina razočarati.

Velimir Grgić

16. studenoga 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Otići, ostati, ili otići pa se vratiti. Pristajanje i odbacivanje. Dijalog s romanom Šalaporte

Treba li hrabrost za ići ili ostati, piše Nataša Hrupec u svojem osvrtu na roman Šalaporte Marka Gregura. Treba li hrabrost za umjetnost, ili za ne umjetnost? Autor vrlo živo slika otok, realistično i s puno detalja, te uz pregršt citata lucidno otvara niz tema o umjetnosti, isplovljavanju i povratku.

Nataša Hrupec

15. studenoga 2023. / Publikacije

NEUROKEMIJA

Zašto ljubav traje samo 12 mjeseci? Knjiga o molekuli koje nam nikad nije dosta

Dopamin je kemijski spoj koji gleda u budućnost, to nije molekula užitka, nego molekula iščekivanja, piše Zdenko Duka u prikazu knjige "Nezasitna molekula", koja istražuje kako dopamin utječe na naše ponašanje i razvoj civilizacije, a postavlja i pitanje hoće li biti odgovoran i za kraj ljudske vrste.

Zdenko Duka

10. studenoga 2023. / Perspektive

BIOLOGIJA

Ostarjeti što kasnije. Molekula koja bi mogla produžiti razdoblje zdravog života

Produljenje životnog vijeka bez produljenja perioda u kojem ćemo biti zdravi i funkcionalni nema smisla, piše Tamara Čačev u članku o rapamicinu, molekuli koja pokazuje velik potencijal u usporavanju starenja ljudi. Problem je što preostaje još mnogo naučiti o njoj, a istraživanja dugovječnosti na ljudima su izrazito komplicirana.

Tamara Čačev

10. studenoga 2023. / Perspektive

NJEMAČKA

Je li rat za Ukrajinu počeo 2008? Upitna ostavština Angele Merkel.

Aussitzen - "odsjedanje" - u njemačku je politiku na velika vrata uveo Helmut Kohl, ali Merkel je tu metodu upravljanja dovela do neslućenih vrhunaca, piše Anđelko Šubić u pregledu 16 godina njezine vladavine. Kad se podvuče crta pod tim godinama, otvara se niz pitanja na koji bivšoj kancelarki nije osobito ugodno odgovarati.

Anđelko Šubić

9. studenoga 2023. / Perspektive

ARHITEKTURA

Uspavani betonski div s Petrove gore. Tri desetljeća rastakanja umjetnosti i baštine

Spomenik na Petrovoj gori je arhitekturom i umjetničkim potpisom nadrastao lokalni značaj, piše Marina Pavković u svojem pogledu na zapušteno djelo Vojina Bakića. Za njega, kao ni za obližnju Centralnu partizansku bolnicu, nekad redovite lokacije školskih ekskurzija, danas nije zadužena niti jedna institucija. Uz političku volju i sredstva Europske unije ove bi se lokacije mogle oživjeti, kao što je vidljivo na slovenskom primjeru.

Marina Pavković

6. studenoga 2023. / Publikacije

ŠTO JE VJEROJATNOST (9)

Kauzalna revolucija u vjerojatnosti. Formalne metode tumačenja uzročnosti

Korelacija nije uzročnost i nema čisto probabilističke metode koja uzročnu priču može odrediti samo iz podataka, piše Zvonimir Šikić u svojem posljednjem nastavku serije o vjerojatnosti. Sami podaci nisu dovoljni da se iščita priča, no kauzalne pretpostavke mogu pomoći u pronalaženju varijabli koje treba ili ne treba kontrolirati.

Zvonimir Šikić

3. studenoga 2023. / Klub Batina

Klub Batina

Video-snimka razgovora o Bliskom Istoku

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organizirali su razgovor o situaciji na Bliskom Istoku i okrutnom sukobu Izraela i Palestinaca. U razgovoru su sudjelovali Hrvoje Krešić, novinar koji je prije nekog vremena posjetio Gazu i iznio vrlo dojmljiva zapažanja, te politički analitičari Denis Avdagić i Božo Kovačević. Moderirao je Dejan Jović, a u razgovor se uključila i publika vrlo konkretnim pitanjima i komentarima. Snimku razgovora možete pogledati u nastavku

Ideje.hr

2. studenoga 2023. / Rasprave

HRVATSKI JEZIK

Pripada li jezik državi ili njegovim govornicima? Problemi Zakona o hrvatskom jeziku

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku ne donosi mnogo novina izvan okvira postojećih zakona, a veliko je pitanje je li samo zbog njih bilo potrebno njegovo predlaganje, piše Milorad Pupovac u svojoj analizi ovog pravnog teksta, ali i konteksta u kojem je nastao. Uspoređuje ga sa tekstovima zakona onih evropskih država koje su odlučile regulirati upotrebu svojeg jezika posebnim zakonom, i pronalazi sličnosti sa zakonima donesenim u svrhu "zaštite kulturnog nasljeđa" i "nacionalnog identiteta".

Milorad Pupovac

1. studenoga 2023. / Publikacije

NOVE TENDENCIJE

‘Prema kraju’ Matka Meštrovića. Odmak od umjetnosti, potraga za alternativom kapitalizmu

Moglo bi se reći da su Nove tendencije bile obilježene pokušajem konvergencije umjetnosti i znanosti, ali i kapitalizma i socijalizma, piše Božo Kovačević u svojem pregledu nove knjige ideologa tog pokreta, Matka Meštrovića. Problemi o kojima je Meštrović govorio početkom šezdesetih godina 20. st., kojima je predvidio rješenje do kraja stoljeća, danas ne samo da nisu riješeni već su neki i drastično potencirani. Autor se u 'Prema kraju' više ne bavi umjetnošću, već onim što je nakon propasti socijalizma ostalo kao dominantna odrednica stvarnosti: kapitalizmom.

Božo Kovačević

31. listopada 2023. / Rasprave

FILOZOFIJA

Postoneovo tumačenje modernog antisemitizma kao oblika kritike kapitalizma

Reinterpretirajući Marxa Moishe Postone pronalazi neočekivane paralele između tradicionalne kritike kapitalizma i modernog antisemitizma, objašnjava Filip Drača. Je li nacizam bio pobuna protiv moderniteta ili jedan od njegovih oblika? Koliko je nacional-socijalizam pokušaj pobune protiv one dimenzije kapitalizma koju se identificiralo sa Židovima

Filip Drača

30. listopada 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Mačka na kraju svijeta. Oda životu u suglasju s prirodom

Brod za Issu Roberta Perišića rahlo je štivo koje u ruke mogu uzeti nadobudni adolescenti kao i radoznala starčad, piše Jadranka Pintarić u svojem pregledu. Koliko god da je autor dobrano istražio povijest o kojoj piše, ona nije sama po sebi bitna. Perišića zanima ponajprije odnos prema prirodi i gospodarenje prirodnim resursima. Nova je to i moćna priča koja proširuje razumijevanje starih te otvara nadu za moguće transformacije - barem pojedinačne svijesti.

Jadranka Pintarić

28. listopada 2023. / Uncategorized

razgovori

Bliski Istok. Razgovor u organizaciji Foruma za vanjsku politiku i portala Ideje.hr

U četvrtak, 2. studenoga u 17:00 u Ulici Florijana Andrašeca 18a/I Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr organiziraju razgovor o situaciji na Bliskom Istoku. Sudionici su Denis Avdagić, Božo Kovačević, Hrvoje Krešić, a moderator Dejan Jović

Ideje.hr

27. listopada 2023. / Perspektive Publikacije

RUSIJA

Putinova generacija Z. Internetski pokreti mladih s obilježjima fašizma. Ideološka osnova

Osobne priče običnih Rusa Goran Mihelčić ističe kao najzanimljiviji dio knjige Z Generation povjesničara Iana Garnera. Iako se na trenutke pretvara u produženi i repetitivni esej, Garnerova knjiga postavlja bitna pitanja i predstavlja zabrinjavajuće probleme koji su vrijedni javne rasprave.

Goran Mihelčić

27. listopada 2023. / Publikacije

ANTIČKA TEHNOLLOGIJA

U Antici su tehnologiju bolje razumjeli nego mi danas. Svi Prometejevi darovi

Tehnologija se svođenjem na inženjering i oruđe nije mogla dovoljno razumjeti ni u Antici ni danas, piše Željko Ivanković u prikazu knjige Serafine Cuomo o tehnologiji i kulturi u antičkoj Grčkoj i Rimu. Nasuprot nekadašnjim pretpostavkama kako su izumi tog vremena bili tek misaoni eksperimenti, nepotrebni dokoličarskoj klasi koja se oslanjala na rad robova, Cuomo pokazuje kako se tehnologija primjenjivala te da su zanatlije imali i ekonomsku i političku snagu

Željko Ivanković

26. listopada 2023. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Križarski ratovi. Brutalni masakri i plemenite geste

U križarskim ratovima isprepliće se nevjerojatna surovost s likvidacijama tisuća zarobljenika, i epizode iznimne časti kakve su nezamislive u današnjim sukobima, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o dvije značajne bitke između Drugog i Trećeg križarskog rata. Saladin, temeljito poražen u prvoj bitki, svladao je deset godina kasnije brojnu kršćansku vojsku i zauzeo Jeruzalem, no bez finalnog masakra i pljačke.

Oleg Maštruko

20. listopada 2023. / U fokusu

BOSNA I HERCEGOVINA

Budućnost europske države bez ustava. Što nakon kraja poretka koji je omogućio Dayton?

Međunarodna zajednica koja je privoljela zaraćene snage na prihvaćanje sporazuma iz Daytona danas više ne postoji, a Vijeće sigurnosti UN-a zbog ruskog veta više ne može jamčiti cjelovitost BiH, piše Božo Kovačević u svojoj analizi nastanka i predviđanjima budućnosti susjedne države. Blokada Republike Srpske integracija u EU i NATO znači da BiH još dugo neće ući u te organizacije, no da će one zato biti sve prisutnije u njoj kao jamci njezine cjelovitosti.

Božo Kovačević

19. listopada 2023. / Perspektive

IN MEMORIAM

Govor Bože Kovačevića na ispraćaju Vjerana Zuppe

Na ispraćaju profesora Vjerana Zuppe, u ponedjeljak 16. listopada 2023. na zagrebačkom groblju Mirogoj, njegov prijatelj Božo Kovačević održao je oproštajni govor koji, uz njegovo dopuštenje, Ideje.hr prenose u cijelosti.

Božo Kovačević

18. listopada 2023. / U fokusu

ARHITEKTURA

Bijeli slon zagrebačke spomeničke baštine. Zakašnjela izvedba i promašena lokacija

Zagrebački Spomenik domovini, iako gotovo pet puta skuplji od kninskog Spomenika pobjedi u Domovinskom ratu, nije postao mjesto okupljanja građana, a podbacila je i protokolarna aktivnost, piše Marina Pavković u svojoj analizi spomenika koji je ovih dana pod skelama zbog sanacije, te predstavlja faktore zbog kojih smatra da je ta struktura zakazala u svojim namjenama.

Marina Pavković

13. listopada 2023. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2023

Jon Fosse. Romani koji se čitaju zbog onog između radnje. Život sažet samo na bitne trenutke

Jon Fosse kaže kako je cjelina "duša pisanja", a ta cjelovitost mora biti tiha, mora šutjeti. Za njega je pisanje "čin slušanja", piše Jadranka Pintarić o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost. Za njega je u pisanju riječ o transformaciji. Svako ljudsko biće je jedinstveno, a on traga za onim što nam je univerzalno.

Jadranka Pintarić

12. listopada 2023. / Perspektive

JUŽNA AMERIKA

Argentinski masakr motornom pilom. Milei bi razorio Središnju banku i privatizirao čak i ulice

Predsjednički kandidat Javier Milei puno priča i puno obećava, a na skupove dolazi s motornom pilom s kojom će "srezati državu", opisuje Nikolina Židek ekstremno desnog, samoprozvanog anarhokapitalista. Podivljala inflacija i zamor birača peronistima i makristima, gurnuli su Mileija na prvo mjesto u preliminarnim izborima, svojevrsnoj probi za predstojeći prvi krug predsjedničkih izbora.

Nikolina Židek

11. listopada 2023. / Perspektive

FILOZOFIJA

Zanemarena magija i mistika u Hegelovim idejama. Nadahnuće u alkemiji i hermetizmu

Hegel je smatrao da su paranormalne moći empirijski dokumentirane činjenice, te je sposobnost svoje filozofije da ih objasni smatrao dokazom njezine superiornosti, piše Filip Drača u svojem tekstu o misticizmu u Hegelovim djelima, te postavlja pitanje koliko nas prihvaćanje njegovih ideja obvezuje na iste zaključke o magiji.

Filip Drača

7. listopada 2023. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA KEMIJU 2023.

Otkriće i sinteza kvantnih točaka. Nobelova nagrada za raskošne boje kvantne kemije

Kemičari Ekimov, Brus i Bawendi nagrađeni su ovogodišnjom Nobelovom nagradom za kemiju za pronalazak i stvaranje nanometarskih kristala poluvodiča, koje Marko Močibob opisuje kao sasvim novu vrstu materijala, čiju građu ne možemo opisati ili razumjeti isključivo na molekulskoj razini. Kvantne točke do danas su postale najsjajniji i možda najrašireniji primjer nanotehnologije.

Marko Močibob

6. listopada 2023. / Perspektive

NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU 2023

Bljesak koji traje milijardinku milijardinke sekunde. Nobel za pogled u dosad skriveni svijet elektrona

Fizičari Agostini, Krausz i L'Huillier ove su godine dobili Nobelovu nagradu za stvaranje nezamislivo kratkih pulsova svjetlosti, trajanja mjerljivog u atosekundama. Oni bi nam, piše Dario Hrupec, mogli omogućiti finu manipulaciju elektronima. Primjene ove tehnologije mogle bi biti brojne, od tisuće puta bržih elektroničkih uređaja do nikad preciznije medicinske dijagnostike, a vjerojatno će se pojaviti i brojne druge.

Dario Hrupec

5. listopada 2023. / U fokusu

BOSNA I HERCEGOVINA

Kako popraviti entitet izgrađen na zločinima? Povijest stvaranja Republike Srpske

Da je čelništvo kninskih Srba 1995. godine prihvatilo plan Z4, hrvatski put u NATO i EU bio bi jednako nemoguć kao što je danas euroatlantski put BiH, piše Elvis Bećirović u prikazu knjige "Nastanak Republike Srpske". Hrvatske povratnike u SAO Krajinu "čuvala" bi milicija SAO Krajine koja ih je u ljeto 1991. i protjerala, u selu Kijevu bio bi mural Ratku Mladiću, a Hrvatski sabor ne bi mogao donijeti nikakvu odluku bez podrške autonomnih vlasti iz Knina. Sličan je scenarij realnost BiH danas.

Elvis Bećirović

2. listopada 2023. / U fokusu

NOBELOVA NAGRADA ZA MEDICINU I FIZIOLOGIJU 2023

Karikó i Weissman. Nobel za modifikaciju nukleozidnih baza. Početak ere munjevitih razvoja cjepiva

Brzina kojom su nakon pojave COVID-19 pandemije razvijena mRNA cjepiva zatekla je sve koji nisu pratili razvoj modernih tehnologija na ovom području, piše Tamara Čačev u tekstu posvećenom ovogodišnjoj Nobelovoj nagradi za medicinu i fiziologiju. Istraživanja Karikó i Weissmana, zajedno s razvojem učinkovitih sustava za dopremanje mRNA u stanice, omogućila su da cjepiva protiv SARS-CoV-2, ali i sva buduća cjepiva koja će nam hitno trebati, možemo razviti u iznimno kratkom roku.

Tamara Čačev

30. rujna 2023. / Rasprave

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog

Josip Lučev

30. rujna 2023. / Rasprave

CIONIZAM

Zamišljeni ideal i složena stvarnost židovske države. Povijest cionizma, Herzl, Avineri.

Theodor Herzl bio je kozmopolitski, sekularni Židov, pa se postavlja pitanje zašto je kao rješenje židovskih problema na početku prošlog stoljeća ponudio upravo cionizam i stvaranje židovske države. Jeremy Shearmur u svojem tekstu slijedi Shlomoa Avinerija i studije o povijesti cionizma u potrazi za ovim pitanjem, te uspoređuje Herzlove ideje s izraelskom sadašnjošću.

Jeremy Shearmur

22. rujna 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Psuju, kunu, prostače, bogohule. Selo je u ljudima na vijeke vjekova. Dok god ima mizernih

Neimenovano selo na otoku na okuci Dunava poprište je strahota u romanu Pétera Nádasa, u kojem je glavni lik kolektivna svijest sela iz čije polifonije izranjaju pojedinačni glasovi. Roman je briljantno djelo o zlu u ljudima, piše Jadranka Pintarić, o „zlu kao obliku kozmičke mrzovolje“

Jadranka Pintarić

21. rujna 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (8)

Problem indukcije i Simpsonov paradoks. Istina skrivena u sub-populacijama

Intuitivno očekujemo da će svojstvo koje vrijedi za neke dvije sub-populacije vrijediti i za ukupnu populaciju koju one sačinjavaju, no to ne mora nužno biti tako, piše Zvonimir Šikić u osmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Ljudska je prednost pred umjetnom inteligencijom što u nedostatku informacija praznine popunjavamo najjednostavnijim pretpostavkama, no u nekim slučajevima one mogu dovesti do pogrešnih zaključaka.

Zvonimir Šikić

20. rujna 2023. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Bitka za Điện Biên Phủ. Krvavi raspad kolonijalnog sna

Dvije značajne bitke u Prvom indokineskom ratu poslužile su kao uvod u odlučujući sukob francuskih kolonijalnih postrojbi i vijetnamskog pokreta otpora. Obje su strane imale po jednu pobjedu i pretrpjele po jedan poraz, i vjerovale su da su naučile lekciju koja će im osigurati pobjedu. U svom novom članku o povijesti ratovanja, Oleg Maštruko objašnjava zašto je samo jedna bila u pravu.

Oleg Maštruko

19. rujna 2023. / Klub Batina Rasprave

Forum za vanjsku politiku i Ideje.hr

Video-snimka razgovora o južnoafričkom samitu BRICS-a

Forum za vanjsku politiku u suradnji s portalom Ideje.hr organizirao je 18. rujna u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja razgovor o samitu zemalja BRICS-a koji se održao od 22. do 24. kolovoza u Johannesburgu. Uvodno su govorili Božo Kovačević, Želimir Brala i Zorana Baković, a razgovor je moderirao Tvrtko Jakovina. U nastavku je video razgovora

Ideje.hr

16. rujna 2023. / Rasprave

URBANIZAM

Nezavršena urbanistička priča. Potraga za vizijom budućnosti Zagrebačkog velesajma

Luka Korleat, zamjenik gradonačelnika Zagreba reaktualizirao je obnovu Zagrebačkog velesajma, vrijedne arhitektonske, urbanističke ali i društvene baštine. Marina Pavković, koja je bila ravnateljica Velesajma u vrijeme kad je gradom upravljala Sandra Švaljek, i sama je osmišljavala revitalizaciju prostora čije karakteristike, visoku vrijednost i potencijale ovdje opisuje

Marina Pavković

16. rujna 2023. / Uncategorized

razgovori

BRICS: planovi i mogućnosti

Forum za vanjsku politiku, u suradnji s portalom Ideje.hr, organizira 18. rujna od 17:00 , razgovor BRICS: Planovi i mogućnosti. Uvodno će govoriti Zorana Baković, Želimir Brala i Božo Kovačević

Ideje.hr

15. rujna 2023. / Perspektive

ODRAST

Avangarda odrasta je Zapad, već ga živi, nevoljko

Ivo Škorić naručio je knjigu Marx u antropocenu prije nego što je uopće znao da će njezin autor Kohei Saito biti glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji o Degrowth ideji. Kao još jedna od bezbrojnih interpretacija Marxa knjiga izlaže političku ideologiju popularniju i vjerojatno potrebniju u Sjedinjenim Državama nego u Kini koja je imala iskustvo sa svojom verzijom odrasta

Ivo Škorić

12. rujna 2023. / Rasprave

ODRAST

Matko Meštrović: Društveni fetišizam i ideja ne-rasta

U Zagrebu je od 29. kolovoza do 2. rujna održana 9. međunarodna konferencija o Degrowth (Odrast) ideji, odnosno pokretu. Otvorio ju je gradonačelnik Tomislav Tomašević, a u popularnoj je javnosti iznenada 'otkriveno' i da je Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika, koautorica predgovora zborniku o toj temi objavljenom u Hrvatskoj 2016. godine kada je još bila profesorica na Fakultetu političkih znanosti. Politički su protivnici pokušali iskoristiti priliku, a reakcije su bile uzrujane bez težnje da se sazna o čemu je ustvari riječ. Ideje.hr će u članku Matka Meštrovića informirati zainteresirane o autorima i polazištima ideje, a u sljedećem članku prikazati i knjigu Marx u antropocenu koja je privukla golemu pažnju u svijetu a čiji je autor Kohei Saito bio glavni govornik na zagrebačkoj konferenciji

Matko Meštrović

8. rujna 2023. / Rasprave

književnost

De Sade, dekadentska estetika. Užitak u ekscesima, razotkrivanje sotonizma “ere progresa”.

Estetička razina dekadentskih romana služila je kao kritika moderniteta, sustavno posezanje za estetikom transgresije i bizarnosti kako bi se "era progresa" razotkrila kao govor "Zvijeri s Tisuću Jezika", piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o djelima De Sadea i Barbeyja, u kojem dubinski analizira njihovu estetiku i njezinu svrhu.

Sebastian Kukavica

7. rujna 2023. / Perspektive

BIOLOGIJA

Epistaza. Nasljednost koja nedostaje skrivena u složenoj interakciji gena

Projekt humanog genoma nosio je nadu da ćemo moći pronaći genetske uzročnike svih mogućih svojstava, od nasljednih bolesti do inteligencije, no pred kraj projekta postalo je jasno kako su ta očekivanja bila preoptimistična. U svojem tekstu o epistazi, Tamara Čačev objašnjava izazove koje pred znanstvenike stavljaju kompleksni genetski sustavi koji ovise o međusobnoj interakciji mnogih gena, u kojima je teško povezati genotip s fenotipom.

Tamara Čačev

6. rujna 2023. / Perspektive

BIOGRAFIJA

Život i filmovi od humora i tuge. Od bijega iz siromaštva do izgnanstva iz Hollywooda

Charlie Chaplin prošao je put od dickensovskog djetinjstva do svjetske zvijezde i miljenika hollywoodske publike, piše Nataša Hrupec u podsjećanju na biografiju slavnog umjetnika. U svojim je filmovima kapitalizmu suprotstavljao ljudsko biće, a njegovi socijalistički pogledi u konačnici su ga doveli do izgnanstva iz svijeta filma.

Nataša Hrupec

31. kolovoza 2023. / Publikacije

prikazi

Kako su oni sve to znali? Duboki rudnik antičke matematike

Iz knjige o antičkoj matematici Serafine Cuomo Željko Ivanković izdvaja tri od bezbroj inspirativnih tema: koliko je suvremenih matematičkih pitanja raspravljano s jednakom težinom već prije više tisuća godina, je li matematika ustvari techne, iako je egzemplar teorije, te navodi probleme s političkom i religijskom upotrebom matematike

Željko Ivanković

29. kolovoza 2023. / Rasprave

MATEMATIKA

Elementarno o Einsteinovoj specijalnoj teoriji. Euklidska i hiperbolička geometrija

Potaknut člankom Daria Hrupeca o brzini svjetlosti, Zvonimir Šikić predstavlja jednostavno matematičko objašnjenje zašto je nužno da ona bude jednaka u svim referentnim sustavima, a potom proširuje temu pogledom na malo poznate Epsteinove dijagrame, te ih uspoređuje s dijagramima Hermanna Minkowskog.

Zvonimir Šikić

29. kolovoza 2023. / Rasprave

kultura

Prijedlog Zakona o jeziku je mjestimično rubno pismen, a o logici da se i ne govori, ali ima svoju, naoko skrivenu, svrhu

Uz to što smatra da je Zakon o jeziku nepotreban Nikola Petković izdvojio je neka od spornih mjesta Prijedloga: odnos standardnog jezika i idioma, položaj manjina … Zaključuje da je njegov smisao samo u povećanju broja sinekura

Nikola Petković

25. kolovoza 2023. / Publikacije

knjige/povijest

O ženama u ustaškom pokretu i ustaškom režimu

Od 6.000 žena članica Hrvatske seljačke stranke, koja je bila najsnažnija politička stranka u međuratnoj Hrvatskoj, samo njih 160 javno je potpisalo pristupnicu u ustaški pokret, piše Enis Zebić u prikazu knjige Martine Bitunjac Žene i ustaški pokret

Enis Zebić

23. kolovoza 2023. / Perspektive

Njemačka

Rast Alternative za Njemačku potiče pristup vladajuće politike prema kojem ništa za što se ona zauzima – ‘nema alternative’

Vrhunac rasta broja pristaša AfD-a svakako je vezan uz Zakon o grijanju. Prema analizi Anđelka Šubića stalne tvrdnje vladajućih da njihovim politikama 'nema alternative' okreće glasače prema stranci koja u svom nazivu ima 'alternativu', iako je ni mediji ni konkurencija ne potiču da u konkretnim pitanjima alternativu zaista i ponude

Anđelko Šubić

19. kolovoza 2023. / Perspektive

fizika

Zašto je brzina svjetlosti cijeli broj? Kroz koji ‘medij’ putuje val svjetlosti?

Hipotetski: kad bismo se gibali 10 000 km/s „u odnosu na vakuum” prema svjetlosti rezultat mjerenja brzine svjetlosti bio bi 310 000 km/s. Ali, ne možemo se gibati „u odnosu na vakuum”, vakuum nije sredstvo, nije referentno tijelo, objašnjava Dario Hrupec kontraintuitivne zaključke na kojima se temelji suvremena fizika

Dario Hrupec

15. kolovoza 2023. / Perspektive

kultura otkazivanja

Herbert von Karajan: između nacizma i oportunizma

Herbert von Karajan, jedan od najslavnijih dirigenata 20. stoljeća, dvaput se upisao u Nacističku stranku, moguće iz oportunizma, no konačnim dolaskom u Berlin izgubio je kontrolu nad političkim aspektom svoje karijere, piše Alenka Bobinsky. Postao je pijun u borbi za kontrolu nad berlinskim kulturnim institucijama između ministra propagande Josepha Goebbelsa i ministra unutarnjih poslova Hermanna Goeringa.

Alenka Bobinsky

11. kolovoza 2023. / Perspektive

bilogija i klima

Možemo li se klimatskim promjenama suprotstaviti promjenama genoma

Organizmi se od promjena kao što su klimatske brane migracijom, aklimatizacijom i adaptacijom, piše Tamara Čačev. Biljke i dio životinjskih vrsta ipak ne migrira već se aklimatizira i adaptira, no još je premalo vremena proteklo da možemo govoriti o promjenama genoma u okolnostima klimatskih promjena. Ali istraživanja ima

Tamara Čačev

10. kolovoza 2023. / Perspektive

EPISTEMOLOGIJA

Glasači su glupi, preziru stručnije od sebe i što sad s demokracijom.

U prikazu 'prve međunarodne publikacije o epistemologiji demokracije', kako stoji u njezinu uvodu, Božo Kovačević zapaža da je zanemarena duga i bogata misaona tradicija koja je već razmjerno plodno obrađivala pitanja koja se u knjizi raspravljaju. Uz sve kritike demokraciji zbog toga što joj glasači nisu dorasli, nekolicina autora brani taj politički sustav, možda po logici da je ipak 'najmanje loš'

Božo Kovačević

1. kolovoza 2023. / Perspektive

EKONOMIJA

Inflacija se opire. Potraga za uzrocima: plaće, tiskanje novca, utrka za dobiti, psihologija dobitnika i gubitnika.

Kad se inflatorna prašina slegne, realni dohodak jedne skupine ljudi bi se mogao povećati a druge smanjiti, ovisno o tome jesu li njihovi troškovi rasli brže ili sporije od prihoda, objašnjava Josip Lučev. Prema dostupnim podacima vlasnici kapitala u Hrvatskoj u inflatornom razračunu prolaze relativno bolje nego u SAD-u ili u Eurozoni.

Josip Lučev

31. srpnja 2023. / Perspektive

PSIHOLOGIJA

Nasilje u medijima i ljudska agresivnost. Potraga za vezom i smjerom u kojem djeluje

U javnosti je uvriježeno mišljenje da nasilni filmovi, a pogotovo nasilne video igre čine djecu i odrasle agresivnijim. U pregledu istraživanja o tom pitanju, Goran Mihelčić zaključuje kako nije razvidno da nasilne igre i filmovi vode do agresije i nasilja, a ispituje se mogućnost i da zapravo djeluju u obrnutom smjeru.

Goran Mihelčić

29. srpnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (7)

Algoritamske definicije slučajnosti. Nepredvidivost, tipičnost i nekompresibilnost beskonačnih nizova

Uvođenje "algoritma" u Misesovu definiciju slučajnosti učinilo ju je matematički preciznom i cijelo je područje učinilo trajno "algoritamskim", piše Zvonimir Šikić u sedmom nastavku serijala o vjerojatnosti. Iako danas većina stručnjaka smatra da je Church-Turingova teza "bolje potvrđena", mnogi se nadaju da će Martin-Löf-Chaitinova teza s daljim radom dosegnuti istu razinu sigurnosti.

Zvonimir Šikić

26. srpnja 2023. / Perspektive

ŠPANJOLSKA POLITIKA

Francostein protiv Frankensteina. Katalonski separatisti u ulozi kingmakera Španjolske

Nakon neočekivano dobrog rezultata španjolskih socijalista na izvanrednim izborima, te podbačaja ekstremno desne stranke Vox, ključ sastavljanja nove španjolske vlade nalazi se u rukama stranke katalonskih separatista, piše Nikolina Židek u svojem pregledu aktualnih političkih zbivanja u toj državi. Pregovori oko sastavljanja vlade će sigurno biti teški i neizvjesni, a ponavljanje izbora značilo bi i novo miješanje karata.

Nikolina Židek

26. srpnja 2023. / Perspektive

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Sve zbog trenutka paranoje. Najveći dnevni gubitak brodovlja u Drugom svjetskom ratu

Nakon Hitlerove invazije Sovjetskog Saveza, Zapadni su saveznici počeli opskrbljivati Staljina ratnim materijalom kroz tri prekomorske rute. Arktička veza bila je najkraća, najbrža, ali i najopasnija, piše Oleg Maštruko u članku o konvoju PQ17. Tradicionalno riziku skloni Britanci pokazali su nekarakterističan oprez, ali jedna panična odluka izazvala je gubitak vojne opreme dovoljne za 50.000 ljudi.

Oleg Maštruko

25. srpnja 2023. / Rasprave

DEMOGRAFIJA

Prava žena, briga za djecu i starije, produženo školovanje: Vrijednosni i praktični izazovi starenja stanovništva.

Jeremy Shearmur nastoji sistematizirati izazove s kojima se suočavaju javne politike u zapadnom svijetu koji proistječu iz demografskih kretanja. Promjena sustava vrijednosti izaziva neočekivane posljedice koje sa svoje strane utječu na zadržavanje tradicionalnih vrijednosti. A tu su i praktična pitanja: tko će njegovati sve starije stanovništvo koje sve duže ovisi o tuđoj pomoći i sl. 'Laka rješenja' poput stimuliranja nataliteta ili imigracije, također dolaze uz vlastite složene izazove.

Jeremy Shearmur

20. srpnja 2023. / Rasprave

ARHITEKTURA

Svjetska atrakcija ili svjetska sramota? Osvrt na primoštensku Gospu od Loreta

Primoštenska Gospa iz Loreta danas privlači i po sto tisuća posjetitelja, čak i u pandemijskim godinama, usprkos tome što njezinu vizuru kritiziraju povjesničari umjetnosti. Arhitektica Marina Pavković zaključuje kako je propuštena prilika da na brdu pokraj Primoštena nikne istinsko umjetničko djelo koje bi privuklo i posjetitelje izvan niše vjerskog turizma.

Marina Pavković

20. srpnja 2023. / Perspektive

ČEŠKA POLITIKA

Prva četiri mjeseca Petra Pavela. Pažljivo osmišljen marketing, ljudske geste i nespretna izjava

Novi češki predsjednik prve je dane mandata obilježio zaokretom prema zapadnim zemljama, te brojnim pozitivnim gestama, piše Sofija Kordić u pregledu postignuća Petra Pavela nakon prvih sto dana. Demonstrirao je brigu za manjine, posebno Rome, obećaje uvođenje mladih u javni život, među kojima uživa potporu od čak 70 posto. Ipak, njegova izjava o Rusima na Zapadu izazvala je proturječne reakcije

Sofija Kordić

14. srpnja 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Psihoanaliza korijena i prirode mržnje. Odnos žrtve i počinitelja. Vječna ovisnost o neprijateljima

"Mržnja" je odlična, dosljedna, hrabra, uvjerljiva psihoanalitička studija u kojoj možemo razumjeti mržnju i prepoznati odakle dolazi, piše Zdenko Duka u pregledu knjige švicarske psihoanalitičarke Jeannette Fischer. Od progona vještica, preko Hitlera do Breivika, Fischer pokušava razotkriti zašto su se mogli dogoditi zvjerski zločini, ali i istražuje ulogu žrtve kao počinitelja, te moć majki u obitelji.

Zdenko Duka

12. srpnja 2023. / Perspektive

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Genske terapije. Nada za oboljele i tržište u usponu. Tko će plaćati milijune po pacijentu?

Genske terapije omogućavaju oboljelima od niza bolesti koje u podlozi imaju mutaciju nekog gena potencijalno jednokratno rješenje za njihove muke. Visoka cijena ovih terapija - koja doseže milijune dolara po pacijentu - mogla bi se opravdati činjenicom da su one u mnogim slučajevima jeftinije od cjeloživotnog troška oboljelog po zdravstveni sustav. Tamara Čačev u svojem tekstu ističe kako je u Hrvatskoj moguće već dobiti neke od ovih modernih terapija, no one su velik zalogaj i za puno bogatija društva.

Tamara Čačev

7. srpnja 2023. / Perspektive

PSIHOFARMAKOLOGIJA

Dinastija filantropa koja se obogatila na tuđoj boli. Izvor epidemije ovisnosti o opioidima

Obitelj Sackler donirala je stotine milijuna dolara kulturnim i znanstvenim institucijama, imala je svoja krila u muzejima Guggenheim i Metropolitan, Oxford je imao njihovu knjižnicu, a Harvard njihov muzej. No, sav taj novac zarađen je prodajom opioida za koje su od početka znali da uzrokuju tešku ovisnost. Danas je vjerojatnije da će prosječni Amerikanac umrijeti od posljedica ovisnosti nego u prometnoj nesreći ili oružanom zločinu, piše Goran Mihelčić u osvrtu na knjigu "Empire of Pain".

Goran Mihelčić

5. srpnja 2023. / Rasprave

ARHITEKTURA

Alagmatika arhitekture. Od generičkih struktura do genetičkih operacija

Trebali bismo preispitati kako izgrađena okolina oblikuje naše identitete, upozorava Andrej Radman u svojem prvom članku za Ideje. Ukazuje na međuigru apstraktnih sredstava i konkretnih ciljeva arhitekture, demonstrirajući kako je u isti mah moguće biti i neprecizan i rigorozan, a zaključuje ekološkom kritikom egološkog razmišljanja.

Andrej Radman

30. lipnja 2023. / Rasprave

POVIJEST

Rusi i Hrvati: Nade i zablude Jurja Križanića. Što je od Moskve očekivao Radić

Odnosi Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih susjednih država koje danas uočavamo u okrutnom ratu dobrim su se dijelom formirali upravo u vrijeme kad je Juraj Križanić sanjao svoj sveslavenski san čija je glavna sastavnica bilo crkveno ujedinjenje. Zašto se to nikad nije ostvarilo objašnjava Božo Kovačević

Božo Kovačević

29. lipnja 2023. / Perspektive

EKONOMIJA

Sve zbog inflacije. Hrvatska narodna banka plaća ogromne kamate bankama za novac koji kod nje besposleno čuvaju

Je li Europska centralna banka nužno morala odlučiti da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, poslovnim bankama plaća ovu kamatu koja na godišnjoj razini može dostići više od 400 milijuna eura, pita Viktor Viljevac i tvrdi: Ne, nije morala. Pročitajte kako i zašto.

Viktor Viljevac

27. lipnja 2023. / Perspektive

BUDUĆNOST AMERIKE

Presuda koja je oduzela nadu republikancima. Posljednji izbori za bijele stare muškarce

Premijer UK je etnički Indijac, prvi ministar Škotske i gradonačelnik londona etnički su Pakistanci. Presuda kojom je Vrhovni sud ugasio nade da će kozervativci krojiti izborne zakone kako bi ostali na vlasti i kada će postati manjina uvod je u budućnost u kojoj je sasvim moguće da će predsjednik SAD-a 2028. postati pripadnik rasne manjine, dijete imigranta ili žena, piše Ivo Škorić.

Ivo Škorić

20. lipnja 2023. / Perspektive

BILJEŠKE O GLAZBI

Glazbene kulise u javnim prostorima. Oblikovanje ukusa. Poticaj potrošnji.

O pozadinskoj se glazbi u komercijalnim okruženjima - trgovinama i uredima - počelo razmišljati u 30-im i 40-im godinama prošlog stoljeća. Od plemenite želje poboljšanja raspoloženja zaposlenika i klijenata došlo se do pokušaja psihološke manipulacije s ciljem rasta produktivnosti, a trend se preokrenuo 90-ih godina, kada je konkurencija ponudila ručno birane liste pop-glazbe.

Alenka Bobinsky

20. lipnja 2023. / Rasprave

EKONOMIJA

Ako plaće ovise o produktivnosti, o čemu ovisi produktivnost. Je li sve na kvaliteti radnika?

Kad je objavljen izvještaj Svjetske banke o Hrvatskoj, u javnosti je izveden porazan zaključak da su plaće kakva je i produktivnost: triput manje nego u Njemačkoj jer je i produktivnost triput manja. Josip Lučev analizirao je Izvještaj nijansiranije, a izdvojio je na kraju i marže koje su u posljednje vrijeme, zbog inflacije, često diskutirane

Josip Lučev

18. lipnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (6)

Proširena logika vjerojatnosti. Počeci i suvremeni kontekst

Logika počiva na binarnim propozicijama - one mogu biti istinite ili lažne. U 6. članku o vjerojatnosti, Zvonimir Šikić pokazuje kako se vjerojatnost može promatrati kao proširena propozicijska logika, u kojoj propozicije mogu biti više ili manje vjerojatne, a u drugom dijelu teksta demonstrira generalizaciju propozicijskih formula.

Zvonimir Šikić

14. lipnja 2023. / Perspektive

FIZIKA

Zadovoljstvo razmišljanja. Iskušenja kreativnosti u doba brzih promjena

Fleksibilno razmišljanje je sposobnost da se o nečemu razmišlja na drukčiji način, no između Einsteina i Antuntuna postoji jedna tanka crta koju mnogi ne vide, piše Dario Hrupec u svojem pregledu knjige Elastičnost Leonarda Mlodinowa. Kako bismo oslobodili svoje kreativne potencijale, trebamo oslabiti svoje kognitivne filtere, što će u vremenima pred nama biti ne samo korisno već i neophodno.

Dario Hrupec

8. lipnja 2023. / Perspektive

MIGRACIJE

Migranti: Bježe od rata i progona, ali ne žele ostati u Hrvatskoj. Najviše pritužbi na policiju

Istraživanje provedeno među migrantima u Hrvatskoj ustanovilo je da pola ispitanika smatra da su im ovdje prekršena prava i zato nevoljko kontaktiraju s hrvatskim institucijama, piše Lana Pavić, a u prvom dijelu članka opisuje dokument o migracijskoj politici predstavljen na nedavnom kongresu europskih liberala čijeg je saveza njezina stranka članica

Lana Pavić

7. lipnja 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Potop Damira Karakaša. Balkan samo guta, ništa ne vari. Patnja je naše najljudskije stanje

Potop je roman o onome o čemu se u familijama ne govori i ne pita. Nemir pokreće pisanje i upuhuje čitatelja u tekst, u čijim će pjesničkim dijelovima, u detaljima, pisac otkriti suštinu i bit, piše Nataša Hrupec u svojem pregledu najnovije djela Damira Karakaša.

Nataša Hrupec

2. lipnja 2023. / Perspektive

BIOLOGIJA

Hamburgeri bez krava. Tehnologija industrije mesa iz laboratorija

Meso uzgojeno u laboratorijima nudi potencijalno rješenje za etičke dvojbe oko konzumacije mesa, kao i velik potencijal za smanjenje stakleničkih plinova, no Tamara Čačev upozorava da nije sve tako jednostavno kako se prikazuje. Uzgoj takvog mesa još uvijek zahtijeva serume životinjskog porijekla u velikim količinama, a postoje i drugi potencijalni problemi - od mutacija stanica do korištenja čimbenika rasta.

Tamara Čačev

1. lipnja 2023. / Rasprave

FILOZOFIJA

Napredak – ekonomski, tehnološki ili moralni. Koliko je svijet zaista ‘sve bolje mjesto’?

Općeprihvaćeno je da je progres tema Novog vijeka, iako se o njemu, na svoj način, razmišljalo i u Antici. U raspravama o napretku koje su se intenzivirale posljednjih desetljeća uvijek je barem implicitno i moralno pitanje. Frauke Albersmeier u knjizi The Concept of Moral Progress pokušava ustanoviti što je moralni progres uopće, je li moralni progres moguć ili je moral uvijek isti, a analizira i tezu da je moralni progres moralna dužnost. Iako je suvremena etika življa nego ikad, Željko Ivanković postavlja pitanje koliko su moralne rasprave danas uopće važne

Željko Ivanković

27. svibnja 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Žeđ za smirajem i vječna pitanja. U vremenima nesuosjećanja, čitajte Irenu Vrkljan

Irena Vrkljan nije pisala o skandalima, nije dijelila svoju intimu, iako je stalno pisala o sebi. Od materijala svoga života stvarala je poeziju, pravu literaturu, a ne trač i aktivizam, piše Marija Ott Franolić u svojem osvrtu na polustoljetni opus jedne od najvažnijih hrvatskih pjesnikinja i prozaistica.

Marija Ott Franolić

26. svibnja 2023. / Perspektive

POVIJEST UMJETNOSTI

Reinkarnacija impulsa Matka Meštrovića. Važnost Novih tendencija u današnjem vremenu

Predstavljanje knjige skupine autora o Novim tendencijama u MSU u svibnju 2023. potaknulo je Matka Meštrovića na prisjećanje i rekapitulaciju. Svoje impulse koji su obilježili njegov cjelokupni intelektualni i moralni lik reinkarnirao je kroz niz natuknica bez razrade, i s tek kojom dopunom. Nakon svake natuknice dodana je i referenca na koju autor upućuje. Ideje.hr ponosne su što im je gospodin Meštrović omogućio objaviti te inspirativne natuknice s ujedno i dokumentarnom vrijednošću.

Matko Meštrović

25. svibnja 2023. / Perspektive

polifonija

Između supstancije i senzacije: politička komunikacija u Hrvatskoj

Treća epizoda Polifonije, koju organiziraju Agencija za politički razvoj i Ideje.hr bavi se političkom komunikacijom. Svoje su zaključke iznijeli Nataša Božić Šarić, novinarka N1 Hrvatska, Marijana Grbeša Zenzerović, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, i Mario Aunedi Medek, PR stručnjak, Val grupa, predsjednik udruge za odnose s javnošću. Razgovor vodi izvršna direktorica APR-a, Ivana Novoselec.

Ideje.hr

18. svibnja 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Živimo li ili samo trajemo? Misli i slike Roberta Torrea

Robert Torre, iza kojeg je ostalo desetak knjiga i stotinjak slika, prije prerane smrti bio je najpoznatiji hrvatski psihijatar, piše Zdenko Duka u pregledu knjige Robert Torre: Misli i slike, koju potpisuje Torreov prijatelj Neven Kepeski. Kao njegove najznačajnije misli izdvaja one kako valja živjeti nepatvoreno, bez maski, slobodno i izvorno.

Zdenko Duka

17. svibnja 2023. / Rasprave

IDENTITET

Hegelov koncept Sittlichkeita. Društvene uloge suočene s promjenom i inovacijama

Neke aspekte konzervativnijeg čitanja Hegelove društvene filozofije vrijedi ponovno razmotriti, a čak se i iz njegovih neuspjeha može nešto naučiti, piše Jeremy Shearmur u tekstu u kojem razmatra Hegelov koncept Sittlichkeita, konkretnih moralnih uređenja unutar tržišnog društva, kao i njegove ideje o podjeli rada i etičkom sustavu utemeljenom na ulogama.

Jeremy Shearmur

12. svibnja 2023. / Perspektive

PSIHOLOGIJA

Masovna ubojstva. Osveta svijetu, odlazak pod vlastitim uvjetima i potraga za slavom

Masakr u Columbineu potaknuo je novu eru napada u školama, u kojoj su brojni napadači pokušavali imitirati počinitelje tog zločina i 'nadmašiti' njihov rezultat. U pregledu literature o psihologiji tih potresnih napada, Goran Mihelčić piše o profilu napadača i objašnjava zašto je bitno da društvo i mediji prestanu veličati nasilje.

Goran Mihelčić

6. svibnja 2023. / Rasprave

ŠTO JE VJEROJATNOST (5)

Očekivanje u vjerojatnosti. Petrogradski paradoks i problem dvije omotnice

U 5. nastavku svojeg serijala o vjerojatnosti Zvonimir Šikić objašnjava koji su najbolji prediktori ovisno o tome zanima li nas jesmo li u pravu ili ne, ili koliko griješimo u apsolutnom ili kvadratnom iznosu. Šikić iznosi i dva poznata paradoksa - petrogradski i paradoks dvije omotnice - i detaljno pojašnjava njihove mehanizme.

Zvonimir Šikić

6. svibnja 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Zbogom, stvari! Transformacija kroz odricanje, od stoicizma do zena

Fumio Sasaki na nepretenciozan način argumentira kako prihvaćanje minimalizma vodi do jednostavnijeg i sretnijeg života, piše Hana Samaržija u svojem pregledu njegove knjige Goodbye, Things. Sasaki govori o oslobođenju od prolaznih trendova i društvenih konvencija, lakšem probiru ljudi s kojima se doista osjeća dobro, te novopronađenom fokusu na svrhovite i društveno vrijedne aktivnosti.

Hana Samaržija

6. svibnja 2023. / Perspektive

FINANCIJE I JAVNOST

Novi igrači u ekonomskom upravljanju. Uloga i utjecaj fiskalnih odbora u Hrvatskoj i EU

Glavni savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci Maroje Lang za Ideje.hr piše o knjizi Sanje Bach, koja nastoji široj javnosti približiti ideju i djelovanja fiskalnih odbora u državama članicama EU i Hrvatskoj.

Maroje Lang

29. travnja 2023. / Perspektive

BIOLOGIJA

Potraga za zajedničkim svojstvima svih tumora. Ideal pronalaska univerzalnog lijeka

Ubrzani napredak u razumijevanju etiologije tumora započeo je prije tri do četiri desetljeća s razvojem molekularnih bioznanosti. Tamara Čačev u svojem pregledu aktualnih spoznaja popisuje sve zajedničke karakteristike tumora koje smo do danas identificirali, te objašnjava zašto je još uvijek nemoguće pronaći "lijek za rak", panaceu koja bi djelovala na sve oblike ove maligne bolesti.

Tamara Čačev

28. travnja 2023. / Klub Batina Rasprave

Klub Batina - Siromaštvo

Dvije trećine građana Hrvatske se osjeća siromašnima. Europsko im istraživanje daje za pravo

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. U Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr predstavcio ga je Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu u petak, 28. travnja. U razgovoru su još sudjelovali Božo Kovačević, Ivica Rubil, Danijel Nestić, Martina Pezelj i Predrag Bejaković. U nastavku je snimka razgovora

Ideje.hr

22. travnja 2023. / Uncategorized

Najava razgovora - Klub Batina

Apsolutno siromaštvo. Istraživanje Europske komisije. Hrvatske stope među najvišima

Izviješće Europske komisije o apsolutnom siromaštvu nije privuklo pažnju ne samo u popularnoj nego ni u stručnoj javnosti. Zoran Šućur, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavit će ga u petak, 28. travnja od 13:00 na adresi Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu. Razgovor o siromaštvu u Hrvatskoj mjeri li se europskim kriterijima organiziraju Ideje.hr u sklopu svojeg Kluba Batina. Uvodno izlaganje i diskusija izravno će biti emitirani na YouTubeu, a oni koji su spriječeni doći u dvoranu razgovoru će moći pristupiti i putem Zooma.

Ideje.hr

22. travnja 2023. / Perspektive

KRIZA DEMOKRACIJE

Algoritmi koji guraju društvo unatrag. Rješenje za povratak demokracije u ruke ljudi

Algoritmi danas oblikuju političku percepciju, volju i mišljenja, a velike tehnološke tvrtke po svojoj su moći postale usporedive s utjecajem velikih država, upozorava doc. dr. sc. Kristina Feldvari u svojem preglednom radu "Hakiranje krize demokracije". Feldvari argumentira kako je potencijalno rješenje ovog problema, koji je doveo do nazadovanja demokracije diljem svijeta, u stvaranju ljudskih sustava kontrole, nadzora i upravljanja algoritmima.

Ivan Fischer, Kristina Feldvari

15. travnja 2023. / Rasprave

filozofija

Pandemijski izazov zapadnoj predodžbi o čovjeku i prirodi, pojedincu i društvu. Buduća politika i prirodne znanosti.

Filozof Benjamin Bratton u knjizi "Revenge of the Real" argumentira da bi se tvrde znanosti trebale uzeti kao temelj za rekonstituciju današnje političke kulture. Filip Drača ocjenjuje Brattonove ideje i zaključuje kako knjiga bolje prolazi kao predviđanje onoga što dolazi, nego kao manifest.

Filip Drača

13. travnja 2023. / Perspektive

SOCIOLOGIJA

Kako u najbogatijoj zemlji na svijetu uopće ima siromašnih, i to još toliko puno: 1 od 9

Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.

Ivo Škorić

9. travnja 2023. / Rasprave

EPISTEMOLOGIJA

Kraj Condorcetovog teorema. Greške u pretpostavkama zbog kojih većina nije u pravu

Condorcetov teorem porote matematički je argument da kolektivno odlučivanje agenata epistemički kompetentnijih od onih koji odlučuju nasumično proizvodi kvalitetniju odluku od bilo kojeg individualnog agenta, piše Hana Samaržija u svojoj analizi rezultata empirijskih istraživanja demokratskih izbora. Zaključuje kako Condorcetov teorem u praksi postavlja prezahtjevna očekivanja od agenata, te poziva na promišljanje novih procedura donošenja odluka.

Hana Samaržija

7. travnja 2023. / Perspektive

PSIHOLOGIJA

Najdugovječnija laž socijalne psihologije. Povijest razotkrivanja Zimbardova eksperimenta

Slavni Stanfordski zatvorski eksperiment Philipa Zimbardoa u brojnim je udžbenicima psihologije, snažno je utjecao na javnost i popularnu kulturu, a mediji njegove kritike većinom ignoriraju, piše Goran Mihelčić u pregledu rada psihologa koji su dublje istraživali ovaj znanstveni rad. Ispostavlja se kako ne samo da je kršio etička pravila i znanstvene standarde, već se temeljio i na nizu lažnih tvrdnji svojeg autora.

Goran Mihelčić

5. travnja 2023. / Perspektive

FIZIKA

Fizičar i svijet. Naći teoriju svega. Vježba poštenja.

Postoji koncepcija koja povezuje sva tri nosiva stupa današnje fizike - relativnost, kvantnu teoriju i termodinamiku: to je informacija, piše Dario Hrupec u pregledu knjige Jima Al-Khalilija. Iransko-britanski fizičar na sažet način predstavlja status današnje fizike, njezine glavne ideje i mogući razvoj, a završava vrijednostima koje smatra da bi trebali prigrliti svi koji se njome bave.

Dario Hrupec

31. ožujka 2023. / Perspektive

PSIHOANALIZA

Intelektualci i narativi kojima stvaraju preduvjete za nasilje. Psihoanaliza ratnog ludila.

Masovno nasilje posljedica je otrovne mješavine politički-ideoloških diskursa koji sugeriraju paranoidna objašnjenja kriza i problema, piše Anna Leszczynska-Koenen. Iza diskursa koji dovodi do nasilja redovito stoje intelektualci, dok je crkva u svakom povijesnom primjeru zakazala u svojoj funkciji moralnog autoriteta.

Anna Leszczynska-Koenen

24. ožujka 2023. / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Trilaterala i alternative. Budućnost kapitalizma iz drugih perspektiva.

U trećem članku o budućnosti kapitalizma Božo Kovačević predstavlja druge skupine, političare i autore koji su se bavili istim pitanjem kao i Trilateralna komisija. Zajedničko im je, uočava, odmak od dioničarskog i okretanje "stakeholder" kapitalizmu. Prikazuje njihov odnos prema Kini, a na kraju problematizira pozivanje autora studije "Novi duh kapitalizma" na sociologa Maxa Webera

Božo Kovačević

24. ožujka 2023. / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Vizija pete faze kapitalizma. Trilateralna komisija usmjerava vlade prema socijaldemokraciji

Knjiga Trilateralne komisije "Novi duh kapitalizma" zapravo je politički program za ostvarivanje socijaldemokratskog kapitalizma, piše Božo Kovačević. Autori strahuju kako bi globalna prevlast zapada mogla nestati zbog neravnomjerne raspodjele bogatstva i smanjenja povjerenja u temeljne demokratske institucije, što je posljedica desetljeća uvjeravanja elita da neoliberalni dioničarski kapitalizam nema alternativu.

Božo Kovačević

18. ožujka 2023. / Publikacije Rasprave

GLOBALNA POLITIKA

Kriza kapitalizma i/ili kriza demokracije. Dva supstancijalna izviješća Trilateralne komisije.

Trilateralna komisija osnovana je u jeku kriza sedamdesetih, koje u mnogočemu izgledaju slično kao krize koje potresaju današnji svijet. Božo Kovačević uspoređuje recentno izvješće Trilateralne komisije pod naslovom "Novi duh kapitalizma" s kontroverznim izvješćem "Kriza demokracije" iz 1975., u kojem su autori zaključili da je ključni problem demokratskih društava u prevelikom stupnju demokratičnosti.

Božo Kovačević

17. ožujka 2023. / Perspektive

EPIGENETIKA

Povratak Lamarckovih žirafa. Mogu li se stečene promjene prenijeti na buduće generacije?

Lamarckova ideja naslijeđivanja, po kojoj potomci nasljeđuju osobine koje su njihovi roditelji stekli za života, danas je gotovo u potpunosti zasjenjena Darwinovom idejom o prirodnoj selekciji iza koje stoji planina znanstvenih dokaza, piše Tamara Čačev. No, krajem prošlog stoljeća postalo je jasno da postoje i nasljedni elementi iznad genetičke osnove, što je ponovno na površinu izbacilo Lamarckova promišljanja.

Tamara Čačev

16. ožujka 2023. / Rasprave

UJEDINJENA KRALJEVINA

Klizanje u povijest Konzervativne stranke. Britanski liberalizam i simbolička uloga Liz Truss

Britanska Konzervativna stranka, stara gotovo dva stoljeća, u ozbiljnoj je opasnosti da postane dugoročno politički irelevantna, sugerira Jeremy Shearmur. Odlazak u oporbu dao bi stranci priliku za preispitivanje svojih ideja, ali pitanje je koliko bi joj to pomoglo. U poziciji je u kojoj ne može privući mlađe birače, mora zadržati one koje je privukao populizam Brexita, a istovremeno mora pokušati i povratiti povjerenje onih koji su je smatrali gospodarski uspješnom strankom, što bi se moglo pokazati nespojivim.

Jeremy Shearmur

15. ožujka 2023. / Perspektive

ASISTIRANA SMRT (4)

Moralno opravdanje asistirane smrti. Je li gora terminalna bolest ili cjeloživotna patnja?

Ako asistiranu smrt ograničimo samo na one koji su nepokretni ili pred neizbježnim krajem svog života, ignoriramo važan element - smanjenje patnje za sve one koji teško pate i svakodnevno proživljavaju agoniju, piše Duje Kovačević u svojem zadnjem tekstu o asistiranoj smrti. Niti jedan teški slučaj ne bi trebalo odbiti u startu, i svaki zaslužuje specifičan pristup.

Duje Kovačević

11. ožujka 2023. / Perspektive

ARHEOLOŠKA FOTO-REPORTAŽA

Današnji život “drugog Rima”. Nadrealna atmosfera grada zamrznutog u vremenu.

Grad kojeg su po carskom nalogu osnovali legionari postao je "drugi Rim" preseljenjem Augusta i njegove obitelji, a danas je, za razliku od većine sličnih središta iz vremena antike, pogotovu ako su tih ogromnih dimenzija - oaza mira i tišine tek dvadesetak kilometara od masovnog turizma i industrijskog središta. Slađana Bukovac fotografijama i tekstom zabilježila je čudesnu atmosferu Akvileje.

Slađana Bukovac

8. ožujka 2023. / Perspektive

LATINSKA AMERIKA

Argentina, 1985. Priča o građanima i zemlji koja je sudila svojoj zločinačkoj vojnoj hunti, ali i civilnim suradnicima

Film Argentina, 1985. već je treći argentinski film koji bi također mogao dobiti Oscara za bavljenje istom temom - građansko-vojnom diktaturom sedamdesetih i osamdesetih godina. Suđenje iz filma Nikolina Židek opisuje u puno širem kontekstu u kojem su borba majki i baka za desetke tisuća nestale djece i unuka, civilne udruge koje nisu odustajale od zahtjeva za osudom zločina vojske ali i kompanija i ljudi iz institucija i medija koji su hunti pomagali. Priča s puno divnih i hrabrih likova

Nikolina Židek

7. ožujka 2023. / Rasprave

Što je vjerojatnost (4)

Kako je manje ispravna metoda zamijenila puno ispravniju. Laplace vs. Fisher.

Statističari s kraja 19. i s početka 20. stoljeća počeli su insistirati da se vjerojatnosti moraju shvaćati isključivo kao granične frekvencije u tzv. slučajnim eksperimentima, piše Zvonimir Šikić. Rezultat je bila Fisherova metoda, iako nema razloga da se ne upotrebljava generalna, precizna i matematička Laplaceova, tj. bejesovska metoda

Zvonimir Šikić

3. ožujka 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Ubijanje u ime civilizacije. Ideja kolonijalizma koji danas živi u novim oblicima

Kako i zašto su europski osvjači bili tako nadmoćni i tako samouvjereni da im pripada tuđa zemlja i životi? Kako su opravdavali svoja zvjerstva i zločine? Jandranka Pintarić odgovore traži u knjigama posvećenim temama kolonijalizma i imperijalizma, i nalazi da su mnogi od uzroka - i posljedica - prisutni i danas.

Jadranka Pintarić

1. ožujka 2023. / Perspektive

FILOZOFIJA

Moral i matematika. Treba li se oko aksioma usuglašavati? Što je realno, a što objektivno

Bilo bi to praktično dostignuće ako bi se svi složili da je Peti Euklidov postulat istinit, iznenađujuće zaključuje Justin Clarke-Doane, s obzirom na pretpostavku da su matematičke istine neovisne o nama. Čemu se onda o njima usuglašavati? Knjigu o odnosu matematike i morala, a ustvari o odnosu teorije i prakse, Željko Ivanković nastojao je ovdje predstaviti što jasnije

Željko Ivanković

25. veljače 2023. / Perspektive

FILOZOFIJA

Je li moguće u virtualnoj stvarnosti živjeti moralan i smislen život? Problemi u Chalmersovim argumentima

U drugom djelu prikaza knjige Reality+ Davida Chalmersa, Ljudevit Hanžek prolazi kroz preostala poglavlja, raspravlja moralno i pitanje smisla u virtualnim svjetovima, a zatim neke autorove tvrdnje i argumente podvrgava detaljnoj kritici. Na kraju na pitanje je li Reality+ dobra knjiga odgovara nedvojbenim: Da!

Ljudevit Hanžek

25. veljače 2023. / Perspektive

ASISTIRANA SMRT (3)

Pristanak na ponuđenu smrt. Procjenjuje liječnik, ali konačnu riječ ima pacijent.

U svojem trećem članku o asistiranoj smrti, Duje Kovačević nudi srednji put između dvaju proturječnih modela opisanih u prethodnom tekstu. Između apsolutnog prava na samoodređenje i ustrajanja na najboljem interesu pacijenta, postoji i opcija koja pacijentu ostavlja stupanj autonomije, a istovremeno se oslanja i na liječničku procjenu objektivnih faktora.

Duje Kovačević

23. veljače 2023. / Rasprave

ESEJI

Charles Péguy: Buržuj je ultimativni idiot. Obračun s modernim svijetom.

Ovo je esej o konzervativnom otporu modernitetu. U prvom dijelu Sebastian Kukavica ukratko opisuje antimodernizam Carlylea, Novalisa, Donoso Cortésa, Bonalda i drugih, a u drugom se dijelu, slijedom eseja Novac i Naša mladost, usredotočuje na Charlesa Péguya, koji je Francusku revoluciju vidio kao očuvanje tradicije starog svijeta

Sebastian Kukavica

17. veljače 2023. / Perspektive

POLITIKA

Obostrano ignoriranje Ustava. Kako zemlja uopće funkcionira

Predsjednik Republike i Predsjednik vlade se ne trpe. Božo Kovačević još je jednom detaljno prošao kroz ustavne i zakonske odredbe koje ih obvezuju na suradnju. Osim obrane i vanjske politike pronašao je i druge primjere neusklađenog funkcioniranja tijela vlasti. Reakcije u inozemstvu idu od podsmijeha do čuđenja. Kovačević na kraju članka komentira i neke prijedloge rješenja

Božo Kovačević

15. veljače 2023. / Rasprave

PODCAST

Zeleno. Floskule i stvarnost

Pred vama je opet Polifonija, drugi u nizu podcasta koji se bave aktualnim temama a nastaju u suradnji s Akademijom za politički razvoj. Ovaj put je tema zelena tranzicija.

Ideje.hr

15. veljače 2023. / Perspektive

ČEŠKA

Povratak Havelove politike ljudskih prava u Praški dvorac. Udaljavanje od Kine i Mađarske

Nakon Miloša Zemana, bilo koji drugi izbor predstavljao bi priklanjanje politici ljudskih prava, no izbor liberalnog umirovljenog generala Petra Pavela posebno je dobra vijest za Ukrajinu, jer ni Česi niti Ukrajinci ne bi bili sigurni što bi na njegovom mjestu govorio i činio nepredvidljivi populist Andrej Babiš, piše Sofija Kordić. Pavel je čvrsto prozapadnih stavova i veliki kritičar Viktora Orbána, a čak i prije inauguracije svojim je potezima razljutio i Rusiju i Kinu.

Sofija Kordić

11. veljače 2023. / Publikacije

FILOZOFIJA

Ne možemo biti sigurni da ne živimo u simulaciji. Suočenje filozofije s virtualnim svjetovima

Reality +, opsežna knjiga australskog filozofa Davida Chalmersa o filozofiji i virtualnoj realnosti, našla se na nekolicini popisa najboljih knjiga 2022. godine. Ljudevit Hanžek predstavit će je u dva članka, a također iznijeti i neke svoje kritičke opaske. Teme koje se u knjizi raspravljaju snažno intrigiraju i više su nego aktualne, svakodnevne su.

Ljudevit Hanžek

9. veljače 2023. / Perspektive

BIOLOGIJA

Disruptori kozmetičke industrije. Manje tvrtke i spojevi koji djeluju

Kozmetička industrija koristi se pojmovima molekularne biologije čak i kada nemaju smisla u tom konteksu, piše Tamara Čačev. Biljne "matične stanice" u preparatima ne mogu imati učinak na naše stanice; u takvim je proizvodima prisutnost živih stanica tehnološki nemoguća. Ipak, postoje brojne tvari za koje se na temelju znanosti može tvrditi da uistinu djeluju. Neke se tvrtke na njih oslanjaju

Tamara Čačev

9. veljače 2023. / Perspektive

AMERIKA, STANJE NACIJE

Što kamiondžije imaju s inflacijom. Biden o stanju nacije

Dok jedni za inflaciju u SAD-u krive niske kamatne stope i veliku kupovnu moć zbog visoke zaposlenosti, zanemaruje se drugi bitan čimbenik - poremećaj u opskrbnim lancima, piše Ivo Škorić. Jedan od razloga tom poremećaju je nedostatak vozača kamiona, koje iz posla tjeraju pretjerana regulativa, prekarni rad i tehnološkim nadzorom svake sekunde njihova radnog i slobodnog vremena.

Ivo Škorić

3. veljače 2023. / Publikacije

ASISTIRANA SMRT (2)

Autonomija odlučivanja o prekidu svog života. Paradoks oprečnih modela samoodređenja

Što u medicinskoj etici točno znači autonomija pacijenta, jesu li pacijenti zaista u stanju biti autonomni pitanja su kojima se Duje Kovačević bavi u drugom dijelu serijala o asistiranoj smrti. Ljudi mogu razumjeti medicinske činjenice čak i posljedice svoje odluke, no mogu li uistinu odrediti što je u njihovom najboljem interesu?

Duje Kovačević

3. veljače 2023. / Perspektive

KNJIŽEVNOST

Priče Slavenke Drakulić, čitane (i) iz ukrajinske perspektive

Dok je ukrajinski prijevod knjige Oni ne bi ni mrava zgazili stjecao novu popularnost nakon početka ruske invazije, Hana Samaržija prevodila je na hrvatski pojedine kratke ratne priče koje je Slavenka Drakulić objavljivala na engleskom i njemačkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U svojem pregledu knjige Rat je svugdje isti, Samaržija ističe kako je gotovo svaka od ovih vješto napisanih priča poopćiva i na današnje stanje u Ukrajini.

Hana Samaržija

1. veljače 2023. / Rasprave

Što je vjerojatnost (3)

Vjerojatnost kao stupanj plauzibilnosti. Matematički temelji bejesovske teorije

Na pitanje kako opravdati aksiome vjerojatnosti ako su vjerojatnosti racionalne procjene uvjerenja odgovor su ponudili Ramsey i de Finetti, definicijom vjerojatnosti kroz kladilačke koeficijente, koji su se pokazali koherentnima samo ako zadovoljavaju aksiome, piše Zvonimir Šikić. Temelje teorije vjerojatnosti kao logike postavio je Richard Cox, iz čega je izrasla današnja bejesovska teorija vjerojatnosti.

Zvonimir Šikić

30. siječnja 2023. / Perspektive

BRITANIJA

Vlast čeka da se javnost okrene protiv štrajkova. Pobuna koja još nema svoj kreativni naboj.

Početkom veljače u Britaniji se očekuje izlazak na ulice stotine tisuća učitelja, sveučilišnih predavača i državnih službenika. Štrajkalo je i 300.000 medicinskih sestara, tehničara i vozača hitne. Prosječno britansko kućanstvo na putu je da već sljedeće godine postane siromašnije od prosječnog slovenskog, piše Nataša Babić

Nataša Babić

28. siječnja 2023. / Perspektive

EKONOMIJA

Plaće – globalni pad, a tu je i inflacija. Hrvatska na začelju usporedivih zemalja.

Prema najnovijem izvještaju Međunarodne organizacije rada (ILO) plaće su na globalnoj razini pale prvi put od 2006. godine. Raskorak plaća i produktivnosti je nastavljen. Izvještaj zaključuje da rast plaća ne bi inicirao inflacijsku spiralu. Josip Lučev analizirao je podatke o Hrvatskoj i došao do još poraznijeg zaključka.

Josip Lučev

28. siječnja 2023. / U fokusu